Pratite nas

Šale na račun velikog poraza Brazila: Brazilski igrači uopće nisu bili na terenu

Objavljeno

na

Šale na račun velikog poraza Brazila ne prestaju. Na YouTube-u se pojavio video koji  “pokazuje” da su Nijemci sami igrali cijelu utakmicu. Na terenu nije bilo Brazilaca pa tako Nijemcima nije bio problem postići 7 golova…

kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Andrej Plenković: Mjere relaksiranja ne smiju biti prenagle

Objavljeno

na

Objavio

Premijer Andrej Plenković izjavio je nakon videokonferencije sa stručnjacima u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici da je Hrvatska od samog početka reagirala izrazito dobro u sprječavanju širenja koronavirusa te da mjere relaksiranja ne smiju biti prenagle.

Plenković je rekao da je, komparativno gledajući, Hrvatska izrazito dobro reagirala pravovremenim i poprilično restriktivnim mjerama koje su rezultirale sa sporim širenjem zaraze i ipak niskom stopom smrtnosti u prvih nekoliko tjedana epidemije.

Izvijestio je da su se na sastanku mogle čuti procjene znanstvenika da je Hrvatska imala dobru strategiju od samog početka, u usporedbi sa zemljama koje su mnogo bogatije od nas, imaju jaču istraživačku zajednicu, centre i zdravstvene sustave te u konačnici i više sredstava na raspolaganju.

Plenković smatra da treba nastaviti s politikom koja neće dovesti do bilo kakvog problema u okviru zdravstvenog sustava, “što znači da moramo nastaviti s nabavom kvalitetne zaštitne opreme i zahvaliti na požrtvovnosti zdravstvenom osoblju te u ovoj fazi provoditi restriktivne mjere kalibrirajući ih sukladno potrebama hrvatskog gospodarstva.”

Radimo na pravnoj formulaciji odluke vezanoj uz tržnice

“Naš cilj da sve te mjere relaksiranja budu primjerene epidemološkim preporukama i procjenama, da ne bi s prenaglim relaksiranjem došlo do povećanja broja oboljelih”, ustvrdio je.

Plenković je najavio da će kroz tjedne koji su pred nama zajednički donositi procjene o dinamici relaksiranja, ali vodeći računa o zdravlju.

Kaže da će se ići s mjerama koje će omogućiti da sve ono što proizvode naši poljoprivrednici i OPG-ovi bude konzumirano na primjeren način, da se “građanima omogući iskorak prema tržnici, ali ne na način kako je to bilo ranije.”

Potvrdio je da bi to moglo biti i prije Uskrsa, izvijestivši da se trenutno u Vladi radi na pravnoj formulaciji odluke koja će pokriti to pitanje.

Samodisciplina i odgovornost su ključne

Apelirao je da se građani ponašaju jednako odgovorno kao dosada iako je najavljeno toplije vrijeme što je izazov, da budu strpljivi i imaju povjerenje prema vlastima i stručnjacima, da se drže temeljne preporuke o socijalnoj distanci, jer su “samodisciplina i odgovornost ključne”.

Kao posebno zanimljivu opasku jednog od znanstvenika sa sastanka izdvojio je onu o tome da je najveći rizik unutar obitelji i da se najčešće širi od najbližih. “Stoga je zaista važno čuvati se i biti oprezan u svemu što poduzimamo kako ne bi došlo do negativnih posljedica.”

Komentirao je i rezultate pojedinih anketa koje govore o rastu povjerenja građana prema vlastima. “Ta vrsta povjerenja je signal da vlada pravilno upravlja ovom krizom i brine o interesu građana”, ocijenio je.

Prvi sastanak putem videokonferencije s hrvatskim znanstvenicima, stručnjacima za javno zdravstvo, molekularnim biolozima, epidemiolozima, infektolozima i virolozima iz Hrvatske i inozemstva, iz Hrvatske i inozemstva održao je 25. ožujka. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Reagiranja

Mladen Pavković: Sramota. Još nitko nije odgovarao za ubijenu djecu

Objavljeno

na

Godine idu, a još nitko nije obznanio točan popis djece koja su stradala u hrvatskom obrambenom Domovinskom  ratu.

Evo, redatelj Jakov Sedlar, autor brojnih povijesnih dokumentarnih i inih filmova, još će ove  godine predstaviti javnosti svoj novi dokumentarni film o toj djeci, o tim nezaštićenim malim junacima, koji su poginuli diljem Hrvatske – ni krivi ni dužni, odnosno o prekinutom djetinjstvu.

Tijekom rata razoreni su brojni objekti i ustanove što su služili djeci i u kojima su ona boravila, učila, igrala se…Riječ je o dječjim vrtićima, osnovnim i srednjim školama.

Jeste li možda čuli ili čitali da je netko odgovarao što je i jedan taj objekt bio na meti srpskih i inih četnika?

A jeste li čuli da je barem netko odgovarao za smrt nekog dječaka ili djevojčice u vrijeme Domovinskog rata?

A tijekom 1991. razoreni su i dječji domovi (8), domovi za rehabilitaciju mladeži (3) i domovi za rehabilitaciju hendikepirane  djece (5).

Nitko ne pita ni: kakve su na djecu, koja su danas već odrasli ljudi,  ostavile posljedice sirene za uzbunu, raketiranja, gubitak najmilijih, ili njihov život u javnim skloništima, podrumima…

Mnoga su djeca, zajedno sa svojim roditeljima,  u vrijeme rata, bila istjerana iz svojih domova i život su nastavili negdje drugdje, u neadekvatnim uvjetima. U Klanjcu su, primjerice, djeca živjela u željezničkom vagonu! Čak oko 185 tisuće djece moralo je do kraja ožujka 1992. napustiti svoje kuće i stanove.

Prvo ubijeno dijete bila je djevojčica od 16 godina koja je stradala  5.srpnja 1991. u selu Gornja Budičina pokraj Petrinje, na pragu svoje kuće. Do tog datuma bilo je ranjeno šestoro djece.

Djeca su stradavala i nakon „primirja“, tako da je do 24. ožujka 1992. poginulo 58, a ranjeno 332 djece.

Inače, prema tadašnjim podacima Ministarstva obrane RH, do ožujka 1992. najmlađa žrtva rata protiv Hrvatske je dječak od 4 mjeseca, a najstarija je djevojčica od 17 godina.

U tom vremenu, najžešćeg rata, najviše je stradalo djece u dobi 11-14 godina.

Dječaci su stradavali znatno češće nego djevojčice.

Većina je djece poginula ili bila ranjena djelovanjem vatrenog oružja i oruđa tj. eksplozivnim tenkovskim, topovskim i minobacačkim granatama ili bombardiranjem, odnosno raketiranjem iz zraka.

Kasnije su djeca, kao u Škabrnji, stradavala i od neeksplodiranih projektila i naprava (2002.).

Dakle, osim što su djeca ubijana, ranjavana, prognana, veliki broj je doživio i ratnu traumu. Možete li zamisliti kakvog je utjecaja ostavio događaj na neko dijete kad je vidjelo mrtvog čovjeka, što su doživljavala kad su bila odvojena od oba roditelja, kad su iz skloništa gledala četnike i čekala hoće li im netko ubaciti granatu, itd. i tako redom.

Sve to pamtimo i znamo, ali…hoće li napokon netko i zbog toga odgovarati?

(Pitanje za milijun kuna!)

Mladen Pavković

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari