Pratite nas

Samo “popravljen” Dayton jamči BiH stabilnost

Objavljeno

na

Daytonski sporazum, odnosno Opći okvirni sporazum za mir u BiH, kako je njegov službeni naziv, napunio je 18 godina. Njegovo punoljetstvo vjerojatno je i pravi trenutak da se razmisli o njegovoj promjeni ili barem doradi. Oko toga za sada nema konsenzusa ni unutar Bosne i Hercegovine, ali ni u međunarodnoj zajednici. Čak bi se moglo reći da je to zabranjena tema, jer je promjena Daytona za mnoge otvaranje Pandorine kutije.

Za Amerikance bi to značilo odricanje od jedinog vanjskopolitičkog uspjeha iz devedesetih godina, a za Europljane stvaranje još jednog problema s kojim se nisu u stanju nositi. Najveći protivnici rasprave na tu temu u BiH su Srbi. Iako su te 1995. godine proklinjali Slobodana Miloševića što je potpisao Dayton i optuživali ga za izdaju „braće s druge strane Drine“, danas su Srbi, točnije Republika Srpska, najveći zagovornici primjene tog dokumenta. Sve ankete i istraživanja javnog mnijenja pokazuju da Srbi u BiH ovakav Dayton smatraju najboljim rješenjem.

Bošnjaci bi, pak, rado mijenjali Daytonski sporazum. Iako su u Federaciji ostvarili potpunu nacionalnu dominaciju, nezadovoljni su sve izvjesnijim trajnim gubitkom prostora koji su većinski naseljavali u istočnoj Bosni. U RS se vratio relativno mali broj Bošnjaka, a i njihov politički utjecaj u tom entitetu je simboličan. Smeta im i mogućnost entitetskog veta koji Srbi imaju prilikom odlučivanja na državnoj razini, kao i široke ovlasti RS-a. Na kraju, ne odgovara im ni naziv Republika Srpska.Najmanje razloga za zadovoljstvo imaju Hrvati. Glasovali su za neovisnost BiH, u postocima ih je najviše poginulo i protjerano, morali su se odreći Herceg Bosne, a kada se na kraju rezimira što su dobili iz svih tih procesa rezultat je jedno veliko ništa. Ravnopravnost u Federaciji su odavno izgubili, u RS-u je nikada nisu ni imali, a na državnoj razini su žrtve izbornog inženjeringa.

Mnogo je razloga zbog kojih bi Dayton trebalo mijenjati. Prvi je činjenica da je on kao mirovni sporazum u mnogim stvarima ostao nedorečen i da kao takav stvara prostor za manipulacije. Njegov aneks 4, odnosno Ustav BiH, se pokazao kao diskriminacijski u mnogim segmentima, što znači da je nekompatibilan s EU, kojoj BiH teži. Nacionalna neravnopravnost koju je Dayton promovirao također je faktor nestabilnosti u zemlji, a ne treba zaboraviti da su različitim intervencijama međunarodnih dužnosnika već izvršene „tihe“ korekcije Daytona koje su samo pogoršale stanje u zemlji.

VLM

Samo “popravljen” Dayton jamči BiH stabilnost

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Reagiranja

PETERNEL: Mnogi se ne usude reći, ali emisiju NU2 treba ukinuti

Objavljeno

na

Objavio

Prekrasno je što brojni zabrinuti izražavaju podršku Stankoviću iako se može primijetiti da kod nekih drugih slučajeva nisu bili toliko pravdoljubivi zagovornici slobode govora.

Pitanje koje se nameće je u čemu je problem čak i ako se emisija ukine?

Zar je Nu2 doživotna emisija na koju Stanković ima ljudsko pravo?

Nije problem sto je Aco rekao nešto sto se nekome ne sviđa, to ne smije biti problem, već što mu se emisija potrošila i što permanentno govori gluposti koje se većini uljuđenih ne sviđaju – loš je, šablonski subverzivan, nepripremljen, nameće stavove, izlizala se forma. privatizira termin te selektivno prijateljsko-ideološki promovira izdavače, knjige, autore, firme, a omalovažava neistomišljenike.

Jednostavno je zreo za hlađenje i novi novinarski zadatak.

Mnogi se to iz nekog razloga ne usude reći, ali ja otvoreno kažem da tu emisiju treba ukinuti. Trebalo je još prije tri godine otkad kvalitetom ne zadovoljava standarde, napisao je potpredsjednik HHO-a Igor Peternel.

Udruge veterana zagrebačkih branitelja Vukovara: Šteta koju je Stanković nanio je nemjerljiva

facebook komentari

Nastavi čitati

Hrvatska

Sjednica Saborskog Odbora: Evo što SOA kaže o elementima sigurnosnog rizika

Objavljeno

na

Objavio

Saborski Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost raspravljao je danas o mogućoj ugroženosti nacionalne sigurnosti zbog stanja u Agrokoru na temelju izvještaja Sigurnosno-obavještajne agencije.

Sigurnosna analiza upozorava da se visokim rizikom smatra činjenica što Lex Agrokor nije implementiran u zemljama u kojima koncern Agrokor posluje.

Sigurnosne službe procjenjuju i da postoji značajan rizik i opasnost od velikog broja domaćih i međunarodnih tužbi zbog koji prijeti opasnost od gubitaka u koncernu. Upozorava se i na projekciju rizika, koji bi mogao značiti gubitak radnih mjesta u sadašnjem koncernu Agrokor.

Kako je u sustavu koncerna zaposleno 40 tisuća radnika, gubitak radnih mjesta smatra se ozbiljnim rizikom u procjeni sigurnosnog stanja u zemlji.
SOA intenzivno prati Agrokor tek od travnja 2017.

Nadalje, u izvješću SOA-e stoji da su sigurnosne agencije pojačanu analizu stanja u koncernu Agrokor počele intenzivno pratiti tek u travnju 2017. godine. Dakle, neposredno prije raskida koalicije HDZ-a i Mosta i nakon objave informacije o tajnom sastanku Ivice Todorića, Andreja Plenkovića, Bože Petrova, Martine Dalić i Zdravka Marića koji je održan 5. ožujka u Vladi, doznaje N1.

Predsjednik Odbora Ranko Ostojić nakon sjednice Odbora izjavio je kako o detaljima ne smije govoriti, no da su SDP-u stajališta da izvješće SOA-e o Agrokoru ukazuje na moguće posljedice za gospodarske interese, a time i nacionalnu sigurnost te da odbor treba predložiti Vladi da postupi sukladno Zakonu o domovinskoj sigurnosti radi otklanjanja mogućih posljedica koje bi ugrozile gospodarske interese, a time i sigurnost Hrvatske.

Ta je izjava u nekim medijima izazvala razne interpretacije – do toga da se u izviješću SOA-e spominje i hibridno ratovanje.

Na  upit HRT-a, iz SOA-e su  odgovorili priopćenjem koje prenosimo u cijelosti.

SOA je na zahtjev Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Hrvatskog sabora 13. studenoga izradila izvješće o stanju u Agrokoru i mogućoj ugroženosti nacionalne sigurnosti RH. U zahtjevu Odbora zatražila se dostava “izvješća o stanju u Agrokoru i mogućim posljedicama vezano uz eventualnu ugroženost nacionalne sigurnosti u Republici Hrvatskoj, te potencijalnim scenarijima razvoja, koje izvješće bi Odbor raspravio na svojoj sjednici”.

Sukladno zahtjevu Odbora, SOA u svom izvješću nije razmatrala hibridne prijetnje, niti hibridno ratovanje u bilo kojem dijelu izvješća. Štoviše, riječ „hibridno“ se ne spominje u niti jednom dijelu Izvješća. Isto tako, hibridno ratovanje u ni jednom trenutku nije bilo tema rasprave o Agrokoru na današnjoj sjednici Odbora.

Vezano uz hibridno ratovanje, napominjemo da je SOA u listopadu 2017. godine za potrebe Odbora izradila izvješće o informacijskim operacijama u funkciji slabljenja međunarodnog položaja RH, te da je na tu istu temu ravnatelj SOA-e sudjelovao u raspravi Odbora 19. listopada 2017. i odgovarao na pitanja članova Odbora.

Isto tako, SOA je o hibridnom ratovanju pisala u svom Javnom izvješću objavljenom 14. rujna 2017.  Tako, između ostalog, u Javnom izvješću piše: “U sklopu hibridnog djelovanja, u hrvatski medijski i informativni prostor nastoje se ubaciti lažne ili iskrivljene vijesti u kojima se Republiku Hrvatsku, EU i NATO prikazuje u negativnom svjetlu, te se želi utjecati na stabilnost hrvatskih institucija, regionalnog okruženja i euroatlantskog i europskog zajedništva”.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari