Pratite nas

Iz Svijeta

SAD, Velika Britanija i Francuska izvele zračni udar u Siriji

Objavljeno

na

Američke, britanske i francuske snage pogodile su Siriju zračnim napadima rano u subotu, kao odgovor na napad kemijskim oružjem u kojemu su prošli tjedan u sirijskom gradu Dumi ubijene desetine ljudi, dok je Rusija poručila da napad neće proći bez posljedica.

Američki predsjednik Donald Trump objavio je kasno u petak da je akcija izvedena. Dok je govorio, eksplozije su potresle Damask.

Trump je rekao da je spreman produžiti akciju sve dok Assadova vlada ne prestane koristiti kemijsko oružje. Govoreći o Assadu i njegovoj ulozi u prošlotjednom kemijskom napadu u sirijskom gradu Dumi, Trump je ocijenio kako to “nije djelo čovjeka nego čudovišta”.

Napad na Siriju najveća je intervencija zapadnih sila protiv Assada u sedmogodišnjem građanskom ratu u toj zemlji. Rusija je u Siriji intervenirala 2015. godine na strani Assada. “Naredio sam oružanim snagama SAD-a da pokrenu precizne napade prema ciljevima povezanima s kapacitetima za kemijsko oružje sirijskog diktatora Bashar al-Assada”, rekao je Trump na televiziji iz Bijele kuće.

Trump je izjavio i kako je naredio precizne udare, kao odgovor na napad kemijskim oružjem u kojemu je prošli tjedan ubijeno najmanje 60 ljudi.

Američki ministar obrane James Mattis izjavio je, pak, kako su zračni napadi na ciljeve u Siriji izvedeni kako bi poslali snažnu poruku sirijskom predsjedniku Bashar al-Assadu.

May: Ne radi se o promjeni sirijskog režima

Britanska premijerka Theresa May i francuski predsjednik Emmanuel Macron izjavili su kako su se Velika Britanija i Francuska pridružile napadu.

Macron je kazao kako je napad do sada bio ograničen na sirijska postrojenja za kemijsko oružje. “Ne možemo tolerirati ponovnu uporabu kemijskog oružja, što je neposredna opasnost za sirijski narod i našu kolektivnu sigurnost”, kaže se u izjavi iz ureda francuskog predsjednika. Dodao je da je odgovornost sirijskog režima za kemijski napad nedvojbena.

Theresa May također je priopćila kako je ovlastila britanske snage za provedbu napada protiv Sirije te da nije riječ o intervenciji u građanskom ratu, niti o promjeni sirijskog režima. “Britanija i njezini saveznici pokušali su iskoristiti svako diplomatsko sredstvo za zaustavljanje uporabe kemijskog oružja, ali su bili opetovano onemogućavani”, rekla je May, navodeći pritom ruski veto na neovisnu istragu napada u Dumi, koji je ta zemlja ovaj tjedan uložila u Vijeću sigurnosti UN-a. “Dakle, ne postoji praktična alternativa uporabi sile koja bi spriječila sirijski režim u uporabi kemijskog oružja”, rekla je.

Sirija: Ako se ne nastavi, napad ograničen

Američki napad na Siriju smatrat će se ograničenim, ako je završen i ako neće biti drugog kruga udara, kazao je za Reuters visoki dužnosnik regionalnog saveza koji je u sirijskom ratu podupro predsjednika Bashara al-Assada.

“Ako je završen i neće biti drugog kruga, to će se smatrati ograničenim”, izjavio je taj dužnosnik. Sirijski državni mediji nazvali su, pak, zračne napade pod vodstvom SAD-a kršenjem međunarodnog prava i izvijestili kako je napad ciljao na vojna skladišta na području Homsa.

“Tripartitna agresija je flagrantno kršenje međunarodnog prava”, objavila je državna novinska agencija SANA. Sirijska državna televizija priopćila je kako se napadu suprotstavlja “antiteroristički savez”, a ta fraza sugerira da Assadovi strani saveznici – Iran i Rusija, možda pomažu u obrani od napada, ocjenjuje Reuters.

Oporba u Siriji: Zaustavite napade sirijske države

Sirijski oporbeni čelnik Nasr al-Hariri pozvao je u subotu na zaustavljanje “napada sirijske države i njezinih saveznika na civile”, bilo da je riječ o kemijskom ili konvencionalnom oružju. “Možda režim više neće upotrijebiti kemijsko oružje, ali neće oklijevati koristiti oružje koje međunarodna zajednica dopušta, kao što su barelne i kasetne bombe”, poručio je Hariri, šef glavnog sirijskog oporbenog bloka putem Twittera.

Antonov: Bit će posljedica vojnih udara

Ruski veleposlanik u SAD-u Anatolij Antonov upozorio je u subotu rano ujutro da će biti posljedica zbog vojnih udara na Siriju predvođenih SAD-om i istaknuo kako nije prihvatljivo uvrijediti ruskog predsjednika. “Prije smišljeni scenarij se provodi. Opet, prijeti nam se. Upozoravali smo da takve akcije neće ostati bez posljedica”, poručio je ruski veleposlanik Anatolij Antonov putem Twittera. “Uvrijediti predsjednika Rusije neprihvatljivo je i nedopušteno. SAD – vlasnik najvećeg arsenala kemijskog oružja – nema moralno pravo kriviti druge zemlje”, poručio je.

Ruski MVP: Napad baš kad je Sirija imala šansu za mir

Sjedinjene Američke Države i njezini saveznici napali su Siriju baš kada je ta zemlja imala priliku za mirnu budućnost, izjavila je u subotu službena predstavnica ruskog ministarstva vanjskih poslova Maria Zaharova na svojoj Facebook stranici, a prenosi agencija TASS.

Podsjećajući da je povod noćašnjem napadu incident 7. travnja u sirijskom gradu Dumi, gdje je, kako kaže, “prema nekim izjavama korišteno kemijsko oružje”, Zaharova navodi da su takve informacije razašiljale “brojne nevladine organizacije, uključujući bijele kacige”.

Dodaje da je ruski Centar za pomirenje zaraćenih strana proveo istraživanje u Dumi 9. travnja, u kojem nisu pronađeni znakovi uporabe kemijskog oružja, a već u subotu u Dumu su trebali doći stručnjaci Organizacije za zabranu kemijskog oružja. (Hina)

Kako će Rusija reagirati dođe li do američkih napada u Siriji?

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Talijanske vlasti zaplijenile brod sa 49 migranata, a posadi prijeti optužnica za poticanje ilegalne migracije

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Arhiva

Talijanske vlasti naredile su zapljenu broda Mare Jonio sa 49 migranata, koji je u utorak uplovio u luku na otoku Lampedusa.

Brod Mare Jonio nevladine organizacije Mediterranea spasio je 49 migranata u ponedjeljak sa gumenog čamca 78 kilometara od libijske obale. Protiv posade broda državni tužitelji su pokrenuli istragu zbog mogućeg poticanja ilegalne migracije.

“U Italiji sada imamo vladu koja razumije što su granice i koja se brine da se poštuju zakoni, posebno oni koji se tiču krijumčara ljudima. Migrantima će biti osigurana hrana, medicinska pomoć i druge potrepštine, ali što se mene tiče oni neće ući u Italiju”, kazao je u utorak talijanski ministar unutarnjih poslova Matteo Salvini.

Salvini je optužio nevladinu organizaciju Mediterranea da je počinila kazneno djelo poticanja ilegalne migracije. On tvrdi da su članovi Mediterranee spriječili libijsku obalnu stražu u spašavanju migranata, koja bi ih vratila na libijsku obalu.

“Također, posada broda Mare Jonio oglušila se na zapovijedi talijanske granične policije da ne ulaze u talijanske vode, te su se zaputili prema Lampedusi, umjesto da krenu prema Tunisu ili Libiji, koji su bliže negoli Lampedusa”, kazao je ministar Salvini, dodavši kako očekuje da posada broda bude uhićena.

Otok Lampedusa udaljen je 205 km od Sicilije, a 113 km od Tunisa.

(Hina)

 

Salvini: Talijanske luke jesu i ostaju zatvorene za migrante

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Vijeće Mehanizma za međunarodne kaznene sudova danas će izreći pravomoćnu presudu Karadžiću

Objavljeno

na

Objavio

Prizivno vijeće Mehanizma za međunarodne kaznene sudove (MICT) izreći će u srijedu pravomoćnu presudu ratnom lideru bosanskih Srba Radovanu Karadžiću po optužnici koja ga tereti za najteže ratne zločine, uključujući genocid.

Izricanje presude najavljeno je za 14 sati u sjedištu MICT-a u Den Haagu, dvije godine nakon što je on pred raspravnim vijećem Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) proglašen krivim i osuđen na 40 godina zatvora.

Uz to što je proglašen krivim po točki optužnice koja ga je teretila za genocid u Srebrenici, Karadžića je raspravno vijeće ICTY-a označilo odgovornim i za progon, deportacije, prisilno premještanje stanovništva, istrebljenje i širenje terora kao zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona ili običaja ratovanja.

Krivim je proglašen i po točkama optužnice koje su ga teretile za protupravne napade na civile te za uzimanje za taoce pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih naroda.

Prvostupanjskom presudom donesenom nakon suđenja koje je počelo još 2009. a trajalo punih 499 dana pri čemu je iskaze dalo čak 586 svjedoka, Karadžić je oslobođen krivnje po optužnicama za genocid u drugim općinama u BiH a tužiteljstvo MICT-a žalilo se upravo na taj dio presude te je zatražilo njezinu izmjenu kao i izricanje doživotne kazne zatvora.

Karadžićeva obrana u svojoj je pak žalbi tražila oslobađajuću presudu uz tvrdnju kako tijekom dokaznog postupka nije utvrđena njegova krivnja ni po jednoj točki optužnice.

Pravomoćnu presudu Karadžiću objavit će vijeće kojemu predsjedava sudac iz Danske Vagn Prusse Joensen a članovi su William Hussin Sekule iz Tanzanije, Jose Ricardo de Prada Solaesa iz Španjolske, Graciela Susana Gatti Santana iz Urugvaja te Portugalac Ivo Nelson de Caries Batista Rosa.

Na izricanje presude u Den Haag doputovali su brojni predstavnici udruga iz BiH koje okupljaju članove obitelji poginulih i nestalih tijekom ratnih sukoba u toj zemlji od 1992. do 1995. godine.

(Hina)

 

Krvnici Karadžić i Mladić žderu prasetinu u Haagu

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari