Pratite nas

Vijesti

Salvini: U svibnju u Italiji pripremamo ogroman događaj za Europu za idućih 30 godina,

Objavljeno

na

Talijanski potpredsjednik Matteo Salvini u petak je najavio da će biti domaćin velikog skupa europskih “nacionalističkih” i “krajnje” desnih stranaka kako bi se promovirala zajednička politička vizija uoči izbora za Europski parlament u svibnju.

Salvini, ministar unutarnjih poslova i čelnik Lige koja vlada Italijom u koaliciji s Pokretom pet zvijezdi (M5S), nada se da će okupiti blok sličnih, protuimigrantskih stranaka u Europskom parlamentu (EP) kako bi se suprotstavili tradicionalno dominantnim strankama lijevog i desnog centra.

Dosad mu zbog sukobljenih nacionalnih interesa nije uspijevalo formirati široki, suverenistički front u Europskoj uniji.

No nakon razgovora s dugogodišnjom francuskom saveznicom Marine Le Pen, Salvini je novinarima otkrio da idući mjesec planira puno ambiciozniji predizborni skup.

“U svibnju u Italiji pripremamo ogroman događaj za Europu za idućih 30 godina, na koji ćemo pozvati sve europske pokrete koji predstavljaju alternativu vladavini socijalista i Europske pučke stranke proteklih godina”, kazao je, referirajući se na najveći lijevi i desni blok unutar EP-a.

“To će biti prvi put da se u Italiji odvija događaj koji okuplja najmanje 15 ili 20 europskih država”, istaknuo je Salvini u Parizu.

Nije otkrio koje druge stranke su se pridružile inicijativi. Liga se nada da će događaj biti organiziran na nekadašnjem rimskom antičkom stadionu za utrke kočijama, Circus Maximus.

Političke razlike

Europske stranke su formirale razne međunarodne političke grupacije unutar EP-a, a Liga je član Europe nacija i slobode (ENF) u kojoj su i Nacionalno okupljanje Marine Le Pen i austrijska Slobodarska stranka.

Salvini želi privući i druge krajnje desne i nacionalističke čelnike čije su stranke u drugim grupacijama, poput mađarskog premijera Viktora Orbana i Jaroslawa Kaczynskog, vođe vladajuće poljske stranke Pravo i pravda (PiS).

Kaczynski se s talijanskim potpredsjednikom susreo u siječnju, no PiS je veoma sumnjičav oko bliskih odnosa koje Le Pen i Salvini održavaju s Moskvom, pa je u petak objavio da se neće pridružiti skupu u svibnju.

“Susreli smo se sa Salvinijem prije nekoliko tjedana i iznijeli svoje uvjete po pitanju Europskog parlamenta. Ne predviđamo nikakav daljnji kontakt do završetka izbora”, poručio je Tomasz Poreba, voditelj kampanje za europske izbore PiS-a.

Ta je stranka ovaj tjedan izrazila dobrodošlicu talijanskoj krajnje desnoj stranci Braća Italije u svoju političku grupaciju, Europske konzervativce i reformiste (ECR).

“Mi smo pravi suverenisti. Oni su populisti”, rekla je čelnica stranke Giorgia Meloni za La Stampu u četvrtak, govoreći o Ligi. “Ne mislim da je Salvinijev projekt dovoljno jasan oko toga što želi s Europom”.

Salvini je otkrio kako će mu se u ponedjeljak pridružiti Alternativa za Njemačku (AfD), konzervativna Stranka Finaca i Danska narodna stranka.

Supredsjednik AfD-a Joerg Muethen je za La Stampu rekao da, iako on i Salvini imaju slične poglede na migraciju, razlikuju se po pitanju ključnih ekonomskih pitanja poput potrebe za poštivanjem europskih fiskalnih pravila.

“Ne možemo se složiti u svemu. Razgovarat ćemo o tome i pronaći kompromise”.

(Hina)

 

Salvini: Došlo je vrijeme da se francusko-njemačka osovina zamijeni talijansko-poljskom

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Grabar Kitarović: Kazne za zlodjela poput silovanja još uvijek niske

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović ocijenila je u četvrtak da su kazne za zlodjela poput grupnog silovanja maloljetnice u Zadru još uvijek prilično niske.

“Nažalost, kazne za takva zlodjela još uvijek su prilično niske, i moramo se zamisliti nad kažnjavanjem, upravo kad je riječ o krvnom deliktu, da to bude u malo većem srazmjeru sa divljaštvom koje je počinjeno u takvom krivičnom djelu”, poručila je predsjednica koja je sudjelovala na otvaranju nautičkog sajma u Biogradu.

Dodala je kako ne može ulaziti u detalje slučaja jer nema više informacija. “Međutim, jesam zgrožena takvim jednim činom, i u takvoj poziciji svatko se postavlja u poziciju majke, kako bismo reagirali da se to dogodi našem djetetu”, naglasila je Grabar Kitarović.

Rekla je da kao predsjednica ne može izravno utjecati na pravosuđe, ali to mogu učiniti građani.

“Uvijek mogu razviti priču, i da društvo izvrši pritisak, ne samo na pravosudni sustav, već i na Ministarstvo pravosuđa, da se kazne pooštre. Kao predsjednica se ne smijem miješati u konkretne slučajeve, ali mislim da imam moralnu i etičku obvezu izraziti ne samo svoje mišljenje, već i mišljenje većine hrvatskih državljana da doista te kazne treba povećati kako bi bile i prevencija da se takvi slučajevi ne događaju”, kaže Grabar Kitarović.

Predsjednica je prethodno u Vukovaru izjavila, kritizirajući sporost u procesuiranja ratnih zločina da bi pravosuđe prije svega trebalo slušati narod. Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković nije se složio s tom njenom izjavom te je poručio da pravosuđe mora suditi u okviru Ustava, zakona i drugih propisa.

Predsjednica je u Biogradu objasnila da je pritom mislila na Ustav.

“Mislim pod time da članak jedan Ustava kaže da u Hrvatskoj vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu, a drugo da je zakonski regulirano da bilo tko iz naroda može podnijeti prijavu, i da je Državno odvjetništvo dužno postupati i voditi postupak sukladno prijavi”, rekla je Grabar Kitarović. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

Plenković: Kujundžić ostaje ministar zdravstva

Objavljeno

na

Objavio

Premijer Andrej Plenković odbacio je u srijedu u Hrvatskom saboru oporbeni prijedlog o pokretanju pitanja povjerenja ministru zdravstva Milanu Kujundžiću poručivši kako Kujundžić, koji je “predano radio na osiguranju kvalitete i dostupnosti zdravstvene zaštite”, ostaje ministar u njegovoj Vladi.

Plenković je ustvrdio kako ministar odgovorno obavlja poslove iz svoje nadležnosti u zdravstvu i predano radi na mjerama da osigura održiv zdravstveni sustav koji će građanima omogućit zdravstvenu sigurnost te dostupnu i kvalitetnu zdravstvenu zaštitu. Podsjetio je kako je njegova vlada poduzela niz koraka s ciljem modernizacije i unaprijeđenja hrvatskog zdravstva te je ostvarila značajan iskorak i  stabilizirala zdravstveni sustav.

Napomenuo je i kako su naslijedili dug te je ustvrdio da se, dok se ne dosegne puni gospodarski zamah i poveća priljev sredstava u HZZO, neće moći osigurati potpuna financijska stabilnost sustava. Očekuje da će se ostvariti dugoročna racionalizaciju troškova te ističe kako su 2017. usmjerili dodatnih 1,3  milijarde kuna u zdravstveni sustav, smanjili obveze sa 8,2 na 7,8 milijardi.

“U 2019. osigurana su značajna sredstva za skupe lijekove odnosno 1,5 milijardi kuna. Veledrogerijama je nedavno isplaćeno 300 milijuna kuna dug za isporučene lijekove, od ukupno 500 milijuna koliko će vam biti isplaćeno do kraja godine”, najavio je premijer Andrej Plenković.

Promjene u organizaciji zdravstvene zaštite, kvalitetnija primarna zdravstvena zaštita, jačanje preventivnih aktivnosti, razvoj učinkovitog sustava hitne medicine i stvaranje pretpostavki za učinkovitim upravljanjem ljudskim i drugim resursima te bolja zdravstvena zaštita pacijenata glavne su odrednice djelovanja ministra Kujundžića i cijele Vlade u toj domeni, poručio je.

Najavio je nastavak racionalizacije zdravstvenog sustava te iznalaženjem boljih rješenja za financiranje zdravstvenog sustava nastavak unaprijeđenja zdravstvene zaštite. “Ministar Kujundžić će u tome imati značajnu ulogu”, poručio je Plenković.

Kujundžić: Ne dramatizirati stanje u zdravstvu

Ministar Kujundžić rekao je kako je Vlada od početka 2017. do danas povećala plaće za 18 posto,a u SDP-ovo vrijeme su smanjivane.

“Iz EU fondova izvučeno je maksimalno, 100 posto, odnosno 2,2  milijarde kuna i uloženo u hrvatske bolnice”, naglasio je Kujundžić.

Napomenuo je kako trenutno u Hrvatskoj radi 15.300 liječnika i 31.000 medicinska sestra, što je nešto više nego 2015.

Prosjek liječnika u Europskoj uniji na 100.000 stanovnika je 350, a u Hrvatskoj je 340, poručio je Kujundžić pozvavši da se stanje u zdravstvu ne dramatizira.

Strenja: U bolnicama velikih gradova ravnatelji zbog nedostatka kadra zatvaraju odjele

Ines Strenja (Most) upozorila je da država i dalje ne plaća u potpunosti HZZO-u iznos predviđen člancima 72. i 82. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju te redovito svake godine od izlaska HZZO-a iz riznice ostaje dužna nacionalnom osiguravatelju između milijardu i milijardu i pol kuna neisplaćenih sredstava za zdravstvenu zaštitu. Ustvrdila je i da 30 posto građana plaćaju zdravstvenu zaštitu za 100 posto građana koji je koriste. “Jesmo za solidarno javno zdravstvo za koje se borimo, ali i da računica države prema zdravstvenom sustavu bude sukladna tome”, poručila je.

Zdravstveni kadar, istaknula je, najvrijedniji je i nezamjenjivi resurs u zdravstvu, a njegov odljev neće se zaustaviti penalizacijom već poticajnim mjerama i stimulacijama za ostanak i u Hrvatskoj i u manje atraktivnim sredinama. “Sustavnim višegodišnjim zanemarivanjem rješavanja, nejednake regionalne raspodjele zdravstvenog kadra liječnika i medicinskih sestara, ne poduzimanjem mjera za njihov ostanak u Hrvatskoj te neuključivanjem svih dionika društva unatoč upozorenjima, doveo je sustav u situaciju da su i sada u bolnicama velikih gradova ravnatelji prisiljeni zatvarati odjele zbog nedostatka liječnika i medicinskih sestara što je prijašnjih godina bio slučaj samo za bolnice u malim sredinama”, upozorila je Strenja.

HDZ-ov Željko Reiner istaknuo je kako Hrvatska izdvaja 7,4 posto BDP-a za zdravstvo u odnosu na prosjek EU koji je 9,9 posto. “U Hrvatskoj se za zdravstvo izdvaja 750 eura, a u Sloveniji oko 1.500 eura po glavi stanovnika, Češkoj 1.100 eura, Slovačkoj 970 eura. U Austriji se pak izdvaja 4.000 eura, ali hrvatsko zdravstvo nije 5 do 6 puta lošije”, ustvrdio je Reiner. Uvjeren je i kako imamo odlično zdravstvo, iako za njega izdvajamo  manje od većine zemalja EU. “To je stoga što imamo kvalitetne liječničke i medicinske sestre. Zdravstvo nam je puno bolje nego gospodarska snaga zemlje”, ocijenio je Reiner.

Bivši ministar zdravlja Mirando Mrsić optužio je Kujundžića da je “politička kukavica”, a on mu je odgovorio da nije bio u gimnaziji u partiji niti je bio šef partije na fakultetu i partijski kadrovnik na Rebru. “U tome smislu jesam kukavica, a što se tiče medicine, vi znate gdje smo ja i vi”, uzvratio mu je Kujundžić. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari