Pratite nas

Iz Svijeta

Šarec: Treba se upitati želimo li Orbanovu Sloveniju ili Sloveniju koja je suverena i naša

Objavljeno

na

Foto: Hina

Slovenski premijer u ostavci Marjan Šarec naveo je u objavi na društvenoj mreži Facebook da bi parlament trebao ispitati načine financiranja Slovenske demokratske stranke (SDS) Janeza Janše, posebno sredstva koja dobiva iz Mađarske.

Stranke koje sada s Janšom pregovaraju o formiranju nove desne vlade trebale bi se pitati “kome će ta vlada biti podložna kad se mediji njegove stranke financiraju iz Mađarske”, naveo je Šarec na svom Facebook računu, dodavši da bi predsjednik parlamentarnog povjerenstva za nadzor tajnih službi (KNOVS) Matej Tonin o tome trebao pokrenuti istragu.
“No, umjesto toga, Tonin radije s Janšom pregovara o ulasku u Janšinu novu koalicijsku vladu”, naveo je Šarec.

Kako premijer u odlasku navodi u svom postu, parlament bi se morao “aktivno baviti problematikom financiranja političkih stranaka i njihovih medija iz inozemstva”, posebno investicijama koje su poslovni ljudi iz Mađarske, bliski premijeru Viktoru Orbanu, zadnjih godina uložili u privatnu televiziju koju je pokrenula Janšina stranka te njene druge informativne platforme.

“Onaj tko te financira ne čini to zato jer si lijep, nego zato jer nešto želi u zauzvrat. Treba se upitati želimo li Orbanovu Sloveniju ili Sloveniju koja je suverena i naša”, navodi Šarec.

Dodaje kako se time postavlja “jasna dilema” pred čelnike stranaka političkog centra koje pregovaraju s Janšom. Oni bi se, umjesto da brane fotelje i političke pozicije ulaskom u Janšinu koaliciju, trebali odlučiti za prijevremene izbore na kojima bi o budućoj političkoj konfiguraciji i novoj vladi odlučili birači, tvrdi Šarec.

Šarec je krajem siječnja dao ostavku na svoj položaj i predložio sazivanje novih izbora, a njegova vlada do izbora nove obavlja tekuće poslove.
No, Janšina stranka pokrenula je pregovore sa Strankom modernog centra (SMC), demokršćanskom Novom Slovenijom (NSI) i Demokratskom strankom umirovljenika (DESUS) o formiranju nove prijelazne vlade.

Takva bi vlada imala najmanje 48 zastupničkih glasova u 90-članskom parlamentu, no pregovori su naporni i još traju. No, ni novi prijevremeni izbori koji bi se održali u travnju ili svibnju nisu isključeni ako u sadašnjem sazivu parlamenta uskoro ne dođe do nekog dogovora o političkom preslagivanju i imenovanju mandatara za sastav nove vlade. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Slovensko MVP: Glavni mediji su ‘sljednici komunističkog režima’

Objavljeno

na

Objavio

Mnogo uzbuđenja u novinarskim krugovima u Sloveniji izazvao je dopis ministarstva vanjskih poslova Vijeću Europe (VE), u kojem se tvrdi da glavne medije kontroliraju članovi i simpatizeri “nekadašnjeg komunističkog režima”, neskloni novoj vladi Janeza Janše.

Slovenski mediji prenose u četvrtak glavne naglaske dopisa kojeg je u vezi s medijskom situacijom u Sloveniji Vijeću Europe ovih dana uputilo ministarstvo vanjskih poslova.

Riječ je o svojevrsnoj reakciji na nedavno upozorenje povjerenice Vijeća Europe za ljudska prava Dunje Mijatović o tome kako mjere za suzbijanje dezinformacija o koronavirusu COVID-19 ne smiju narušavati slobodu medija.

U tom je kontekstu spomenula i Sloveniju, iznijevši slučaj istraživačkog novinara koji je, nakon jedne kritičke objave o ponašanju vlasti u vrijeme koronakrize, postao metom difamacijske kampanje medija bliskog vladajućoj stranci premijera Janeza Janše.

“Glavni mediji u Sloveniji sljednici su nekadašnjeg komunističkog režima, u njima su još krajem 90-ih godina na mjestima glavnih urednika bili suradnici zloglasne političke policije (Udbe) koja je progonila i mučila političke oponente i ljude zatvarala”, tvrdi se u dopisu u kojem se osporavaju tvrdnje novinara da se zbog kritički intoniranog teksta našao na meti aktualne vlasti.

Meta tog dopisa Vijeću Europe, kojeg su kritičari sadašnje vlade i premijera Janeza Janše nazvali “pamfletom”, osobito je RTV Slovenija, javni radio-televizijski servis za koji se tvrdi da rasipa javni novac i svojim objavama nastoji kompromitirati vladu koja se bori s epidemijom koronavirusa.

Navodi se da je u njemu zaposleno 2300 ljudi, što je previše s obzirom na sve siromašniji program. Uz to se kritiziraju i urednička i kadravska politika u vodećim dnevnim listovima te se navode primjeri kadrovskih “preskakanja” iz politike u novinarstvo i obratno, većinom u korist stranaka ljevice.

Tvrdi se također da slovenska medijska scena nije pluralizirana te da pokušaji prve vlade Janeza Janše (2004-2008.) da se uspostave novi mediji i urednički pristupi koji bi se distancirali od “totalitarističke prošlosti” nisu u cijelosti uspjeli.

Državnim tvrtkama se zabranjivalo objavljivanje komercijalnih oglasa u novim medijima, a na rukovodeća i urednička mjesta nakon prve Janšine vlade opet su dovedeni “stari” kadrovi bliski ljevici, tvrdi se u tom prikazu slovenske medijske scene.

Po tvrdnjama iz dopisa Vijeću Europe, i danas je većina tiskanih medija, portala i elektroničkih medija pod utjecajem bivšeg predsjednika Milana Kučana, “lijevih tajkuna” i “komunističkih struktura”.

Kako prenosi mariborski list “Večer”, riječ je o pokušaju sadašnje vlade da opiše teškoće u komunikaciji i probleme koje ima s novinarima u jeku epidemije, nakon što su neke novinarske udruge upozorile Vijeće Europe, Međunarodni novinarski institut (IPI), Organizaciju Article 19, Europski i Međunarodni novinarski savez (EFJ/IFJ) te Europski savez za radiodifuziju o tome da ih, kako navode novinari, nova vlada napada i vrijeđa, te tvrdi da oni o vladi šire laži.

Novi premijer u verbalnom ratu s novinarima

Janša je nedavno postao predsjednik slovenske vlade nakon ostavke prijašnje vlade Marjana Šareca, formiravši koaliciju u kojoj su još tri stranke, ali su u koaliciji on i njegova desna Slovenska demokratska stranka (SDS) dominantni.

Odmah nakon početka djelovanja vlade ušao je i u svojevrsni verbalni rat s novinarima. Tako je u nekoliko tvitova optužio nacionalnu televiziju da “laže” o potezima vlade, želeći prikazati kako je autoritarna i ne snalazi se u epidemiji koronavirusa, te da ima nesposobno vodstvo i novinare koji su previše plaćeni za ono što pružaju.

Televizijska postaja Nova24.TV, koju su osnovali članovi Janšine stranke, a u kojoj je sada i mađarski kapital, navodno investicija mađarskih poduzetnika bliskih premijeru Viktoru Orbanu, nedavno je objavila analizu u kojoj tvrdi da javna televizija namjerno, izborom kadrova i televizijskom montažom prikazuje Janšine istupe na premijerskoj funkciji na način da ga diskreditira.

Sadašnji premijer ima dugu povijest nesporazuma s medijima u Sloveniji, među njima i dvije sudske presude nakon što je dvije novinarke javne televizije nazvao “prostitutkama” zbog negativnih objava i komentara o njegovoj stranci. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Počinje ublažavanje restrikcija u svijetu

Objavljeno

na

Objavio

Epa

Kako se vratiti normalnom životu na najbolji mogući način poslije pandemije koronavirusa? Dok neke vlade još traže prikladnu izlaznu strategiju, niz zemalja već je poduzeo prve korake prema ublažavanju ograničenja.

Danka će, primjerice, uskoro otvoriti jaslice, dječje vrtiće i škole, dok će Austrijanci nakon Uskrsa moći ponovno kupovati u prodavaonicama alata i građevinskog materijala i u malim dućanima.

Slijedi pregled zemalja koje ublažavaju restrikcije uvedene zbog koronavirusa.

DANSKA: Danska premijerka Mette Frederiksen rekla je da je to „oprezna prva faza”. Prvi korak – otvaranje jaslica, vrtića i škola za djecu do 11 godina od 15. travnja. Vlada tako želi rasteretiti roditelje koji moraju raditi od kuće i brinuti se za djecu.

Frederiksen je istodobno produljila sve ostale mjere za četiri tjedna.

Danske granice ostat će zatvorene do 10. svibnja. Ograničenja ostaju na snazi za restorane, kafiće, barove, kazališta i druge javne prostore. Okupljanja više od 10 ljudi i dalje su zabranjena, a veliki događaji zabranjeni su do kraja kolovoza.

AUSTRIJA: Kao i Danska, Austrija je osobito brzo reagirala na pandemiju i rano uvela stroge mjere. Prvi koraci prema povratku u normalu počinju 14. travnja, kada će se otvoriti trgovine s alatom, opremom za kuću i vrt, uz stroge uvjete, kako je najavio kancelar Sebastian Kurz.

Sve trgovine, trgovački centri i frizerski saloni otvaraju se 1. svibnja.

Hodogram za otvaranje hotela, restorana i barova bit će spreman do kraja travnja, u cilju nastavka poslovanja od sredine svibnja.

Ograničenja kretanja bit će produljena do kraja travnja, što znači da ljudi smiju napustiti dom samo iz opravdanih razloga.

Škole će ostati zatvorene do sredine svibnja, a javni događaji neće se smjeti održavati do kraja lipnja. Obvezno nošenje maski vrijedit će za sve trgovine i javni prijevoz od 14. travnja.

ŠPANJOLSKA: Ministrica financija Maria Jesus Montero kazala je da bi neka ograničenja mogla biti ukinuta nakon 26. travnja, kada istječe izvanredno stanje.

Montero je kazala da će građani postupno ponovno normalno živjeti nakon tog datuma, iako će vlada dati „jasne upute” za ponašanje u javnim prostorima.

ČEŠKA: Česi od utorka smiju igrati tenis ili golf. Trgovine, uključujući prodavaonice za hobije, kuću, radionicu i vrt, željezarije i trgovine s dijelovima za bicikle, otvorit će se od četvrtka.

Istodobno će se postrožiti higijenska pravila u maloprodaji. Kupci će morati poštivati minimalni razmak od dva metra, a na ulazima u trgovine moraju biti postavljeni dezinficijensi i rukavice za jednokratnu uporabu.

Češka vlada također je odlučila da će od 14. travnja biti dopuštena nužna putovanja u inozemstvo, primjerice radi liječenja ili posla. Putovanja u inozemstvo sada su strogo zabranjena.

LITVA: Litavski premijer Saulius Skvernelis rekao je u utorak u Vilniusu da će se ograničenja ublažiti za „neka mala poduzeća”, koja će smjeti nastaviti s radom ako ispune određene uvjete, kao što su ograničeni ulasci klijenata i povećani higijenski standardi.

Djelatnici moraju nositi zaštitnu odjeću, a ako su izloženi visokom riziku od zaraze, možda neće smjeti raditi.

Konkretne promjene bit će raspravljene kasnije ovaj tjedan, rekao je.

Istodobno vlada razmatra dvotjedno produljenje nacionalne karantene, koja je na snazi do Uskrsa.

NORVEŠKA: Norvežani uglavnom slijede primjer Danske. Vrtići će se otvoriti 20. travnja, a škole za djecu do 10 godina 27. travnja, kazala je u utorak premijerka Erna Solberg.

Ali Oslo planira otići i korak dalje. Norvežani će od 20. travnja smjeti putovati u svoje vikendice, tada će se na posao pod određenim uvjetima vratiti fizioterapeuti i psiholozi.

Frizerski saloni i kozmetičari počet će raditi tjedan dana poslije.

Norveška se nada da će se svi učenici vratiti u školske klupe prije ljeta.

Norveške granice ostaju zatvorene, a Norvežani koji se vraćaju u zemlju moraju provesti 14 dana u karanteni.

IRAN: Iranski predsjednik Hasan Rohani rekao je u srijedu da će restrikcije biti ublažene u tri faze „uz posebno stroge higijenske uvjete”.

Od subote počinju raditi niskorizični sektori u pokrajinama.

U drugoj fazi to će vrijediti za Teheran.

Rohani nije rekao koji će od 49 zatvorenih ekonomskih sektora smjeti početi s radom.

Zatvoreni će i dalje biti sportski objekti, koncertne dvorane, frizerski saloni i svetišta.

Molitve petkom zabranjene su i dalje.

U trećoj fazi mjere će se popuštati i u tim područjima, rekao je.

KINA: U epicentru pandemije, središnjem kineskom gradu Wuhanu, posljednja ograničenja ukinuta su u srijedu, više od dva i pol mjeseca nakon uvođenja karantene. Gradski promet se normalizira, a zrakoplovi ponovno polijeću sa zračne luke.

Grad smiju napuštati osobna vozila, kao i vlakovi ako su putnici zdravi, što mogu dokazati zelenim kodom na aplikaciji za koronavirus koja je uvedena u cijeloj zemlji.

Bilo tko tko je bio u kontaktu sa zaraženima ima crveni kod i ne smije putovati.

Preventivne mjere ostaju stroge. Ljudima se i dalje mjeri temperaturu i nose maske, a vrtići i škole su zatvoreni. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari