Pratite nas

BiH

Sastanak HDZ-a BiH i SNSD-a: Aferu respiratori nastoji se različitim spinovima transformirati u neke druge probleme

Objavljeno

na

Foto: Arhiva

U Administrativnom centru Vlade RS-a u Istočnom Sarajevu danas je održan sastanak izaslanstva HDZ-a BiH i SNSD-a

Uz predsjednika HDZ-a BiH i predsjedatelja Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH dr. Dragana Čovića, sastanku je nazočio zamjenik predsjedatelja Vijeća ministara BiH i ministar financija i riznice Vjekoslav Bevanda, dok je uz predsjednika SNSD-a i srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika sastanku nazočili predsjedatelj Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija i zamjenik predsjedatelja Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Nikola Špirić.

Nakon održanog sastanka predsjednik Čović u izjavi medijima je kazao kako je suradnja dvije stranke jako dobra, uključujući sve razine. Razgovarajući o glavnim temmama, naglašeno je kako ilegalni migranti ponovo predstavljaju najveći sigurnosni problem.

-Bojim se da ćemo paralelno s pandemijom ponovo imati problema s izbjegličkom situacijom. Afere koje dolaze iz Sarajeva od respiratora do drugih koje smo imali u zadnje vrijeme, nastoje se različitim spinovima transformirati u neke druge probleme koje smo imali zadnjih dana, naglasio je predsjednik Čović.

-Razgovarajući sa gospodinom Izetbegovićem, naglasio sam, ukoliko želimo bilo što uraditi moramo promijeniti navike, kazao je.

-Vidjeli ste da netko i bez natječaja smjeni i imenuje dužnosnike u Središnje izborno povjerenstvo, taj proces će se nastaviti i mi moramo reći da se krši zakon, procedure i kriteriji. Mi u Federaciji BiH nemamo više partnera, zbog toga nemamo vlast u HNŽ-u i FBiH, kazao je dr. Čović.

Srpski član Predsjedništva BiH i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik kazao je kako postoje svi uvjeti za raspodjelu sredstava MMF-a i kako bi to trebalo konačno biti učinjeno.

-Ispoštovane su sve procedure, ali su sredstva još uvijek blokirana jer se u Federaciji BiH ne poštuje dogovor o raspodjeli, naglasio je Dodik te je podsjetio kako prema tom dogovoru, 38 posto sredstava pripada Republici Srpskoj, 62 pčosto Federaciji, te oba entiteta po pola postotka izdvajaju za Distrikt Brčko.

-Ovo je nepotrebno i dodatno otežava odnose u BiH i BiH gubi kredibilitet jer je novac tražila hitno, a on sada stoji blokiran” istaknuo je Dodik.

Dodik najavljuje jačanje suradnje s Čovićem te ponovo prijeti raspadom BiH

Predsjednici vladajuće hrvatske i srpske stranke u BiH Dragan Čović i Milorad Dodik najavili su u srijedu kako će ojačati dosadašnju suradnju koju su ranije uspostavili na svim razinama vlasti no Dodik je pri tom ponovo zaprijetio raspadom države.

“Imamo usuglašene stanove oko većine tema. Ova suradnja će dalje jačati a nikako slabiti”, kazao je Čović novinarima nakon što su se on i njegovi suradnici sastali s Dodikom u Istočnom Sarajevu.

Čović je istodobno ocijenio kako njegov HDZ BiH “nema pravog partnera” na bošnjačkoj strani pa stoga nema ni nove vlade Federacije BiH na temelju rezultata izbora provedenih još 2018. godine.

Glavni partner HDZ-u BiH u Federaciji BiH je Stranka demokratske akcije (SDA) uz koju su i Demokratska fronta (DF) Željka Komšića te Savez za bolju budućnost (SBB) Fahrudina Radončića dok je na državnoj razini u koaliciju uključen i blok srpskih stranaka okupljenih oko Dodikovog Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).

“Bojim se da je koaliranje na razini BiH sve slabije umjesto da je bolje i to ćemo morati promijeniti ukoliko želimo bilo što napraviti”, kazao je Čović čija stranka već mjesecima razmjenjuje teške optužbe sa SDA o odgovornosti za svakovrsne blokade, uključujući provedbu reformi nužnih za stjecanje statusa kandidata za članstvu u EU.

Zbog spora između HDZ BiH i SDA o ulozi županija u Federaciji BiH blokirana je i raspodjela 330 milijuna eura koje je BiH kao država dobila od Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) a nema ni dogovora o izmjenama Izbornog zakona kao ni o izbornim pravilima za Mostar.

Milorad Dodik je kazao kako njegov SNSD pruža punu potporu Čovićevoj stranci.

“Ostajemo u političkom savezu s HDZ-om i to ćemo činiti do kraja”, kazao je Dodik ali je pozvao na što brži dogovor koji će omogućiti aktiviranje MMF-ovog kredita nužnog radi saniranja posljedica epidemije prouzročene koronavirusom.

Njegova je krajnja poruka ipak ponovo bila da je BiH podijeljena zemlja što iz međunarodne zajednice, kako tvrdi, “pokušavaju zakamuflirati” te je prognozirao kako će se suradnja uspostavljena u državi tijekom epidemije sada raspasti.

“Veoma je blizu dan… kada bi Republika Srpska mogla donijeti odluku da zakoni doneseni na razini BiH neće vrijediti u RS”, zaprijetio je Dodik najavljujući kao prvi korak odluku kojom neće dopustiti da se u tom entitetu provedu izbori u organizaciji sadašnjeg saziva Središnjeg izbornog povjerenstva BiH (SIP) kojega on smatra nezakonitim. (Kamenjar.com/Hina)

Hrvati napustili sjednicu Zastupničkog doma PS BiH – Parlament BiH želi zabraniti spomen Bleiburgu u BiH

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj

BiH

Parlament BiH usvojio nova izborna pravila za Mostar

Objavljeno

na

Objavio

Dom naroda parlamenta Bosne i Hercegovine u srijedu je podržao izmjene Izbornog zakona te zemlje kojima je predviđen nov način biranja gradskih vlasti u Mostaru, čime su ta pravila i stupila na snagu jer ih je dan ranije podržao Zastupnički dom.

Izmjenama Izbornog zakona predviđeno je kako će se u Mostaru ubuduće 35 gradskih vijećnika birati unutar šest izbornih jedinica te s posebne gradske liste, a u pozadini je osiguranje etničkog balansa kroz zajamčenu razmjernu zastupljenost hrvatskih i bošnjačkih zastupnika te onih iz reda srpskog naroda.

Sporazum o novim izbornim pravilima za Mostar 17. lipnja potpisali su predsjednici Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović i HDZ BiH Dragan Čović, a u postizanju dogovora posredovali su šef Delegacije EU u BiH Johann Sattler i američki veleposlanik u BiH Eric Nelson.

Čović, koji je i zastupnik u Domu naroda, u srijedu je na sjednici tog tijela ustvrdio kako su izmjene izbornih pravila za Mostar temeljene na ustavu koji o BiH, kako on tumači, govori kao o “zajednici tri jednakopravna konstitutivna naroda”, a minimalnim odnosno maksimalnim etničkim kvotama u Gradskom vijeću Mostara štite se prava sva tri naroda.

“Ovime ćemo dobiti mogućnost da se izbore u Mostaru organizira zajedno s lokalnim izborima u BiH”, kazao je Čović dodajući kako Mostar vidi kao svaku drugu jedinicu lokalne samouprave u državi te kako je krajnje vrijeme da se prestanu tražiti različita rješenja za svaku od njih.

Izetbegović, također zastupnik u Domu naroda, kazao je kako za Mostar dugo neće biti savršenog rješenja s obzirom na ratne traume, no da je došlo vrijeme krenuti naprijed na temelju onoga što je moguće dogovoriti u sadašnjoj situaciji.

“Ovo je bilo moguće. Ovo nije savršeno rješenje”, kazao je Izetbegović dodajući kako bi bilo najbolje odrediti “zaštitne” etničke kvote u sredinama gdje je to potrebno.

Međustranački sporazum SDA i HDZ BiH predvidio je da se kroz izmjene gradskog statuta nakon provedenih izbora osigura jača uloga predsjednika Gradskog vijeća Mostara. On bi, prema trenutačnom sastavu stanovništva, bio iz reda bošnjačkog naroda, dok je dužnost gradonačelnika predviđena za osobu hrvatske nacionalnosti, a ta dvojica dužnosnika imala bi gotovo izjednačene ovlasti u donošenju bitnih odluka.

Izmjena izbornih pravila u oba doma državnog parlamenta prihvaćena je glasovima zastupnika SDA, HDZ BiH i Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika, kao i nekih manjih stranaka koje su članice vladajuće koalicije, dok su oporbeni zastupnici bili protiv uz obrazloženje kako se na ovaj način samo učvršćuju crte etničkih podjela unutar Mostara.

“Dogovor SDA i HDZ-a nismo podržali jer umjesto istinske demokracije, on stvara njen privid. Radi se o nastavku politike stvaranja etnički dominantnih sela, gradova, entiteta, a sad i izbornih jedinica”, kazao je Peđa Kojović, zastupnik u Zastupničkom domu i predsjednik oporbene Naše stranke. Članica te stranke je Irma Baralija, na temelju čije tužbe je Europski sud za ljudska prava 2019. presudio kako su desetogodišnjim blokiranjem izbornog procesa u Mostaru prekršena temeljna prava građana tog grada. Pod pritiskom te obvezujuće presude Izetbegović i Čović su i dogovorili rješenja što ih je potvrdio parlament BiH.

Posljednji izbori za lokalna tijela vlasti u Mostaru održani su 2008., a Ustavni sud BiH je dvije godine kasnije stavio izvan snage izborna pravila za taj grad koja su do tada vrijedila procijenivši kako je ustroj biračkih jedinica diskriminatoran s obzirom na broj mandata u Gradskom vijeću i broj birača koji je o njima odlučivao.

Deset godina trebalo je SDA i HDZ-u kako bi postigli dogovor kojim bi se ta presuda provela. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

U znaku korone počelo obilježavanje 25. obljetnice genocida u Srebrenici

Objavljeno

na

Objavio

Stotinjak sudionika “Marša mira” krenulo je u srijedu iz okolice Tuzle ka Srebrenici kako bi tamo 11. srpnja sudjelovali u obilježavanju 25. obljetnice genocida nad Bošnjacima što su ga u srpnju 1995. godine počinili pripadnici vojske i policije bosanskih Srba.

“Marš mira” godinama je uvod u obilježavanje obljetnice srebreničkog genocida i u tom pohodu uvijek je sudjelovalo na tisuće ljudi, no ove godine zbog epidemije koronavirusa organizatori su drastično ograničili broj sudionika i skratili trasu kojom je marš planiran.

Sudionici marša podijeljeni su u skupine od po pedeset ljudi koje se odvojeno kreću uz poštivanje mjera higijensko-epidemiološke zaštite.

“Nikoga nećemo vratiti tko želi sudjelovati, ali će se morati pridržavati mjera”, kazao je Munir Habibović, predsjednik organizacijskog odbora “Marša mira” organiziranog rutom kojom su se Bošnjaci nakon pada Srebrenice probijali ka teritoriju pod nadzorom Armije BiH.

Slična ograničenja vrijedit će i za središnu komemoraciju u Srebrenici, najavljenu za 11. srpnja. Taj datum svake godine do sada bio je povodom da se u krugu memorijalog kompleksa u Potočarima, gdje su pokopani posmrtni ostaci više od šest tisuća ubijenih, okupe članovi obitelji ubijenih i nestalih i preživjeli Srebreničani te tisuće onih koji bi došli odati počast žrtvama, kao i brojni domaći i međunarodni dužnosnici.

Ove će subote u Potočare biti dopušten pristup samo malom broju osoba, među kojima su članovi obitelji devet žrtava genocida čiji će posmrtni ostaci tada biti i pokopani uz vjerski obred kojega će predvoditi poglavar Islamske zajednice u BiH Husein Kavazović.

Najmlađa žrtva čiji će ostaci biti pokopani je Salko Ibišević, koji je imao 23 godine kada je ubijen. Njegovi djelomični posmrtni ostaci nađeni su u masovnoj grobnici u okolici Zvornika 2001. godine.

Najstariji među žrtvama koje će biti pokopane 11. srpnja je Hasan Pezić, koji je ubijen kada je imao 70 godina. Njegovi djelomični ostaci pronađeni su u jednoj masovnoj grobnici 1999. godine.

U krugu memorijalnog kompleksa kod Srebrenice do sada su pokopani ostaci 6643 pronađene i identificirane žrtve genocida, a još uvijek se traga za više od tisuću nestalih nakon što su postrojbe vojske bosanskih Srba u iznenadnom napadu zauzele zonu pod zaštitom Ujedinjenih naroda i nakon toga započele sustavno ubijanje bošnjačkih muškaraca i dječaka te progon žena i djece.

Genocid u Srebrenici smatra se najtežim ratnim zločinom počinjenim na europskom tlu nakon Drugog svjetskog rata.

Zbog sudjelovanja u planiranju i provedbi tog zločina pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju i sudovima u regiji do sada je osuđeno 47 osoba na više od 700 godina zatvora, a na doživotne zatvorske kazne osuđeni su ratni politički i vojni lideri bosanskih Srba Radovan Karadžić i Ratko Mladić te Mladićevi najbliži suradnici Zdravko Tolimir i Vladimir Beara. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Oglasi

Komentari