Pratite nas

Iz Svijeta

Salvini: Granicu sa Slovenijom zatvorit ćemo žičanom ogradom

Objavljeno

na

U ironičnom obratu Slovenija, koja je uzduž granice s Hrvatskom razvukla žičane barijere i postavila panele pod izlikom borbe protiv ilegalnih migracija, burno je reagirala na najavu talijanskog ministra unutarnjih poslova Mattea Salvinija da bi njih ta susjedna država uskoro mogla opasati žicom, piše u nedjelju Večernji list.

Podsjećaju da bi od sutra na terenu trebale početi djelovati zajedničke talijansko-slovenske granične ophodnje, iako dosad nije gotova formalna procedura njihova osnivanja.

Ako počnu s radom i ako se u roku od tri mjeseca pokažu neuspješnima i neučinkovitima, Italija će postaviti tehničke prepreke na granici sa Slovenijom, navodi dnevnik.

Talijanski ministar iz desničarske stranke Lega najavio je tu mogućnost u Trevigliu, apostrofirajući problem migranata u regiji Friuli-Venezia Giulia. Osim morske fronte – problem migranata u Sredozemlju – Salvini je ovom izjavom tako otvorio i kopnenu frontu, ističe Večernji.

Gradonačelnik Gorice Rodolfo Ziberna reagirao je kazavši da su tehničke prepreke nedopustive. Ideju je kritizirala i talijanska senatorica slovenskog podrijetla Tatjana Rojc, kazavši da “smo naporno radili kako bismo srušili zidove u Europi, a sad gradimo nove” te kako se čini da se dio Slovenije smatra sivom zonom, a ne punopravnom članicom EU, dok je stručnjak za sigurnost Marjan Miklavčič upozorio da bi Slovenija mogla postati migrantski hotspot, odnosno džep u kojem bi ostali migranti koji žele na zapad.

U slovenskom MUP-a o Salvinijevim planovima kažu da je riječ o unutarnjopolitičkoj odluci suverene države, ali i kako su im Talijani do lipnja vratili 126 ilegalnih migranata, što ne predstavlja znatno povećanje u odnosu na isti period lani i na 108 stranaca.

Inače, Slovenija je nezadovoljna odnosom još jednog susjeda, Austrije, koja im je još u doba migrantske krize uvela granične kontrole i tako suspendirala Schengen, piše Večernji list.

(Hina)

 

Talijanski sud naredio obustavu istrage protiv Salvinija

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Europska agencija za lijekove: Klorokin i njegov derivat namijenjeni samo za ‘hitne programe’

Objavljeno

na

Objavio

Antimalarik klorokin i njegov derivat hidroksiklorokin mogu se primjenjivati u liječenju Covida-19 samo u kliničkim ispitivanjima i u “hitnim programima”, upozorila je u srijedu Europska agencija za lijekove (EMA).

Nekoliko zemalja svijeta omogućilo je da se pacijentima oboljelim od koronavirusa propišu antivirusni lijekovi, ne čekajući rezultate kliničkih ispitivanja koja se upravo provode o njihovoj djelotvornosti.

Premda rezultati prvih istraživanja u Francuskoj i u Kini obećavaju, učinkovitost klorokina i hidroksiklorokina “još treba dokazati” i te se aktivne tvari smiju primjenjivati u liječenju Covida-19 samo u slučaju krajnje nužde, ističe europska regulatorna agencija.

“Jako je važno da u liječenju Covida-19 pacijenti i medicinsko osoblje koriste klorokin i hidroksiklorokin samo kod odobrenih indikacija i u okviru kliničkih ispitivanja i hitnih programa na nacionalnoj razini”, obrazlaže.

SAD odobrio liječenje Covida-19 klorokinom i hidroksiklorokinom u bolnicama

I klorokin, sintetski derivat kinina i hidroksiklorokin koji se uglavnom primjenjuje u liječenju lupusa i reumatoidnog artritisa, mogu imati teške nuspojave, napose ako se uzimaju u većoj dozi od preporučene ili zajedno s drugim lijekovima.

“Ne smiju se uzimati bez recepta i bez liječničkog nadzora i ne smiju se propisivati bez odobrenih indikacija osim u okviru kliničkih ispitivanja i protokola odobrenih u pojedinoj zemlji”, dodaje EMA.

Prevelika očekivanja koja postoje u vezi s tim lijekovima potiču zabrinutost za redovitu opskrbu pacijenata koji se liječe hidroksiklorokinom. (Hina)

Što je klorokin i može li pobijediti koronavirus?

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Europska komisija predlaže skraćeno radno vrijeme za spas radnih mjesta

Objavljeno

na

Objavio

Europska komisija (EK) najavila je u srijedu program skraćenog radnog vremena za koji će jamčiti zemlje članice i koji će pomoći tvrtkama u najteže pogođenim zemljama da zadrže radnike.

“To je europska solidarnost na djelu. Za Italiju, Španjolsku i druge. To je za budućnost Europe”, rekla je predsjednica EK-a Ursula von der Leyen o tom novom instrumentu pod nazivom “Sure”.

On je sličan instrumentu koji su koristile neke članice tijekom financijske krize 2008., poput njemačkog programa Kurzarbeit.

Prema tome modelu, država je plaćala dio radničkih plaća, što je omogućilo tvrtkama da zadrže radnike i smanje troškove za vrijeme krize. Za sada nema pojedinosti odakle će se namaknuti novac za taj instrument.

“Ideja je jednostavna. Ako nema narudžbi i tvrtke nemaju posla zbog privremenog eksternog šoka poput koronavirusa, one ne otpuštaju radnike nego oni ostaju zaposleni iako ima manje posla. U slobodno vrijeme radnici bi se mogli naučiti, primjerice, novim vještinama koje će koristiti i kompaniji i njima samima”, kaže predsjednica komisije.

Ursula von der Leyen dodaje da je to lekcija naučena iz prethodne financijske krize kada su zemlje članice koje su imale takav instrument pomogle milijunima ljudi da zadrže posao i tvrtkama da prebrode krizu.

“To je ublažilo posljedice recesije, zadržalo ljude na poslu i omogućilo tvrtkama da se vrate na tržište s novom snagom”, istaknula je.

Nakon što se kriza s pandemijom završi i ukinu ograničenja kretanja i okupljanja, radnici će se moći vratiti na puno radno vrijeme.

“To je ključno za ponovno pokretanje gospodarskog motora Europe. Komisija će ovaj tjedan predložiti novi instrument za potporu skraćenom radnom vremenu”, rekla je von der Leyen.

Dodala je da će taj program omogućiti radnicima plaću tijekom krize kako bi mogli plaćati stanarinu i kupovati ono što im je potrebno te će pozitivno utjecati na gospodarstvo. (Hina)

Rat protiv virusa: Poludiktature, izvanredna stanja i policijski sati

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari