Pratite nas

Iz Svijeta

Samit EU-a završen bez dogovora o proračunu

Objavljeno

na

EPA

Izvanredni sastanak čelnika 27 zemalja članica EU-a završen je u petak navečer bez dogovora o novom višegodišnjem proračunu.

Ni najnoviji prijedlog da sljedeći sedmogodišnji proračun EU-a bude 1,069 posto bruto nacionalnog dohotka nije dobio potporu čelnika.

Najveći dio izvanrednog sastanka na vrhu sazvanog kako bi čelnici postigli kompromis oko proračuna za sedmogodišnje razdoblje od 2021. do 2027. protekao je u bilateralnim sastancima, dok je plenarni sastanak odgađan cijeli dan.

Nakon što je napokon pripremljen novi prijedlog s malim preinakama ranijeg prijedloga predsjednika Europskog vijeća Charlesa Michela, čelnici EU-a su se ponovno okupili, ali su se brzo razišli bez dogovora, prenosi  Hina.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Najveća nada za liječenje Covida-19 je lijek protiv bolesti koja je iskorijenjena još 1964.

Objavljeno

na

Objavio

Švicarska farmaceutska tvrtka Novartis polaže najviše nade u borbi protiv koronavirusa u antimalarik hidroksiklorokin, izjavio je u nedjeljnom intervjuu za švicarske medije izvršni direktor Vas Narasimhan.

Novartis je najavio donaciju 130 milijuna doza lijeka za malariju, lupus i artritis, koji proizvodi njegov odjel za generičke lijekove Sandoz a namjerava poduprijeti i klinička istraživanja nužna za odobrenje njegove upotrebe za liječenje COVID-a 19.

Donaciju hidroksiklorokina i sličnih lijekova najavile su i druge farmaceutske tvrtke, uključujući njemački Bayer i izraelsku Tevu, vlasnicu hrvatske Plive.

Izraelski Gilead Sciences pak ispituje eksperimentalni remdesivir kao potencijalni lijek za COVID-19.

“Predklinička istraživanja na životinjama i prvi podaci iz kliničkih istraživanja pokazuju da hidroksiklorokin ubija koronavirus”, kazao je Narasimhan u razgovoru za nedjeljno izdanje švicarskog lista SonntagsZeitung.

“Surađujemo sa švicarskim bolnicama na mogućim protokolima liječenja za kliničku upotrebu lijeka ali je još prerano za bilo kakve konkretne procjene”, dodao je čelnik Novartisa.

Kompanija po njegovim riječima trenutno razmatra i upotrebu dodatnih aktivnih sastojaka lijeka kako bi se omogućila veća proizvodnja hidroksiklorokina ako klinička istraživanja pokažu da je učinkovit.

Pokušava se utvrditi i ublažavaju li Novartisov lijek za rak Jakavi, lijek za multiplusklerozu Gilenya i lijek za groznicu Ilaris komplikacije povezane sa Covidom-19, prenosi Sonntagszeitung riječi čelnika Novartisa.

Slična su istraživanja već pokrenule i druge farmaceutske tvrtke, poput Rochea i Sanofija, navodi Reuters.

Podsjetimo, Malarija je u Hrvatskoj iskorijenjena 1964. godine i danas se bilježe samo tzv. importirani slučajevi, nastali u raznim malaričnim područjima svijeta kamo naši ljudi odlaze radi posla, turizma ili drugih razloga.

Lijek iz kore kininovca

Hidroksiklorokin i klorokin tvari su koje predstavljaju sintetski oblik kinina iz kore drva kininovca koji se stoljećima koristio u liječenju malarije.

Kininovac je porijeklom iz južnoameričkih Anda, a danas se uzgaja i u drugim dijelovima svijeta, posebno na Javi, te u Africi i Indiji.

Sintetski oblik kinina hidroksiklorokin manje je toksičan od klorokina i osim za liječenje malarije koristi se i kao protupalni lijek u liječenju stanja poput reumatoidnog artritisa i lupusa.

Ta su dva lijeka u prvim istraživanjima u Francuskoj i Kini pokazala obećavajuće rezultate u borbi protiv COVIDA-19.

Tako su francuski znanstvenici prošlog tjedna izvijestili o istraživanju koje je pokazalo da je hidroksiklorokin znatno smanjio koncentraciju virusa kod testirane skupine 36 oboljelih.

Kina je iskušala klorokin na 134 pacijenta u veljači i utvrdila da je učinkovit u smanjivanju težine bolesti, prema kineskim dužnosnicima. Rezultati tog istraživanja trebali bi biti objavljeni uskoro.

Čelnik indijskog udruženja za promociju izvoza lijekova upozorio je pak da se klorokin kod nekih pacijenata pokazao toksičnim

“Oprez je nužan jer nema sveobuhvatnih podataka koji bi dokazali njegovu djelotvornost”, naglasio je Dinesh Dua prošlog tjedna u izjavi za Reuters.

Mađarska i Indija zabranile izvoz

Rasprava o mogućoj djelotvornosti i činjenica da ga neke zemlje već koriste u liječenju komplikacija povezanih sa COVID-om 19 već je potaknula neke velike proizvođače na radikalne poteze.

Mađarska je tako prošlog tjedna zabranila izvoz hidroksiklorokin sulfata i lijekova koji ga sadrže kako bi osigurala opskrbu vlastitog stanovništva.

“Mađarska spada među najveće izvoznike tog sastojka u svijetu ali prioritet je sada zaštita i opskrba lijekovima mađarskih građana”, stoji u priopćenju objavljenom na internetskoj stranici vlade.

Indija, najveći dobavljač generičkih lijekova u svijetu, također je prošlog tjedna zabranila izbor hidroksiklorokina, poručivši da ga ima dovoljno ali kompanije nemaju dovoljno radnika za proizvodnju. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

MMF i Svjetska banka traže otpis dugova najsiromašnijih zemalja zbog epidemije

Objavljeno

na

Objavio

Dugovi siromašnijih zemalja teško pogođenih pandemijom koronavirusa trebali bi biti otpisani kako bi im se oslobodili resursi za borbu protiv bolesti, poručili su čelnici Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).

MMF i Svjetska banka uveli su krizne programe bespovratne pomoći i kredita za zemlje članice, dajući prioritet tranzicijskim i zemljama u razvoju koje već imaju teškoća s vraćanjem dugova.

Ujedno su pozvali službene bilateralne kreditore da zbog epidemije u što kraćem roku otpišu dugove najsiromašnijih zemalja svijeta.

“Najteži udarac pretrpjet će najsiromašnije zemlje, posebno one koje su imale velike dugove i prije krize”, upozorio je u petak predsjednik Svjetske banke David Malpass članove upravnog odbora MMF-a.

“Trebat će otpisati dugove mnogim zemljama jer će samo tako moći koncentrirati bilo kakve nove resurse na borbu protiv pandemije i njezinih posljedica u ekonomiji i društvu”, kazao je on prema transkriptu govora.

Najsiromašnije zemlje moraju ove godine vratiti ukupno 14 milijardi dolara duga u sklopu službenih bilateralnih ugovora, uključujući kamate i amortizaciju, od čega nešto manje od četiri milijarde SAD-u i drugim članicama Pariškog kluba, navodi Malpass.

Kina je također veliki kreditor ali nije članica Pariškog kluba.

Budući da veliki dio iznosa čine dugovi prema prema službenim bilateralnim kreditorima, ključno je osigurati njihovo “široko i ravnopravno sudjelovanje” u rješavanju krize, naglasio je čelnik Svjetske banke.

MMF i Svjetska banka objavit će program otpisa dugova na virtualnom proljetnom zasjedanju u travnju, najavio je čelnik SB-a, ne navodeći detalje.

Podsjetio je da je SB već pokrenuo programe hitne pomoći u 60 zemalja a razmatra se i prvih 25 projekata procijenjene ukupne vrijednosti gotovo dvije milijarde dolara koji bi se mogli financirati iz programa hitne financijske pomoći.

Banka bi iz tog programa ukupne vrijednosti oko 14 milijardi dolara mogla financirati hitne potrebe sustava zdravstvene zaštite, navodi Malpass.

SB paralelno surađuje s 35 zemalja kako bi se postojeći resursi preusmjerili u suzbijanje pandemije. Za takve je projekte već odobreno gotovo milijardu dolara.

U sljedećih 15 mjeseci SB namjerava potrošiti 160 milijardi dolara, najavio je Malpass.

“Što prije krenemo u to, to bolje”

Šefica MMF-a Kristalina Georgijeva upozorila je pak da više od polovine zemalja niskog dohotka ima velikih problema s vraćanjem duga, naglašavajući da će rješenje tog problema u velikoj mjeri ovisiti o stavu službenih kreditora.

U skupini 20 vodećih razvijenih i gospodarstava u nastajanju G20 i u Pariškom klubu već raspravljaju o toj temi a u proces će se moći uključiti i privatni kreditori, kao što je bio slučaj i za globalne financijske krize 2008 i 2009. godine, kazala je. “Što prije krenemo u to, to bolje”, naglasila je.

“Moramo slijediti primjer iz globalne financijske krize kada je MMF okupio službene i privatne kreditore kako bi se pronašlo dobro rješenje za dramatičnu krizu”, poručila je čelnica MMF-a.

Izvršni odbor MMF-a proširio je u petak navečer po hitnom postupku popis kriterija za isplatu bespovratne pomoći siromašnim zemljama.

Bespovratna pomoć bit će isplaćena iz programa za hitnu podršku u slučaju katastrofa kako bi se najsiromašnijim zemljama u sljedeće dvije godine olakšalo servisiranje dugova prema MMF-u i oslobodio prostor za financiranje borbe protiv pandemije.

“Ciljana potpora omogućit će tim zemljama da kao prioritet postave potrošnju na zdravstvenu zaštitu i hitne potrebe vezane za zdravlje i ostala važna pitanja u izazovnom ekonomskom okruženju, obilježenom naglim padom primanja, izgubljenim prihodima i većim troškovima”, ističe se u priopćenju”, ističe se u priopćenju MMF-a.

Program bespovratne pomoći u slučaju katastrofa osnovan je za epidemije ebole 2015. godine. Trenutno raspolaže sa 100 milijuna dolara a nove su donacije najavili Velika Britanija, Japan i Kina. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari