Pratite nas

Iz Svijeta

SAMIT INICIJATIVE 3 MORA U BUKUREŠTU

Objavljeno

na

Samitu su prvi put nazočile sve pozvane zemlje: Tri baltičke države (Estonija, Latvija, Litva); zemlje članice Višegradske grupe (Poljska, Češka, Slovačka, Mađarska), kao i Hrvatska, Austrija, Slovenija, Bugarska te zemlja domaćin Rumunjska.

Zvijezda samita bila je međutim država koja se do sada nije pojavljivala ni u kakvim planovima budućeg razvitka srednjo-europskog gospodarskog prostora i koja se prije samo godinu dana ljutito suprotstavljala i samom pokretanju Inicijative: Savezna Republika Njemačka, koja je na samitu tražila da ju se imenuje službenom partnericom Inicijative 3 Mora.

Savjetnik poljskog predsjednika za vanjsku politiku, Krzysztof Szczerski, izrazio je iznenađenje dolaskom njemačkog izaslanstva ali je i najavio kako se Poljska neće protiviti njihovom promatranju rada inicijative, a budući da ni ostale zemlje članice nisu imale ništa protiv, službenom predstavniku njemačke vlade bilo je dopušteno sudjelovati na samitu u Bukureštu u statusu promatrača, objasnila je poljska novinska agencija PAP.

V4 Report zadovoljan je činjenicom da je Njemačka, jednom za promjenu, bila predmetom vijećanja srednjo-istočnih europskih zemalja o tome smije li njen predstavnik sudjelovati u radu nekog međunarodnog skupa, no mi svejedno sve članice Inicijative još jednom podsjećamo na potrebu iznimnog opreza pri donošenju odluka kako se odnositi prema Njemačkoj u kontekstu Inicijative 3 Mora.

Samo vrijeme može donijeti jasne odgovore je li zaokret u odnosu Berlina prema Inicijativi iskren (njemačko gospodarstvo ima važnu ulogu u regiji srednje Europe, ali taj odnos nikako nije jednosmjeran – ni sama Njemačka nije ništa manje gospodarski ovisna o svom istočnom susjedstvu) ili je riječ o još jednom pokušaju Berlina da ponovo uspostavi politički utjecaj u regiji koja se velikim djelom posljednjih godina uspjela othrvati neo-kolonizatorskim pritiscima koje preko mehanizama Europske unije najvećim dijelom definira i provodi upravo vlada u Berlinu.

Analitički odjeli u Ministarstvima vanjskih poslova zemalja članica Inicijative trebaju punu pozornost posvetiti osluškivanju odnosa Njemačke sa Francuskom, odnosno tražiti pokazatelje da li je Njemačka moguće sklopila politički savez sa Francuskom kojemu bi cilj bio braniti stečenu razinu utjecaja koje su dvije zemlje do sada imale u Europskoj uniji. Ukoliko bi to bio slučaj, a V4 Report vjeruje da jest, tada je za zaključiti da Njemačka želi sudjelovati u Inicijativi primarno kako bi imala mogućnost istu sabotirati iznutra.

Uvjereni kako smo dobri poznavatelji načina političkog djelovanja Angele Merkel i njene vlade velike koalicije, ne sumnjamo kako će u dogledno vrijeme ministri u Berlinu početi vjerovati da je Inicijativa 3 Mora zapravo njihova Inicijativa. Nije i nikada to neće postati.

Iako su sve nacionalne države članice Inicijative ujedno i članice Europske unije, V4 Report apelira na sve vlade uključene u projekt da nastave održavati političku distancu u odnosu na Njemačku.

Ukoliko Francuska i Njemačka djeluju kao jedinstveni blok sa ciljem lakšeg projiciranja vlastite politike na ostatak Europske unije, jasno je da je u interesu zemalja srednje Europe da se i one jednako postave u vlastitoj regiji. U godinama odkako su se zemlje srednje i istočne Europe uključile u članstvo Europske unije postalo je kristalno jasno kako ono što u EU politici pogoduje interesima Pariza i Berlina, najčešće donosi političku štetu i ekonomsku podjarmljenost zemljama regije Triju Mora.

Ukoliko Njemačka želi u radu inicijative sudjelovati u statusu „promatrača“ ili možda „počasnog gosta“, to je prihvatljivo. Inicijativa 3 Mora nikada nije bila zamišljena kao alat izolacije srednje Europe od ostatka kontinenta već prvenstveno kao sredstvo jačanja konkurentnosti svake pojedinačne i svih zemalja regije kao cjeline.

Iz te premise proizilazi međutim i još jedan zaključak kojeg su u Berlinu jako svjesni, dok u glavnim gradovima od Tallina preko Zagreba do Sofije, možda i ne u istoj mjeri: Da bi se ostvario nagli ekonomski rast i donijela veća razina profitabilnosti gospodarstvima regije – među ostalim i kroz aktivaciju novih tržišnih potencijala daleko izvan EU granica, netko će u toj jednadžbi morati i izgubiti ekonomske pozicije koje je do sada zauzimao. Taj netko je Njemačka.

Stoga je od ključne važnosti za uspjeh Inicijative definirati jasne i neprobojne granice njemačkog utjecaja u djelovanju Inicijative. Vladi Njemačke, vrlo izravno govoreći, ne smije biti omogućeno sudjelovanje u procesima donošenja bilo kakvih odluka unutar projekta Tri Mora. Berlin o tim odlukama može biti samo obaviješten nakon što su se one donijele.

Bill Ravotti
V4 REPORT News & Media Company,
Prag, Češka Republika

Home

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Salvini: Gotovo 400 migranata koji su pokušali ući u Italiju vraćeno je u Libiju

Objavljeno

na

Objavio

Gotovo 400 migranta koji su pokušali ući u Italiju brodom preko vikenda vraćeno je u Libiju, rekao je u ponedjeljak talijanski ministar unutarnjih poslova Matteo Salvini.

“393 migranta koje je spasila libijska obalna straža su dobro te su vraćeni u Libiju”, rekao je Matteo Salvini u izjavi. Naglasio je da je njih 143 vraćeno u Tripoli, 144 u Misratu te 106 u al-Khoms.

Organizacije za “ljudska prava” kažu kako vraćanje migranata u Libiju krši međunarodne zakone jer u toj su zemlji u opasnosti od zlostavljanja i mučenja.

Salvini inzistira da je jedini djelotvoran način zaustavljanja nezakonitih migracija iz Libije zabrana prava dolaska migrantima na europsko tlo. Naglasio je kako je oštar pad u dolascima migranta dokaz da je u pravu.

Kao dio njegove strategije, zabranio je aktivistima koji spašavaju migrante da ih dovode u talijanske luke, sugerirajući im da prestanu sa svim aktivnostima.

To se poklopilo sa porastom smrtnosti na moru između obala Italije i Libije.

Postotak migranta koji su smrtno stradali na Mediteranu povećao se za “više od polovice” u usporedbi sa onima koji su sretno stigli na obale Europe od 2017. do 2018. godine, naglasio je to visoki povjerenik Ujedinjenih Naroda za migrante Filippo Grandi za talijanske novine Corriere della Sera.

U petak, glasnogovornik IOM-a Flavio di Giacomo rekao je kako je 117 migranta nestalo nedaleko od obale Libije te se vjeruje da je njihovo plovilo potonulo.

(Hina)

 

Salvini: Došlo je vrijeme da se francusko-njemačka osovina zamijeni talijansko-poljskom

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Erdogan poručio Trumpu: Turska spremna preuzeti kontrolu u Manbidžu

Objavljeno

na

Objavio

Turska je spremna preuzeti sigurnosnu kontrolu nad sirijskim gradom Manbidžom, gdje su četiri američka vojnika poginula u napadu bombom za koji je odgovornost preuzela Islamska država, rekao je u telefonskom razgovoru turski predsjednik Tayyip Erdogan svom američkom kolegi Donaldu Trumpu u nedjelju.

Recep Tayyip Erdogan napomenuo je Donaldu Trumpu kako je samoubilački napad u Manbidžu, gradu na sjeveroistoku Sirije pod kontrolom militanata i kurdskih vojnika, bio provokativan čin usmjeren da utječe na Trumpovu odluku iz prošlog mjeseca da povuče američke vojnike iz Sirije.

Trump je zbunio vlastiti tim za nacionalnu sigurnost kada je 19. prosinca najavio povlačenje 2,000 vojnika iz Sirije, proglasivši pritom prijetnju Islamske države u toj zemlji – poraženom. Sa time se ne slaže većina američkih saveznika.

Manbidž, koji su proamerički militanti osvojili od Islamske države u 2016. godini, pojavio se kao središnja točka tenzija zbog Trumpove odluke o povlačenju vojnika čija je nazočnost odvraćala turske snage od napada na Kurde.

Manbidž je pod kontrolom proameričkih sirijskih demokratskih snaga (SDF), militantima koji su saveznici isto proameričkim kurdskim snagama YPG.

Ankara vidi YPG kao terorističku skupinu i produženu ruku nezakonite Kurdske radničke stranke (PKK) koji godinama vode separatističku pobunu u Turskoj.

U svom opisu telefonskog razgovora, Bijela Kuća nije spominjala Erdoganovu ponudu o preuzimanju sigurnosne kontrole nad Manbidžom, no napomenula je kako su se dvojica čelnika dogovorili da će nastaviti pregovore oko sjeveroistočne Sirije koji će zadovoljiti sigurnosne zahtjeve obje zemlje.

Trump je prethodno upozorio Tursku da ne napada kurske snage u Siriji te se činilo kako prijeti turskoj ekonomiji ako učini suprotno.

(Hina/Reuters)

 

Trump: SAD će ekonomski uništiti Tursku ako napadne Kurde

 

 

 

Cavusoglu: Tursku neće zaplašiti Trumpove prijetnje

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari