Pratite nas

Sadašnje vodstvo HDZ-a 1990., po platformaškom nalogu, želi srušiti HNS

Objavljeno

na

Za zastupnika u Hrvatskom saboru Pericu Jelečevića, jednog od utemeljitelja HDZ-a 1990. i dugogodišnjeg visokog stranačkog dužnosnika, nema dvojbe da je sadašnji smjer vodstva stranke pogrešan i štetan. Ujedinjenje s HSS-NHI-jem Krešimira Zubaka i stvaranje protu-HNS-ovog bloka smatra novim pokušajem slabljenja pozicije Hrvata u BiH zbog čega je praktično zatvorio vrata ovoj stranci i svoj politički angažman jedino vezuje uz Hrvatski narodni sabor (HNS).

• Kako komentirate odluke središnjih tijela HDZ-a 1990. oko ujedinjenja sa strankom HSS-NHI, odnosno odbijanje nastupa na izborima s blokom stranaka HNS-a?

Perica-Jelecevic-VLKazao bih dvostruka pogreška. Prva – izlazak na izbore mimo HNS-a, odnosno sad je to sasvim razvidno, kontra HNS-a, nosi u sebi logičnu premisu da “nismo dio HNS-a“ a ostajemo u HNS-u. Priča, spinovanje o reformi istoga je prodavanje magle i jeftine demagogije za neupućene u procese oko oživljavanja rada i funkcioniranja HNS-a općenito. Mantra o reformi i otvaranju HNS-a je obična platformaška podvala, i njima nije cilj reforma, nadogradnja, jačanje, nego njegovo obesmišljavanje i na koncu dokidanje. To je obični igrokaz za neupućene ili nedovoljno obaviještene ljude ili ventil za pražnjenje vrlo negativnih emocija ili liječenja kompleksa iz ranijih vremena sukobljavanja koja su izrodila mržnju kao apsolutni princip u političkom djelovanju. Postavljam vrlo jednostavno pitanje: ako nemaš kapacitet za dogovor unutar hrvatskog političkog spektra, kako ćeš ga napraviti s bošnjačkim i srpskim političkim strankama koje apsolutno nisu zainteresirane za popravak hrvatske pozicije u Ustavu, zakonima, ali i u praksi. Znači, sprema se neka nova trgovina. To je taj paradoks prvog pogrešnog koraka. Drugi je politička akvizicija NHI. To je stranka marginalnog značenja među Hrvatima. Sudjelovala je u razvlašćivanju vlastitog naroda kroz Alijansu. S druge strane se “izgone najjači ljudi devedesetke, kršeći usput statut stranke na jedan, rekao bih, neoboljševički način. Demokracija i sloboda ne stanuju ovdje. Eto opet apsurda kao u Kafkinom Procesu, napretek ih je, redaju se kao na traci. Na kraju svojim bivšim stranačkim kolegama želim osobnu sreću i dobro zdravlje, ne želim nikoga osobno niti vrijeđati ni ponižavati, kao što oni sada čine prema ljudima koji su zadužili stranku. I sam sam na vlastitoj koži jako dobro osjetio taj, ja bih kazao, neljudski odnos.

• Što odluka o zasebnom izlasku na izbore znači u kontekstu Posavine, Republike Srpske, člana Predsjedništva?

Posavina, u kojoj je prije rata živjelo oko 200.000 Hrvata, spala je na 50 – 60.000.Podijeljena je između tri entiteta, FBiH, RS i Brčko Distrikta, tri administracije, tri zakonodavstva. Posebno je ranjiva i ugrožena u svim izbornim procesima, a posebno u ovim nadolazećim jer ako ne ostvarimo zajedničku lokalnu sinergiju kroz izborni rezultat i ne budemo jače zastupljeni na višim razinama vlasti, s koje se može efektnije pomoći ovome prostoru, na gospodarskom i socijalnom planu, imat ćemo jedan negativan trend odlaska mladih ljudi s ovoga prostora, što je najveća tragedija ove zajednice nakon svega što nam se dogodilo u ratu. Moramo se, dakle, čvrsto držati zajedno sa srednjom Bosnom i Hercegovinom, inaće će nas ukinuti kao županiju i pripojiti tuzlanskoj regiji, što i jest jedna od preporuka za reformu Ustava FBiH koju je sačinila radna skupina u kojoj radi i Krešimir Zubak. RS je posebno bolna i tužna priča za nas iz Posavine. Tamo za svakog normalnog zajednički nastup ne bi trebao biti upitan, ali i tamo ima mešetara koji zloupotrebljavaju našu malobrojnost na jedan vrlo prizeman način. Željko Komšić dva puta. Može li i treći. Naravno da može. Pravila su takva da smo kao narod u startu hendikepirani i kad još dodamo našu neslogu, rezultat se unaprijed može predvidjeti.

• Špekulira se da su motivi sadašnjeg vodstva HDZ-a 1990. povezani sa stvaranjem nove alijanse ili platforme nakon izbora najesen u kojoj ne bi bile stranke s većinskim hrvatskim legitimitetom. Postoji li takva mogućnost?

Naravno da postoji, ako je moglo dva puta, zašto ne bi napravili još jednu reprizu. Jedina brana nekoj novoj alijansi ili platformi je nacionalna homogenizacija, nauštrb političkog pluralizma. Koji je to locus? To je HNS!! Jer nemamo boljega. Iz tih razloga imamo na sceni destrukciju HNS-a kako bi se lakše realizirao plan stvaranja neke nove platforme, ili, po meni, još pogubnije reforme Ustava FBiH koji se sada priprema i da će se dalje smanjiti ionako mizerna prava Hrvata kao konstitutivnog, a ne virtualnog narodnog kolektiviteta u BiH.

• Kako ćete se vi osobno postaviti prema ovim odlukama, kakva je vaša budućnost u stranci, odnosno HNS-u?

Već više od dvije godine sam pasivizirao svoj odnos u stranci, sluteći da će unutarstranačke frakcijske borbe izroditi ono što danas imamo. Jednostavno, nisam to mogao više podnijeti. Stranka je trebala biti nekakva alternativa Hrvatima i bila je jedno vrijeme. Sada je, čini mi se, više svrha samoj sebi, odnosno skupini koja se nada ili joj je obećano da će zauzeti bitne pozicije u vlasti nakon nadolazećih izbora. Čini mi se da je to osnovni moto ove najnovije transformacije stranke. Jasno se to vidi po medijskoj, logističkoj podršci, odakle dolazi, iz kojih krugova. Tu su stvari poprilično jasne u smjeru i namjerama. Biti miljenik i favorit određenih stranih činovnika i njihovih kontroliranih medija je jako ugodno, do neke mjere, a je li dobro to ćemo vidjeti. Narod, odnosno birači, će odgovoriti na ovu dvojbu. Dakle, ja ne podržavam ovaj smjer kojim stranka ide, ne podržavam metode i praksu, rekao bih jednu stalnu dvoličnost u vođenju stranke, manipuliranje ljudima, velike demagoške fraze. Nisam dio toga tima već duže, podržavam i radim s ljudima kojima vjerujem i od kojih se ima što i naučiti, kažem još jednom, bez pretenzija da nekoga omalovažim na drugoj strani. Ostajem u HNS do sljedećeg Sabora jer imam dvostruki legitimitet s prošlih općih izbora ovdje i za Hrvatski sabor iz 2011.god. Dakle, nisam više ni formalno član devedesetke, ja sam u Saboru član Kluba HDZ i provodit ću politiku HNS BiH, i konzultirat se s ljudima kojima vjerujem. Sad me mogu brisati, križati, mogu raditi što hoće. Što se tiče pristupanja nekoj novoj stranci, dovoljno je reći da sam dio jednog jedinstvenog HDZ.

• Kakvu budućnost predviđate svojoj (bivšoj) stranci na predstojećim izborima?

Ja sam malo u šali, malo u zbilji rekao ovdje nekim prijateljima prije dvije godine da će se devedesetka svesti na razinu NHI-ja ne sluteći da će ova posljednja biti ‘pojačanje’. Onda je zaključak – NHI puta dva. Otprilike to je realna snaga, to je moja procjena. Ali, opet, puno sreće im želim.

• Istodobno od vaših (bivših) kolega se mogu čuti optužbe da su protivnici odluka središnjih tijela stranke ustvari ubačeni elementi HDZ-a BiH. Jeste li vi Čovićev igrač?

Nisam ja ničiji igrač, ničija lutka na žici. U tom jednom pejorativnom kontekstu se konstruira floskula kada želite nekoga degradirati. Uvijek sam najbitnije odluke o sebi i o svom javnom djelovanju donosio sam. Što se tiče Čovica, mogu kazati sljedeće – on je u ovom trenutku najizrasliji lider u Hrvata, sazreo je, nije opterećen funkcijama, osjeća veliku odgovornost, radi na istinskoj sintezi među Hrvatima, ima potporu političkog Zagreba, i što je najvažnije, rekao bih, ima snažnu potporu naroda koji predstavlja. Ja osobno podržavam takav pristup, i uvažavam i cijenim napore koje on ulaze u čitav projekt HNS. Ako je to biti nečiji igrač, onda slobodno mogu reći da jesam. Ali u istom kontekstu postavljam pitanje čiji su oni igrači koji plasiraju takve konstrukcije?

• Kako će se ovaj raskol u HDZ-u 1990., a posredno i u HNS-u odraziti na pogled Zagreba prema legitimnim hrvatskim političkim predstavnicima u ovome nadstranačkom bloku?

Zagreb je kazao: definirajte jednu zajedničku političku nacionalnu strategiju u BiH, kroz HNS i mi ćemo to braniti. Ako imamo dvije ili više politika naspram pozicije hrvatskog naroda u BiH a i samog budućeg ustroja BiH kao države, to onda sužava manevarski prostor službenog Zagreba da djeluje, sada kao član EU. Zato je bitno sačuvati HNS, stvarno ga jačati kao instituciju. Ne razvaljivati. Tome se raduju oni koji ne žele dobro Hrvatima u BiH.

• Kakva je budućnost Hrvatskog narodnog sabora, posebice ako se imaju na umu važni politički procesi, ustavne promjene koje nas očekuju?

Tko prihvaća temeljne dokumente i tko se ponaša u praksi sukladno njihovim sadržajem, dobro je došao. HNS ima budućnost i vidjet ćete da će jačati. Mi nemamo boljeg političkog mehanizma kao odgovor na dalje urušavanje hrvatskog nacionalnog korpusa i identiteta u BiH. Borba će biti duga i teška. BiH ne može ovako koncipirana ostati, neracionalno uređena, ja bih kazao teško upravljiva po svim segmentima, s neriješenim nacionalnim pitanjima za sva tri tvorbena naroda na isti i simetričan način.

Ono što je naš primarni cilj jest stvarna, a ne virtualna ravnopravnost u donošenju bitnih odluka u parlamentima i vladama na svim razinama. Dok se ne riješe na korektan i fer način i legitimni hrvatski zahtjevi, smatram da se ne može voditi gospodarstvo na perspektivan način, niti rješavati brojne socijalne tenzije koje su evidentne. Potrebno je doći do unutarnjeg dogovora za stabilno društvo i državu. Sva nametnuta rješenja samo produbljuju krizu, depresiju i beznađe.

• U Saboru RH se pokrenula rasprava o položaju Hrvata u BiH. Očekujete li snažniju potporu, ne samo na razini deklaracija, službenog Zagreba zahtjevima Hrvata u BiH?

Naravno da očekujem, apsolutni konsenzus i vladajućih i oporbe kao najbitnijeg pitanja hrvatske vanjske politike – pitanje hrvatskog naroda u BiH i općenito BiH kao države. Vidite kako se Srbija postavlja naspram RS i BiH. Smatram da se i Hrvatska mora bez zadrške i kompleksa snažnije uključiti u ove procece jer je to njen strateški interes, a i ustavna obveza naspram Hrvata koji žive izvan RH, poglavito hrvatskog naroda u BiH. U tom smislu pokreću se određene inicijative i aktivnosti i u Zagrebu, ali i u sklopu politike EU naspram BiH.

ZoranKrešić/VL

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Probošnjačke stranke kontra Ustava: Danas potpisuju prijedlog zakona o izbornim jedinicama u FBiH

Objavljeno

na

Objavio

klix

Predstavnici SDA, SBB-a, SDP-a i DF-a danas će potpisati prijedlog zakona o izbornim jedinicama i broju mandata Parlamenta Federacije BiH. Riječ je o pokušaju rješavanja problema implementacije izbornih rezultata nakon listopadskih izbora, a koji je nastao kao rezultat odbijajanja bošnjačkih stranaka da provedu presudu Ustavnog suda BiH po apelaciji Bože Ljubića, piše portal Dnevnik.ba

Prijedlog zakona o izbornim jedinicama i broju mandata Parlamenta Federacije BiH potpisat će šefovi klubova parlamentarnih stranaka i to Ismet Osmanović iz SDA, Nasir Beganović iz SBB-a, Elvir Karajbić iz SDP-a i Dženan Đonlagić iz DF-a.

Riječ je o skoro identičnom prijedlogu koji su ranije u parlamentarnu proceduru uputili SDP i DF, ali u ovom slučaju s određenim tehničkim izmjenama. Za pretpostaviti je kako ovaj prijedlog neće podržati HNS BiH – HDZ BiH koji tvrdi da se odluka Ustavnog suda BiH mora implementirati izmjenama zakonodavstva u Parlamentarnoj skupštini BiH, a ne zakonom donesenim u Parlamentu Federacije BiH.

Nakon nedavnog sastanka predstavnika parlamentarnih stranaka u BiH s ekspertima Venecijanske komisije je rečeno da su međunarodni eksperti utvrdili da se problem izbornog zakonodavstva može riješiti i na razini Parlamenta FBiH.

Ovakav odnos stranih eksperata začuđujući je ukoliko se uzme u obzir raniji stav Izaslanstva Europske unije u BiH koje je imala identičan stav kao HDZ BiH, odnosno da se presuda Ustavnog suda BiH mora implementirati u Parlamentarnoj skupštini BiH.

Veleposlanik Lars-Gunnar Wigemark i njegovi suradnici tražili su od političkih stranaka da se obvežu provesti presudu Ustavnog suda BiH u slučaju Ljubić, uključujući proporcionalniji odnos između političkih predstavnika i stanovništva koje predstavljaju. U istom zaključku je navedeno da bi sve to “trebalo provesti putem Parlamentarne skupštine BiH”.

Pojednostavljeno, međunarodna zajednica ovim se zaključkom, praktično, izjasnila protiv SDP-ovog i DF-ovog prijedloga izmjena Izbornog zakona kojim su ove dvije političke stranke pokušale provesti presudu Ustavnog suda BiH po apelaciji Bože Ljubića.

Zanimljivo je i što je međunarodna zajednica početkom 2018. godine predložila tri varijatne izmjena izbornog zakonodavstva od kojih svaka zastupa tezu o legitimnosti kao natkrovljujućem načelu, a što u konačnici bošnjački predstavnici nisu prihvatili.

Nijedan predstavnik stranih veleposlanstava u našoj zemlji, a koja su bila izravno uključena u pregovore o izmjenama izbornog zakonodavstva, nije se oglasio o najnovijem antiustavnom dogovoru SDA, SBB-a, SDP-a i DF-a.

Prema popisu iz 1991. godine

U prijedlogu SDA, SBB-a, SDP-a i DF-a navodi se da su broj i struktura izaslanika u Domu naroda utvrđeni u skladu s odredbom Ustava FBiH, koja predviđa da će svaki konstitutivni narod iz svake županije dobiti najmanje jedno mjesto, ukoliko postoji najmanje jedan takav u zakonodavnom tijelu županije, kao i s popisom stanovništva iz 1991. godine kao osnovom za sva izračunavanja koja zahtijevaju demografske podatke do provođenja Anexa 7. (Op.a. – Ovo je besmisleno iz više razloga. Naime, teza da će svaki konstitutivni narod iz svakog kantona dobiti najmanje jedno mjesto, ukoliko postoji najmanje jedan takav u zakonodavnom tijelu kantona nema smisla jer ukoliko ne postoji, svakako ne može ni teoretski dobiti mjesto u Domu naroda FBiH. Nadalje, pozivanje na popis iz 1991. također je besmisleno jer se demografska struktura od tada mnogo promijenila, a Anex 7 Daytonskog sporazuma na koji se uporno poziva nikada u potpunosti neće biti proveden).

Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH (OHR) Valentin Inzko nedavno je dostavio Ustavnom sudu BiH odgovor u vezi s apelacijom Borjane Krišto (HDZ BiH) koja je podnijela zahtjev za ocjenu ustavnosti odredbi Ustava FBiH. Krišto je u zahtjevu osporila odredbe Ustava Federacije BiH koje utvrđuju da se iz svake županije bira po jedan izaslanik iz svakog naroda, ukoliko je takav izabran u županijsku skupštinu.

Identičnu odredbu u Izbornom zakonu Ustavni sud BiH je u prosincu 2016. godine, a po apelaciji Bože Ljubića, proglasio neustavnom, a u lipnju prošle godine stavio van snage, jer je omogućavala da jedan narod drugom bira predstavnike u Dom naroda FBiH, što je, prema presudi Ustavnog suda BiH, bilo u suprotnosti s osnovnim i najvažnijim ustavnim načelom o konstitutivnosti i ravnopravnosti naroda.

Iz odgovora koji je OHR dostavio Ustavnom sudu BiH može se iščitati i kako visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH smatra da se odredbe Ustava Federacije BiH ne bi trebale proglašavati neustavnim te da postojeći sustav izbora izaslanika u Dom naroda Parlamenta FBiH osigurava jednakost svih naroda u entitetu.

Odredba omogućava konstitutivnim narodima koji su manjina u nekoj županiji da imaju pravo na ‘vitalni nacionalni interes’ zaštićen u toj županiji, čak i kada je samo jedan od njihovih izaslanika izabran u skupštini. Odluka da takav izaslanik nema pravo da zastupa konstitutivni narod kojem pripada u Domu naroda Parlamenta FBiH utjecala bi na njegovu sposobnost da zaštiti nacionalni interes konstitutivnih naroda na županijskoj razini”, piše u odgovoru OHR-a.

Novo preglasavanje?

SDA, SDP, DF, Stranka za BiH i ostale probošnjačke stranke imaju dovoljno glasova da u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH usvoje zakon koji de facto odbija provedbu presude Ustavnog suda.

Također, za razliku od Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, u Domu naroda Parlamenta FBiH odluke se donose većinom glasova ukupnog broja izaslanika u Domu naroda gdje probošnjačke stranke imaju većinu.

Klub izaslanika iz reda hrvatskog naroda u Domu naroda Parlamenta FBiH mogao bi pokrenuti zaštitu vitalnog nacionalnog interesa, nakon čega bi o tom prijedlogu stav trebao dati Ustavni sud Federacije BiH./HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Reagiranja

Takozvani povjesničar Ivo Goldstein je iznio veliku laž i prekršio hrvatski USTAV

Objavljeno

na

Objavio

Tražim od HRT-a da se ogradi od stavova iznesenih u emisiji NU2 17. lipnja 2018.godine, ovog mrzitelja Hrvatske nezavisne države i takozvanog povjesničara Ive Goldsteina koji je iznio veliku laž i prekršio hrvatski USTAV, a voditelj ga nije upozorio na iznesenu laž i obmanu javnosti te postao suučesnik u kršenju zakona.

Naime ovaj takozvani povjesničar Ivo izrekao je grozomornu laž kako je Hrvatska nastala isključivo na temeljima ZAVNOH-a.
Osim što bi mu trebalo provjeriti kompetencije, sposobnost čitanja s razumijevanjem, a nije na odmet pregledati i kvalifikacije, diplomu i slično neka mu neko predškolsko dijete pročita hrvatski Ustav, možda lakše shvati!

Ovaj takozvani povjesničar zaostao je u bespućima lažne povijesti Drugog svjetskog rata što je ispisaše nekompetentni “pobjednici” partizani i komunisti, ali kompetentni koljači koji su izvršili masovna ubojstva i pogubljenja stotine tisuća Hrvatica i Hrvata, a sada pokušavaju spriječiti svaki dokaz istine o tome.

No hrvatska povijest seže u daleku prošlost i sviđalo se to ovom tzv povjesničaru ili ne to je činjenica, stvarnost koju on i njemu slični nikada neće moći promijeniti niti krivotvoriti. Jalovi su ti neinteligentni pokušaji Ivo, ISTINA IZLAZI NA VIDJELO!!

“Ustav RH – Izvorišne osnove
Izražavajući tisućljetnu nacionalnu samobitnost i državnu opstojnost hrvatskoga naroda, potvrđenu slijedom ukupnoga povijesnoga zbivanja u različitim državnim oblicima te održanjem i razvitkom državotvorne misli o povijesnom pravu hrvatskoga naroda na punu državnu suverenost, što se očitovalo:
– u stvaranju hrvatskih kneževina u VII. stoljeću;
– u srednjovjekovnoj samostalnoj državi Hrvatskoj utemeljenoj u IX. stoljeću;
– u Kraljevstvu Hrvata uspostavljenome u X. stoljeću;
– u održanju hrvatskoga državnog subjektiviteta u hrvatsko-ugarskoj personalnoj uniji;
– u samostalnoj i suverenoj odluci Hrvatskoga sabora godine 1527. o izboru kralja iz Habsburške dinastije;
– u samostalnoj i suverenoj odluci Hrvatskoga sabora o pragmatičnoj sankciji iz godine 1712.;
– u zaključcima Hrvatskoga sabora godine 1848. o obnovi cjelovitosti Trojedne Kraljevine Hrvatske pod banskom vlašću, na temelju povijesnoga, državnoga i prirodnoga prava hrvatskog naroda;
– u Hrvatsko-ugarskoj nagodbi 1868. godine o uređenju odnosa između Kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije i Kraljevine Ugarske na temelju pravnih tradicija obiju država i Pragmatičke sankcije iz godine 1712.;
– u odluci Hrvatskoga sabora 29. listopada godine 1918. o raskidanju državnopravnih odnosa Hrvatske s Austro-Ugarskom te o istodobnu pristupanju samostalne Hrvatske, s pozivom na povijesno i prirodno nacionalno pravo, Državi Slovenaca, Hrvata i Srba, proglašenoj na dotadašnjem teritoriju Habsburške Monarhije;
– u činjenici da odluku Narodnoga vijeća Države SHS o ujedinjenju sa Srbijom i Crnom Gorom u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca (1. prosinca 1918. godine), poslije (3. listopada 1929. godine) proglašenoj Kraljevinom Jugoslavijom, Hrvatski sabor nikada nije sankcionirao;
– u osnutku Banovine Hrvatske godine 1939. kojom je obnovljena hrvatska državna samobitnost u Kraljevini Jugoslaviji;
– u uspostavi temelja državne suverenosti u razdoblju drugoga svjetskog rata, izraženoj nasuprot proglašenju Nezavisne Države Hrvatske (1941.) u odlukama Zemaljskoga antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske (1943.), a potom u Ustavu Narodne Republike Hrvatske (1947.) i poslije u ustavima Socijalističke Republike Hrvatske (1963. – 1990.), na povijesnoj prekretnici odbacivanja komunističkog sustava i promjena međunarodnog poretka u Europi, hrvatski je narod na prvim demokratskim izborima (godine 1990.), slobodno izraženom voljom potvrdio svoju tisućgodišnju državnu samobitnost.
– u novom Ustavu Republike Hrvatske (1990.) i pobjedi hrvatskog naroda i hrvatskih branitelja u pravednom, legitimnom, obrambenom i oslobodilačkom Domovinskom ratu (1991. – 1995.) kojima je hrvatski narod iskazao svoju odlučnost i spremnost za uspostavu i očuvanje Republike Hrvatske kao samostalne i nezavisne, suverene i demokratske države.
Polazeći od iznesenih povijesnih činjenica, te općeprihvaćenih načela u suvremenu svijetu i neotuđivosti i nedjeljivosti, neprenosivosti i nepotrošivosti prava na samoodređenje i državnu suverenost hrvatskog naroda, uključujući i neokrnjeno pravo na odcjepljenje i udruživanje, kao osnovnih preduvjeta za mir i stabilnost međunarodnog poretka, Republika Hrvatska ustanovljuje se kao nacionalna država hrvatskoga naroda i država pripadnika nacionalnih manjina: Srba, Čeha, Slovaka, Talijana, Mađara, Židova, Nijemaca, Austrijanaca, Ukrajinaca, Rusina, Bošnjaka, Slovenaca, Crnogoraca, Makedonaca, Rusa, Bugara, Poljaka, Roma, Rumunja, Turaka, Vlaha, Albanaca i drugih, koji su njezini državljani, kojima se jamči ravnopravnost s građanima hrvatske narodnosti i ostvarivanje nacionalnih prava u skladu s demokratskim normama OUN-a i zemalja slobodnoga svijeta.
Poštujući, na slobodnim izborima odlučno izraženu volju hrvatskoga naroda i svih građana, Republika Hrvatska oblikuje se i razvija kao suverena i demokratska država u kojoj se jamče i osiguravaju ravnopravnost, slobode i prava čovjeka i državljanina, te promiče njihov gospodarski i kulturni napredak i socijalno blagostanje.”

Zorica Gregurić
Zagreb, 18,lipnja 2018.godine

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori