Pratite nas

Reagiranja

Sadašnjost povijesti ili kako je nastava povijesti trebala postati povijest

Objavljeno

na

Svjedoci smo opetovanih, svakako pretjeranih, ali uvijek aktualnih prijepora oko nastave povijesti, bilo sadržajno, bilo metodički, bilo onih koji se tiču ljudskih potencijala.

Zadnji u nizu odrazio se kroz melodramatični javni apel Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu čija je okosnica  Očitovanje o Prijedlogu predmetnog kurikula povijesti upućenom na javno savjetovanje 7. veljače 2019. Oni ovome kurikulu zamjeraju mnoštvo stvari, pritom potpuno ignorirajući činjenicu da su neki od nastavnika koji su djelatni na ovome Odsjeku de facto u sukobu interesa zbog ovakvih i sličnih javnih nastupa, jer su izrađivali prethodni kurikul. Skrivanjem iza Odsjeka spretno su izbjegnute potencijalne tužbe, no i to se činjeničnim slijedom može utvrditi, piše Predsjednica Hrvatskog sveučilišnog sindikata, Doc. dr. sc. Vlatka Vukelić.

Ono što ipak najviše zabrinjava je činjenica da u nizu zamjerki predmetnom kurikulu njegovi kritičari ne spominju djecu, odnosno učenike. Govori se o suvremenoj historiografiji, o posljedicama koje bi kurikul imao za istu tu disciplinu, no razdoblje u kojemu se Republika Hrvatska danas nalazi, prožetom osjetljivosti u globalnom supstratu Europske unije, naši učenici koji moraju shvatiti razdoblja tranzicije unutar konteksta u kojima odrastaju, a koji su stvoreni na određenom povijesnom temelju kao svojevrsnoj društvenoj legitimaciji, nisu nigdje spomenuti. Da stvar bude apsurdna do kraja, nastavnici, koji su uz učenike najvažniji subjekti ovoga procesa svedeni su na promatrače kojima su nametnute određene „teme“, kojima se sve više udaljavaju od struke i postaju sociolozi povijesne stvarnosti. No što se krije iza ovih neartikuliranih vapaja dijela akademske zajednice koji je spletom okolnosti ostao bez obećanih privilegija?

Nacionalni kurikul za gimnazijsko obrazovanje od 2021. godine predviđa drastično smanjenje nastavnih sati predmeta povijest, svodeći ga u 3. i 4. razredu gimnazije na izborni predmet. Prije nekoliko mjeseci imali smo prilike gledati izbacivanje ovoga predmeta iz pojedinih strukovnih škola uz obrazloženje kako tim zanimanjima osnovna povijesna znanja nisu potrebna kao dio građanske i nacionalne kulture. U skladu s postojećim stanjem čini se kako to nije bio izolirani slučaj te da je u pitanju određeno negativno djelovanje s dalekosežnim posljedicama za hrvatsko društvo. Upravo je zato prethodnoj radnoj skupini bilo važno da se povijest ne uči po kronološkom već tematskom principu, jer se ti sadržaji relativno lako prelijevaju u 2 godine obveznog i 2 godine izbornog povijesnog obrazovanja. To u stvarnosti znači da je radna skupina čiji je prijedlog kurikula na javnoj raspravi bio u studenome i koji je naišao na strogu osudu struke, ali i zdravoga razuma, svjesno išla u dokidanje radnih i egzistencijalnih prava svojih kolega strukovnjaka, što je primjer bez presedana.

Novi prijedlog predmetnog kurikula za gimnazijsko i osnovnoškolsko obrazovanje je korektan, zahtjeva tek određene estetske korekcije, no jamči primjerenu dozu usvajanja znanja i vještina hrvatskim učenicima, a njihovim nastavnicima mukom stečena radna mjesta te da profesionalni opus dočekaju dostojanstveno, a ne u traženju načina za prekvalifikaciju u, primjerice, profesora informatike, kako su nedavno predlagali određeni članovi političkih organizacija.

Analiza koju smo proveli upućuje na ciljeve poput ostvarenja norma satnice nastavnika kroz koje su širokom lepezom kronoloških sadržaja obuhvaćeni najznačajniji društveno-povijesni procesi, koji našim učenicima omogućuju ravnopravnu utrku bilo na tržištu rada, bilo u studentskim klupama. Upravo se kroz njih očituju i dosljednost i preciznost u viziji i misiji koju radna skupina mora imati: prepoznati trenutak u kojem stvara prijedlog, imati na umu ljudske potencijale, shvatiti uzroke svoga djelovanja, ali i posljedice predloženoga. Novi nastavni kurikul za povijest te elemente u svojoj suštini objedinjuje te ga treba poduprijeti u pokušaju svog zbirnog djelovanja.

Doc. dr. sc. Vlatka Vukelić

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Reagiranja

Medved i Butković: Ne znamo tko smješta ministrici Žalac

Objavljeno

na

Objavio

Ministri branitelja te mora, prometa i infrastrukture Tomo Medved i Oleg Butković izjavili su u četvrtak da ne znaju tko bi mogao smještati ministrici Gabrijeli Žalac, koja je, nakon što se jučer našla u aferi s luksuznim Mercedesom, izjavila da ima insinuacije da joj netko smješta, te da se možda radi i o unutarstranačkim sukobima.

Ministar branitelja Tomo Medved kazao je da ministricu Žalac treba pitati tko joj smješta.

Kolegica Žalac svoj posao radi iznimno odgovorno, kazao je Medved i rekao da ne može ulaziti u to tko bi joj iz HDZ-a mogao smještati, te da to treba pitati ministricu.

Da ne zna tko bi joj smještao, kazao i je i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković uoči sjednice Vlade.

“Ne bih to komentirao, ipak je ona moja kolegica. Ona je dala objašnjenja jučer, a ovo što se tiče stranke i ljudi koji bi u stranci to radili i nekome pakirali, očekujem da ćemo na stranačkim tijelima, tamo je mjesto gdje se o tome raspravlja”, kazao je.

Upitan zna li imali li Žalac neprijatelja unutar stranke, rekao je da ih ne pozna i da nije dobio takav dojam.

Medved: Znam da je dar veći od 500 kuna sukob interesa

Na novinarsko pitanje bi li on, kao što je navodno napravio i ministar Zdravko Marić, primio na dar karte za utakmice za Svjetsko nogometno prvenstvo u Rusiji, Medved je kazao da nije išao u Rusiju, iako je imao ponudu.

“Imao sam ponudu, ali imao sam drugih obveza ovdje, nisam išao na utakmicu”, kazao je.

Upitan zna li da je primitak dara vrijednijeg od 500 kuna sukob interesa, Medved je kazao da zna.

“Pitajte kolegu Marića,” poručio je.

Ministar financija Zdravko Marić na utakmici na Svjetskom nogometnom prvenstvu u Rusiji bio je u društvu šibenskog poduzetnika Josipa Stojanovića Jollya, u čijem je vlasništvu i automobil koji je parkiran ispred kuće ministrice Žalac.

Saborski zastupnik SDP-a Goran Maras jučer je rekao kako je Stojanović dobio kredit o HBOR-u, gdje ministrica Žalac sjedi u Nadzornom odboru. No, u Nadzornom odboru je i ministar Zdravko Marić, a na pitanja novinara o prijateljstvu njega i Marića, Jolly je jučer rekao da su oni stari prijatelji i da su zajedno išli u Rusiju.  (Hina)

Ministrica Gabrijela Žalac: ‘Ne znam kome smetam, ali obrisi mi se kristaliziraju’

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Reagiranja

MUP odbacio optužbe o netransparentnosti u vezi prihvatilišta za azilante u Maloj Gorici

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina (arhiva)

Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP) u utorak je odbacilo optužbe Mostova saborskog zastupnika Marka Sladoljeva koji je ranije prozvao Vladu i MUP da su netransparentni te da ne daju jasne informacije kakav objekt, odnosno prihvatilište za migrante i tražitelje azila planiraju graditi u Maloj Gorici kod Petrinje.

U MUP-u podsjećaju da su ministar i njegovi najbliži suradnici “od samog su početka otvoreno i bez ustege komunicirali s mjerodavnim predstavnicima lokalne zajednice vezano uz naselje Mala Gorica. Dakle i s gradonačelnikom Petrinje Darinkom Dumbovićem te županom Ivom Žinićem.

“Istina je i da je ministar osobno bio u naselju Mala Gorica; da je gradonačelnik Dumbović pozivan i odazivao se na pozive u Ministarstvo te da su na sva pitanja davani precizni odgovori uključujući i koja je namjera ovog Ministarstva, a vezano uz izgradnju Prihvatilišta za tražitelje međunarodne zaštite.

U dobroj smo vjeri projekt izgradnje Prihvatilišta za tražitelje međunarodne zaštite prijavljivali Europskoj komisiji za dodjelu sredstava, smatrajući da postoji načelna spremnost predstavnika lokalne zajednice s čijim smo predstavnicima cijelo vrijeme bili u komunikaciji i kojima je u interesu potpuno devastirani kompleks obnoviti, uz obnovu prateće infrastrukture”, ističu u MUP-u.

Dodaju i da su javno objavili odluku o dodjeli 4 milijuna eura s jasno naznačenom namjerom, odgovarali na višekratne medijske upite te ni na koji način nisu uskraćivali informacije.

“Tijekom posljednjeg službenog sastanka s gradonačelnikom Dumbovićem i predstavnicima Gradskog vijeća u sjedištu ministarstva, u prosincu 2018. godine, ministar Božinović i najbliži suradnici izrazili su jasnu i bezrezervnu spremnost odazvati se pozivu lokalne zajednice upravo kako bi, bilo putem sjednice Gradskog vijeća ili javnih tribina, lokalna javnost dobila sve relevantne i točne informacije kojima nitko ne može manipulirati.

Iako je poziv lokalne vlasti na sjednicu Gradsko vijeća izostao, tijekom siječnja održana je javna tribina na kojoj je sudjelovao ministar Božinović sa suradnicima i pater Tvrtko Barun iz Isusovačke službe za izbjeglice. I danas se u Lekeniku održava tribina na navedenu temu i na njoj sudjeluje državni tajnik ministarstva koji će dati sve potrebne informacije”, stoji u priopćenju.

Ističu i da takav način komunikacije smatraju “odgovornim i transparentnim, dok su današnje prozivke izravno usmjerene izostanku točnog informirannja, odnosno njima se neodgovorno manipulira i dezinformira javnost”.

Podsjećajući da je ministar Davor Božinović i na tribini ponovio kako nikakvo rješenje neće biti nametnuto u MUP-u ističu da “ne odustaju od namjere da, u suradnji s našim nevladinim partnerima u integraciji, senzibiliziramo javnost na potrebe koje imaju ljudi koji su pod međunarodnom zaštitom”.

“Zadaća je hrvatske policije štiti državnu granicu od nezakonitih migracija ali i pružiti međunarodnu zaštitu izbjeglicama koje su u stvarnoj potrebi. Na to nas, između ostalog, obvezuju i mnogi pozitivni primjeri integracije kojima svjedočimo u Zadru, Slavonskom Brodu ili Zagrebu”, zaključuju u MUP-u.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari