Pratite nas

Sarajevo: U srijedu predstavljanje Zbornika Hrvatski mučenici i žrtve iz vremena komunističke vladavine

Objavljeno

na

U organizaciji Vrhbosanske nadbiskupije i Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Sarajevu, u srijedu, 27. studenog 2013. s početkom u 19.30 sati u dvorani Pavla VI. u Vrhbosanskom bogoslovnom sjemeništu u Sarajevu (Josipa Stadlera 5), bit će upriličeno predstavljanje Zbornika radova: Hrvatski mučenici i žrtve iz vremena komunističke vladavine.

 Pozdrav će uputiti kardinal Vinko Puljić, nadbiskup metropolit vrhbosanski, a o Zborniku će govoriti: fra Miljenko Stojić – predstavljanje Zbornika; mons. dr. sc. Mile Bogović, biskup gospićko-senjski – Potreba popisa žrtava; vlč. Pero Brajko – Martirologij Vrhbosanski nadbiskupije.

 Zbornik radova, objavljen u izdanju Komisije Hrvatske biskupske konferencije i Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine za hrvatski martirologij te Glasa Koncila. Na više od 700 stranica zbornik donosi radove s prvoga znanstvenog skupa o toj temi, koji je održan u Zagrebu 25. i 26. travnja 2012., a uredili su ga mons. dr. Mile Bogović, dr. Josip Dukić, dr. Jure Krišto, Mate Rupić i mr. Miljenko Stojić.

 U prvom dijelu, naslovljenom “Stradanja u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini”, govori se o žrtvama na cijelom prostoru gdje žive Hrvati te se ukazuje na korijene ideologije i represivnoga sustava koji je pobio oko 100 milijuna ljudi. Prikazan je dosadašnji stupanj znanja o zadanoj temi, ali je ukazano i na smjerove istraživanja u budućnosti.

 Drugi dio bavi se stradanjima svećenika po biskupijama te redovnika i redovnica po njihovim provincijama, dok je u trećem dijelu riječ o žrtvama za koje postoji moralna sigurnost da su i mučenici, odnosno za koje ima znakova koje Crkva traži za proglašenje mučenika ili mučenice. Tako su prikazani životi i dana izvješća o radu postulatura bl. Alojzija Stepinca, bl. Miroslava Bulešića, bl. Drinskih mučenica, s. Žarke Ivasić, fra Lea Petrovića i 65-ero subraće, fra Rafe Kalinića te o. Dominika Barača.

Dodatak donosi zaključke skupa pa tako i zbornika te na stranom jeziku uvodno slovo mons. Bogovića, kako bi zalaganje za istinu o žrtvama i mučenicima iz vremena komunističke vladavine zainteresiralo i strane ljubitelje povijesti hrvatskoga naroda.

 Knjiga je opremljena i fotografskim prilozima u boji, koji u slici dokumentiraju održani skup, te opširnim kazalima imena i mjesta.

 Budući da zbornik prvi put donosi sve relevantne izvore i literaturu o temi koju obrađuje, bit će dobro polazište za sva daljnja istraživanja.

D.Š./hrsvijet

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Reagiranja

‘Prevršili ste svaku mjeru bagro!’

Objavljeno

na

Objavio

Partizansko-komunistički koljači i njihovi potomci fašisti koji glume antifašiste primjenjuju i dalje metode osuđenih totalitarističkih sustava uz blagoslov ministarke Obuljen.

Prevršili ste svaku mjeru bagro!

Na ulaz u zagrebački HNK postavljen je rad “Zagrljaj fašizma dugo nije bio čvršći”, s fotografijom Zlatka Hasanbegovića i Velimira Bujanca u zagrljaju, a riječ je o bolesnoj čestitci tzv. redatelja Olivera Frljića za dan antifašističke borbe koja zaslužuje svaku osudu.

Ovim novim istupima Frljić se svrstao uz bok najvećih fašista i propagatora metoda osuđenih totalitarnih režima.

Krajnje je vrijeme reći mu STOP tvojoj bolesnoj MRŽNJI Frljiću kad već ministarka neće i čuva ga očito za sjeme, komentirala je Zorica Gregurić.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Reagiranja

Gordan Maras govori srpskim standardnim jezikom!

Objavljeno

na

Objavio

Gordan Maras, predsjednik zagrebačkoga SDP-a, gostujući u emisiji Direkt RTL-a (19. lipnja 2018.), u razgovoru od samo šest minuta izgovorio je toliko nepravilnosti, tuđica, srbizama, poštapalica i drugih netočnosti da je teško povjerovati u njegov pravilan i pozitivan odnos naspram hrvatskomu standardnom jeziku?

Na početku je sve gledatelje pozdravio srpskim izrazom dobro veče, iako u hrvatskom standardnom jeziku postoje dva izraza dobra večer i dobar večer.

Onda je nastavio uporabom tuđica koje prihvaća srpski standardni jezik, primjerice: transparentno, rejting, potencijal, konsolidirati, alternativa, centar, pardon, realizacija, vizija, ambicija, konstrukcija, prvenstveno, infrastruktura, konflikt i dr., dok hrvatski standardni jezik traži uporabu hrvatskih riječi – zamjenu ako postoji.

Previše je rabio imenički srpski genitiv (dvije imenice, umjesto pridjev i imenica što traži hrvatska jezična norma) pa kaže, primjerice: centar grada umjesto gradski centar ili još bolje gradsko središte, zatim je više puta govorio građanima Hrvatske umjesto hrvatskim građanima, također često je rabio izraz vodstvo stranke umjesto stranačko vodstvo, vladanje Bandića umjesto Bandićevo vladanje, cilj SDP-a umjesto SDP-ov cilj, smisao SDP-a umjesto SDP-ov smisao i dr.

Zatim rabi sljedeće srbizme ili riječi i izraze koje pripadaju srpskomu standardnom jeziku, a ne hrvatskomu standardu, primjerice: narednih mjeseci umjesto sljedećih, idućih mjeseci, desiti umjesto dogoditi, da li umjesto je li, pardon umjesto ispričavam se, oprostite, šta umjesto što, ka nekom cilju umjesto k nekom cilju ili samo bez prijedloga; nekom cilju, prvenstveno umjesto prije svega, ponajprije, najprije i sl.

Veznik da čest je u uporabi u hrvatskomu standardnom jeziku, ali ako se njime pretjera kao što to čini g. Maras, onda je popularno i razumljivo rečeno srpska dakavica, evo samo dio iz njegova govora: da postane, da mogu, da vide, da može, da mora, da bude, da zaslužimo itd.

Ili neke poštapalice, primjerice: Pa ja sam uvjeren…, ne treba pa, zatim na kraju krajeva, s druge strane, s te strane…

Za sve navedene nepravilnosti nema opravdanja dok bi za riječi stav i stvar mogao imati, iako bi bilo bolje da riječ stav ostavi u značenju položaju tijela: klečeći, sjedeći, stojeći stav i sl., a rabi jednu od sljedećih riječi; stajalište, mišljenje, gledište, motrište ili ja držim, smatram i sl.

Gospodin Maras i mnogi govornici kada ne znaju što će reći, onda kažu, primjerice: te stvari, ove stvari, puno stvari, prva stvar i sl., a zapravo riječ je svemu drugom, a ne o stvarima.

Toliko nepravilnosti u šest minuta, damo li dvije minute voditeljici koja je bila razgovorljiva, onda je stanje još nepodnošljivije.

Dr. sc. Ilija Protuđer, jezikoslovac iz Splita

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori