Pratite nas

Iz Svijeta

Salvinijeva desna Liga veliki pobjednik talijanskih europskih izbora

Objavljeno

na

Talijanski vicepremijer i ministar unutarnjih poslova Matteo Salvini doveo je svoju “krajnje” desnu Ligu do povijesne pobjede na talijanskim europskim izborima, pokazali su privremeni rezultati objavljeni rano u ponedjeljak.

Po projekcijama za televiziju RAI, Liga je osvojila 33,8 posto glasova – što je najbolji rezultat ikad ostvaren i gotovo udvostručen onaj od 17,4 posto ostvaren na prošlogodišnjim općim izborima.

Na izborima za Europski parlament 2014. Liga je osvojila 6,2 posto glasova, a na parlamentarnim izborima u Italiji u ožujku prošle godine 17 posto.

“To je nevjerojatni uspjeh da je Liga postala prva stranka u Italiji, nakon što joj se predviđao nestanak prije pet godina”, rekao je Salvini na konferenciji za novinare u stožeru stranke u Milanu.

Uspjeh Lige vjerojatno će dati poticaj Salviniju da se pokuša nametnuti kao jedan od lidera desnice i euroskeptičnog bloka.

“To je glasanje koje nam dopušta da pokušamo promijeniti Europu”, rekao je Salvini za LA7 televizijski kanal, dodajući da će surađivati s populistima iz Francuske, Mađarske i drugih zemalja u pokušaju da proguraju radikalne reforme.

Salvini je isključio da će se išta promijeniti na nacionalnoj razini nakon povijesno dobrih izbornih rezultata Lige.

Naime, ovim rezultatom on je daleko nadmašio svog saveznika u vladi, Pokret 5 zvijezda, koji je dobio oko 20 posto glasova, dok je na parlamentarnim izborima 2018. dobio 32 posto.

“To ništa ne mijenja u Italiji”, istaknuo je Salvini, govoreći o odnosu snaga u vladi koji je sada prevagnuo u korist Lige, što izaziva brojna nagađanja o preživljavanju aktualne vlade.

“Moji saveznici u vladi su moji prijatelji”, kazao je, dodajući da neće koristiti rezultate za unutarnje obračune ni za izmjenu resora.

(Hina)

 

Salvini: Neprijatelji Europe su oni koji danas vladaju

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Trump postao prvi predsjednik na američkom Hodu za život

Objavljeno

na

Objavio

Foto: EPA

Donald Trump je u petak postao prvi američki predsjednik koji je tijekom mandata prisustvovao Hodu za život, prozvavši se pritom odanim pobornikom tog pokreta

“Nerođena djeca nisu nikada imali snažnijeg branitelja u Bijeloj kući”, rekao je Trump u svom govoru obilježenom mnogim vjerskim referencama, u centru američke prijestolnice.

“Svako dijete je neprocjenjivo i sveti dar od Boga”.

Hod za život se održava od sedamdesetih godina prošlog stoljeća, no do Trumpa na njemu nije sudjelovao ni jedan predsjednik na dužnosti.

Pitanje pobačaja jedno je od onih koje unosi najviše razdora u američko društvo.

Pravo na abortus zaštićeno je presudom Vrhovnog suda iz 1973. kojom je legaliziran prekid trudnoće.

Konzervativci u SAD-u usprkos toj odluci pokušavaju ograničiti pobačaje na razinama saveznih država i rezanjem federalnog financiranja klinika.

Trumpovo sudjelovanje događa se u godini kad se održavaju izbori za predsjednika, u vrijeme dok američki Senat raspravlja o njegovom opozivu.

“Žele me maknuti jer se borim za vas, a mi se borimo za one koji nemaju glasa, i pobijedit ćemo, jer znamo kako se to radi”, poručio je okupljenima na National Mallu. (Hina)

Foto: EPA

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Svjetska elita u Davosu prihvatila novu paradigmu ‘kapitalizma dionika’

Objavljeno

na

Objavio

wef davos

Jubilarnim 50. Svjetskim gospodarskim forumom (WEF), održanim ovog tjedna u Davosu, dominirale su teme borbe protiv klimatskih promjena i jačanja “kapitalizma dionika”, ideje društveno odgovornog upravljanja tvrtkama koju svjetski čelnici sve više prihvaćaju.

Pripadnici svjetske gospodarske i političke elite okupljeni u švicarskom zimovalištu – među kojima je bilo osam od deset predsjednika uprava najvrednijih svjetskih kompanija – razgovarali su na više od 350 sjednica, prezentacija i radnih stolova o nizu aktualnih globalnih tema, poput usporavanja globalnog gospodarskog rasta, trgovinskih ratova, te geopolitičkih napetosti na Bliskom istoku, u istočnoj Aziji i na sjeveru Afrike.

No, čini se da je velikim brojem rasprava prevladavao osjećaj da je potrebno promijeniti dosadašnju paradigmu prema kojoj su uprave kompanija odgovorne samo svojim vlasnicima odnosno dioničarima.

Paradigma “kapitalizma dionika” (stakeholders capitalism), odnosno ideja da tvrtke trebaju stremiti “višim ciljevima” a ne samo osiguravati profit za svoje dioničare, dosegla je prijelomnu točku, ocijenio je na jednom od panela u Davosu predsjednik uprave tvrtke Salesforce Marc Benioff.

“Kapitalizam kakav poznajemo je mrtav. Opsesija maksimiziranja profita za dioničare dovela nas je do nevjerojatnih nejednakosti u društvu i globalne klimatske krize”, rekao je Benioff.

Odgovorni kapitalizam

Umjesto toga, dodao je, tvrtke trebaju istražiti načine da pridonesu dobrobiti svih dionika: klijenata, zaposlenika, dobavljača, lokalne zajednice – i dioničara.

“Kad pokušavate biti odgovorni prema svim dionicima, a ne samo prema vlasnicima odnosno dioničarima, tvrtke mogu biti sjajna platforma za promjene. Dobra vijest je – a mislim da je to vidljivo i ovdje u Davosu – da je kapitalizam dionika napokon došao do prijelomnice”, naglasio je Benioff.

Njegove riječi odražavale su stajališta velikog broja drugih gospodarstvenika i političara okupljenih na ovogodišnjem WEF-u, no ideja kapitalizma odgovornog prema svim dionicima zapravo nije nova.

Tijekom panela WEF-a pod nazivom “Upravljanje kompanijom 21. stoljeća”, Kevin Sneader iz tvrtke McKinsey & Co. podsjetio je da je društveno odgovorni kapitalizam zagovarao još 1776. godine Adam Smith u svojoj slavnoj knjizi “Bogatstvo naroda”.

“Smith je vrlo jasno govorio o tome da poslovni ljudi imaju odgovornost prema zajednici kako bi svi imali koristi i kako bi se svi obogatili. Mislim da smo u međuvremenu pomalo zaboravili na to”, rekao je Sneader.

Dodao je da smatra kako nekoliko faktora pridonosi obnovi ideje kapitalizma dionika, među kojima su povećavanje nejednakosti unatoč snažnom gospodarskom rastu, globalizacija, nove tehnologije, kao i nepovjerenje javnosti prema globalnim kompanijama.

“Kad sve to uzmete u obzir, dobijete koktel koji nam, po mom mišljenju, govori: ‘Došlo je vrijeme da stvari počnete raditi na drugi način'”, rekao je Sneader.

Klimatske promjene

Druga važna tema ovogodišnjeg foruma u Davosu bila je borba protiv klimatskih promjena, koja je zapravo izravno povezana s idejom društveno odgovornog kapitalizma.

U tom je smislu ozračje samita drugu godinu zaredom odredila 17-godišnja švedska klimatska aktivistica Greta Thunberg, koja je pozvala na hitnu globalnu obustavu subvencioniranja i ulaganja vezanih uz fosilna goriva.

Utemeljitelj WEF-a Klaus Schwab (81) također je podržao paradigme društveno odgovornog kapitalizma i snažnije borbe protiv globalnog zagrijavanja.

Schwab, koji od 1971. poziva svjetsku elitu u idilični alpski krajolik na istoku Švicarske, ne samo da je drugu godinu za redom pozvao Thunberg u Davos, već je i sam preuzeo dio njezine retorike.

Na konferenciji za tisak podsjetio je novinare da se svijet nalazi u “izvanrednom stanju”.

“Ne želimo dosegnuti kritičnu točku po pitanju klimatskih promjena”, rekao je Schwab.

“Ne želimo budućim generacijama ostaviti u nasljeđe neprijateljski svijet koji postaje sve neprikladniji za život”, dodao je.

Trump je počeo slušati

Premda se forum u Davosu često kritizira kao mjesto na kojemu se puno govori, a malo toga konkretno postiže, ovogodišnji 50. sastanak mogao bi predstavljati simbolični iskorak za globalne političke i gospodarske čelnike na putu prema klimatski održivijem svijetu i pravednijem kapitalizmu.

Čak je i klimatski skeptik broj jedan, američki predsjednik Donald Trump, u Davosu prihvatio globalni akcijski plan sadnje tisuću milijardi stabala do 2030. godine i, prema riječima nekih sudionika, pokazao naznake da je počeo slušati što brine kompanije glede klimatskih promjena.

Ovogodišnji Davos ugostio je više od 3000 sudionika iz preko 120 zemalja svijeta. Na samitu je sudjelovao niz uglednih gospodarstvenika, aktivista i znanstvenika, te stotinjak šefova država ili vlada i čelnika međunarodnih institucija, među kojima i njemačka kancelarka Angela Merkel, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg.

U Davosu je bio i hrvatski premijer Andrej Plenković koji je sudjelovao na tri panela i održao niz bilateralnih sastanaka s visokim međunarodnim političkim i gospodarskim dužnosnicima.

Darko Vlahović/Hina

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari