Pratite nas

Iz Svijeta

SAD, Velika Britanija i Francuska izvele zračni udar u Siriji

Objavljeno

na

Američke, britanske i francuske snage pogodile su Siriju zračnim napadima rano u subotu, kao odgovor na napad kemijskim oružjem u kojemu su prošli tjedan u sirijskom gradu Dumi ubijene desetine ljudi, dok je Rusija poručila da napad neće proći bez posljedica.

Američki predsjednik Donald Trump objavio je kasno u petak da je akcija izvedena. Dok je govorio, eksplozije su potresle Damask.

Trump je rekao da je spreman produžiti akciju sve dok Assadova vlada ne prestane koristiti kemijsko oružje. Govoreći o Assadu i njegovoj ulozi u prošlotjednom kemijskom napadu u sirijskom gradu Dumi, Trump je ocijenio kako to “nije djelo čovjeka nego čudovišta”.

Napad na Siriju najveća je intervencija zapadnih sila protiv Assada u sedmogodišnjem građanskom ratu u toj zemlji. Rusija je u Siriji intervenirala 2015. godine na strani Assada. “Naredio sam oružanim snagama SAD-a da pokrenu precizne napade prema ciljevima povezanima s kapacitetima za kemijsko oružje sirijskog diktatora Bashar al-Assada”, rekao je Trump na televiziji iz Bijele kuće.

Trump je izjavio i kako je naredio precizne udare, kao odgovor na napad kemijskim oružjem u kojemu je prošli tjedan ubijeno najmanje 60 ljudi.

Američki ministar obrane James Mattis izjavio je, pak, kako su zračni napadi na ciljeve u Siriji izvedeni kako bi poslali snažnu poruku sirijskom predsjedniku Bashar al-Assadu.

May: Ne radi se o promjeni sirijskog režima

Britanska premijerka Theresa May i francuski predsjednik Emmanuel Macron izjavili su kako su se Velika Britanija i Francuska pridružile napadu.

Macron je kazao kako je napad do sada bio ograničen na sirijska postrojenja za kemijsko oružje. “Ne možemo tolerirati ponovnu uporabu kemijskog oružja, što je neposredna opasnost za sirijski narod i našu kolektivnu sigurnost”, kaže se u izjavi iz ureda francuskog predsjednika. Dodao je da je odgovornost sirijskog režima za kemijski napad nedvojbena.

Theresa May također je priopćila kako je ovlastila britanske snage za provedbu napada protiv Sirije te da nije riječ o intervenciji u građanskom ratu, niti o promjeni sirijskog režima. “Britanija i njezini saveznici pokušali su iskoristiti svako diplomatsko sredstvo za zaustavljanje uporabe kemijskog oružja, ali su bili opetovano onemogućavani”, rekla je May, navodeći pritom ruski veto na neovisnu istragu napada u Dumi, koji je ta zemlja ovaj tjedan uložila u Vijeću sigurnosti UN-a. “Dakle, ne postoji praktična alternativa uporabi sile koja bi spriječila sirijski režim u uporabi kemijskog oružja”, rekla je.

Sirija: Ako se ne nastavi, napad ograničen

Američki napad na Siriju smatrat će se ograničenim, ako je završen i ako neće biti drugog kruga udara, kazao je za Reuters visoki dužnosnik regionalnog saveza koji je u sirijskom ratu podupro predsjednika Bashara al-Assada.

“Ako je završen i neće biti drugog kruga, to će se smatrati ograničenim”, izjavio je taj dužnosnik. Sirijski državni mediji nazvali su, pak, zračne napade pod vodstvom SAD-a kršenjem međunarodnog prava i izvijestili kako je napad ciljao na vojna skladišta na području Homsa.

“Tripartitna agresija je flagrantno kršenje međunarodnog prava”, objavila je državna novinska agencija SANA. Sirijska državna televizija priopćila je kako se napadu suprotstavlja “antiteroristički savez”, a ta fraza sugerira da Assadovi strani saveznici – Iran i Rusija, možda pomažu u obrani od napada, ocjenjuje Reuters.

Oporba u Siriji: Zaustavite napade sirijske države

Sirijski oporbeni čelnik Nasr al-Hariri pozvao je u subotu na zaustavljanje “napada sirijske države i njezinih saveznika na civile”, bilo da je riječ o kemijskom ili konvencionalnom oružju. “Možda režim više neće upotrijebiti kemijsko oružje, ali neće oklijevati koristiti oružje koje međunarodna zajednica dopušta, kao što su barelne i kasetne bombe”, poručio je Hariri, šef glavnog sirijskog oporbenog bloka putem Twittera.

Antonov: Bit će posljedica vojnih udara

Ruski veleposlanik u SAD-u Anatolij Antonov upozorio je u subotu rano ujutro da će biti posljedica zbog vojnih udara na Siriju predvođenih SAD-om i istaknuo kako nije prihvatljivo uvrijediti ruskog predsjednika. “Prije smišljeni scenarij se provodi. Opet, prijeti nam se. Upozoravali smo da takve akcije neće ostati bez posljedica”, poručio je ruski veleposlanik Anatolij Antonov putem Twittera. “Uvrijediti predsjednika Rusije neprihvatljivo je i nedopušteno. SAD – vlasnik najvećeg arsenala kemijskog oružja – nema moralno pravo kriviti druge zemlje”, poručio je.

Ruski MVP: Napad baš kad je Sirija imala šansu za mir

Sjedinjene Američke Države i njezini saveznici napali su Siriju baš kada je ta zemlja imala priliku za mirnu budućnost, izjavila je u subotu službena predstavnica ruskog ministarstva vanjskih poslova Maria Zaharova na svojoj Facebook stranici, a prenosi agencija TASS.

Podsjećajući da je povod noćašnjem napadu incident 7. travnja u sirijskom gradu Dumi, gdje je, kako kaže, “prema nekim izjavama korišteno kemijsko oružje”, Zaharova navodi da su takve informacije razašiljale “brojne nevladine organizacije, uključujući bijele kacige”.

Dodaje da je ruski Centar za pomirenje zaraćenih strana proveo istraživanje u Dumi 9. travnja, u kojem nisu pronađeni znakovi uporabe kemijskog oružja, a već u subotu u Dumu su trebali doći stručnjaci Organizacije za zabranu kemijskog oružja. (Hina)

Kako će Rusija reagirati dođe li do američkih napada u Siriji?

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Orban: Spremni smo surađivati u ratu protiv antisemitizma

Objavljeno

na

Objavio

Mađarski premijer Viktor Orban ustvrdio je u četvrtak da njegova zemlja ima “nultu toleranciju” prema antisemitizmu poručivši Židovima u Mađarskoj da se mogu osjećati sigurnima i rekao je tijekom susreta s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom da će njegova vlada surađivati s Izraelom u borbi protiv te pojave.

“Spremni smo surađivati u ratu protiv antisemitizma”, kazao je Orban istaknuvši da su jedan od oblika antisemitizma izjave protiv Izraela, prenio je izraelski portal Ynet drugog dana posjeta mađarskog premijera.

Orban je bio suočen s “optužbama za antisemitizam” zbog vođenja kampanje protiv židovskog milijardera Georgea Sorosa.

“Svi židovski građani u Mađarskoj su pod zaštitom vlade”, kazao je Orban.

“Ponosni smo na to da se u Mađarskoj…. Židovi mogu osjećati sigurnima”, istaknuo je on na početku razgovora s  izraelskim premijerom.

“Vi ste stali uz Izrael ponovno i ponovno na međunarodnim forumima i to je važno i jako to cijenimo”, rekao je Netanyahu Orbanu dodajući kako obojica “shvaćaju da je prijetnja radikalnog islama stvarna”.

Netanyahu je našao zajednički jezik s Orbanom u žestokim kritikama na račun migranata i Sorosa, koji podržava ljevicu u njihovim zemljama.

(Hina/Kamenjar.com)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Kolinda Grabar Kitarović: Albanija je bila naš prijatelj kada nam je bilo potrebno

Objavljeno

na

Objavio

Foto: EPA

Hrvatska snažno podržava europsku integraciju Albanije i pozdravlja napredak koji je do sada postigla u ispunjavanju kriterija neophodnih za članstvo u Europskoj uniji, izjavila je u četvrtak u albanskom parlamentu predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović.

“Hrvatska snažno podržava europsku integraciju Albanije i pozdravlja napredak ostvaren u ispunjavanju kriterija za članstvo u EU. Kao zemlja energičnih i marljivih mladih ljudi, Albanija ima izvrsne izglede”, kazala je predsjednica drugog dana službenog posjeta Tirani gdje se sastala s predsjednikom parlamenta Gramozom Rucijem.

Također je iskoristila priliku čestitati albanskoj strani na odluci Europskog vijeća o otvaranju pristupnih pregovora u lipnju 2019.

“Čestitam vam na odluci Vijeća koja prepoznaje napredak Albanije i utire put otvaranju pristupnih pregovora u lipnju 2019”, kazala je predsjednica.

Poručila je da će Hrvatska nastaviti podržavati proces europske integracije Albanije prenoseći svoja iskustva i znanja stečena na vlastitom europskom putu.

“Trebamo nastaviti zajedno raditi kako bismo uspostavili još bolju suradnju (…) kao zemlja s iznimnim geostrateškim položajem, Albanija će imati sve značajniju ulogu u jugoistočnoj Europi. Hrvatske se raduje daljnjem jačanju svojih strateških odnosa s Albanijom”, poručila je Grabar-Kitarović.

To će, kako je istaknula, pridonijeti pozitivnim procesima u susjedstvu, kako u vidu stabilnosti i sigurnosti, tako i u poboljšanju gospodarske sigurnosti.

“Hrvatska i Albanija mogu zajedno puno toga učiniti”, kazala je predsjednica.

Ponovila je da Hrvatska pridaje veliku važnost stabilnosti, sigurnosti i prosperitetu jugoistočne Europe i snažno zagovara europsku perspektivu cijelog tog prostora.

“Albanija je veoma važan partner, strateški i politički, i EU je to prepoznao”, kazala je predsjednica.

U svom se govoru osvrnula i na “trajno i nerazdvojno prijateljstvo” između dvije zemlje i ulogu albanske nacionalne manjine u hrvatskom društvu.

“Albanija je bila naš prijatelj kada nam je bilo potrebno”, kazala je i podsjetila na brojne Albance koji su se borili u Domovinskom ratu.

“Bili smo doslovce braća po oružju, prije nego smo 2009. ušli zajedno u NATO. Mnogi su Albanci žrtvovali svoje živote za Hrvatsku i vjerujte mi – Hrvatska to neće zaboraviti”.

Kazala je da je Hrvatska, zemlja na raskrižju kršćanstva i islama, pomorske i kontinentalne tradicije, izvrstan primjer suživota, uključivosti i integracije raznih kultura i religija.

“Albanci su u potpunosti integrirani i cijenjeni pripadnici hrvatskog društva (…) kako vole i štuju Hrvatsku, a istovremeno su ponosni i domoljubni Albanci, sjajan su primjer pozitivnog utjecaja na odnose naših zemalja”, kazala je predsjednica, posebno podsjetivši na zajednicu Arbanasa kod Zadra koja tamo obitava od 18. stoljeća.

Također je podsjetila da prijateljstvo između dvije zemlje seže još u doba kada su Dalmacija i Albanija bile pod vlašću Venecijanske Republike i u tom kontekstu istaknula ulogu albanskog Gjergja Kastriotija Skenderbega.

Albanija je inače 2018. proglasila “Godinom Skenderbega”, s brojnim kulturnim događanjima.

Predsjednica je kazala da valja znati da su Skenderbeg i njegov sin primili titulu počasnih građana Dubrovačke Republike za njihov doprinos u borbi protiv Osmanlija.

Nije zaboravila spomenuti niti ulogu hrvatskog povjesničara, prevoditelja i političara Milana Šufflaya, jednog od utemeljitelja albanologije, te povjesničara iz 18. stoljeća Andrije Kačića Miočića, kao osobe kojima dugujemo povijesne veze s Albanijom.

Kao “nesumnjivo povijesni trenutak” u međusobnim odnosima navela je otvaranje hrvatskog veleposlanstva u Tirani u ožujku 1994.

“Neka dugo živi hrvatsko-albansko prijateljstvo”, poručila je hrvatska predsjednica na kraju govora.

Svoj boravak u Albaniji nastavlja posjetom luci Drač.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori