Pratite nas

Iz Svijeta

Saudijska Arabija: Želimo spriječiti rat, no sad je odgovornost na Iranu

Objavljeno

na

Saudijska Arabija rekla je u nedjelju da želi spriječiti rat u regiji, no pripremna je odgovoriti “svom snagom” nakon prošlotjednih napada na saudijske naftne resurse, rekavši Iranu da je sva odgovornost na toj zemlji.

Rijad je optužio Teheran da je naredio napade dronom na dvije naftne crpke u zemlji za koju je odgovornost preuzela hutijska skupina povezana s Jemenom i Iranom.

Dva dana ranije četiri plovila, uključujući dva naftna tankera, sabotirana su blizu obale Ujedinjenih Arapskih Emirata.

Iran je opovrgnuo upletanje u operacije, koje su se dogodile u vrijeme kad se Washington i Iran sukobljavaju zbog sankcija i američke vojne prisutnosti u zemlji, što povećava zabrinutost zbog mogućeg američko-iranskoga sukoba.

Nitko nije preuzeo odgovornost, ali dva američka vladina izvora rekla su prošli tjedan da američki dužnosnici vjeruju kako je Iran poticao hutijsku skupinu ili šijitske milicije povezane s Irakom da to izvedu.

“Kraljevina Saudijska Arabija ne želi rat u regiji niti ga traži”, rekao je ministar vanjskih poslova Adel-al-Džubeir na konferenciji za novinare.

“Učinit ćemo što možemo da spriječimo rat a u isto vrijeme potvrđujemo da će, u slučaju da druga strana izabere rat, kraljevina odgovoriti svim snagama i odlučno, i branit će sebe i svoje interese”.

“Želimo mir i stabilnost u regiji, ali nećemo sjediti prekriženih ruku u svjetlu neprekidnih iranskih napada”, rekao je Džubeir. “Odgovornost je sada na Iranu i o Iranu ovisi kakva će biti sudbina”.

Saudijski princ Salman u nedjelju je pozvao zaljevske i arapske čelnike da održe hitni sastanak u Meki 30. svibnja kako bi se razmotrile implikacije napada.

Napad dronom na naftne crpke za koji je Rijad rekao da nisu poremetili proizvodnju ni izvoz, odgovornost su preuzeli Huti, koji su se borili s vojnom koalicijom pod saudijskim vodstvom u ratu u Jemenu od 2015.

Iranski ministar vanjskih poslova Džavad Zarif odbacio je mogućnost izbijanja rata kazavši da Teheran ne želi sukob te da ni jedna zemlja nema “iluziju da se može suprotstaviti Iranu”. Taj je stav ponovio zapovjednik Iranske elitne garde u nedjelju. ” Ne tražimo rat, ali niti se ne bojimo rata”, rekao je bojnik Hosein Salami a prenijela ga je poluslužbena novinska agencija Tasnim.

Saudijska Arabija i šijitski Iran su stari suparnici na Bliskom istoku i podržavali su suprotstavljene strane u nekoliko regionalnih ratova.

U svjetlu pojačanih napetosti Exxon Mobil evakuirao je osoblje s naftnih polja u susjednom Iraku.

Bahrein je u subotu upozorio državljane da ne putuju u Irak i Iran i pozvao one koji se ondje nalaze da se vrate.

Američka savezna uprava za zrakoplovstvo objavila je smjernice s mjerama opreza za američke komercijalne zrakoplovne tvrtke čiji zrakoplovi lete nad vodama Perzijskoga i Omanskoga zaljeva.

(Hina)

 

SAD objavio upozorenje za zračni prostor nad Perzijskim zaljevom zbog napetosti s Iranom

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Crnogorski premijer: Odnosi Srbije i Crne Gore su najlošiji od obnove nezavisnosti, ali ne našom zaslugom

Objavljeno

na

Objavio

Crnogorski premijer Duško Marković rekao je u srijedu da je Crna Gora prošla kroz „neviđenu propagandu“ nakon usvajanja zakona o slobodi vjeroispovijesti koju su vršili čimbenici “unutar zemlje, ali najdrastičnije i najbrutalnije oni iz susjedne Srbije”.

„Započeli su napadom na državne simbole i naše veleposlanstvo u Srbiji, bez spremnosti i namjere da se oni zaštite. Često se govori da je dva puta u Beogradu bio pokušaj paljenja crnogorske zastave. To nije bio pokušaj, nego je to bilo paljenje crnogorske zastave i to je bio jasan odnos prema državi Crnoj Gori i njenom suverenom pravu da odlučuje o unutarnjim pitanjima“, priopćio je Marković tijekom gostovanja u jutarnjem programu crnogorskog javnog servisa.

Komentirajući izjavu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da bi Crna Gora o zakonu o slobodi vjeroispovijesti trebala razgovarati sa patrijaršijom Srpske pravoslavne crkve u Beogradu, Marković je kazao da će crnogorska vlada o svojim unutarnjim pitanjima razgovarati isključivo s predstavnicima Mitropolije crnogorsko-primorske.

„O tome ne može niti će odlučivati nijedan predsjednik, pa ni predsjednik Srbije. Za nas je legitimna adresa za razgovor o ovom pitanju Mitropolija crnogorsko–primorska, odnosno, mitropolit Amfilohije ili njegovi suradnici koje on izabere za taj razgovor“, rekao je Marković.

Istaknuo je da Crna Gora želi Srbiju kao uspješnog i pouzdanog susjeda, te da je želja crnogorskih vlasti da se o pitanjima razgovara na službenoj i državnoj razini a ne preko medija i “programiranih analitičara i intelektualaca”.

“Odnosi Srbije i Crne Gore su najlošiji od obnove nezavisnosti, ali ne našom zaslugom”, priopćio je Marković.

On smatra da je crnogorski zakon o slobodi vjeroispovijesti najliberalniji u regiji jer su se prilikom njegove izrade, kako je kazao, proučavali zakone Srbije, Hrvatske, ali i zemalja Europske unije.

Crna Gora u posljednjim danima 2019. usvojila je zakon o slobodi vjeroispovijesti, kojim se regulira i pitanje vlasništva nad imovinom vjerskih zajednica, što je u znatnoj mjeri ugrozilo imovinu Srpske pravoslavne crkve u toj zemlji. SPC taj zakon vidi kao paravan za otimanje njene imovine u Crnoj Gori. Zakon pak podržava Crnogorska pravoslavna crkva, koja ga vidi kao prvi veliki korak ka obnovi autokefalnosti te crkve.

U Crnoj Gori se svakog četvrtka i nedjelje, nakon večernje molitve vjernici Srpske pravoslavne crkve okupljaju u prosvjednim šetnjama u gotovo svim gradovima diljem te države.

Također, u Beogradu je ispred crnogorskog veleposlanstva održano nekoliko prosvjednih skupova na kojima su sudionici pokušali uz pomoć pirotehničkih sredstava zapaliti crnogorsku zastavu.(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Kolinda Grabar Kitarović u Davosu: Inicijativa triju mora važna za Hrvatsku

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović rekla je u srijedu u Davosu da je Inicijativa triju mora – kao jedna od najvažnijih inicijativa u Europi i EU-u – važna za Hrvatsku, te je pozvala svog nasljednika Zorana Milanovića da podrži hrvatsko sudjelovanje.

Grabar-Kitarović je u Davosu sudjelovala na panelu pod nazivom “Europa koja raste: gospodarska vitalnost srednje i istočne Europe”, koji su na marginama Svjetskog gospodarskog foruma (WEF) organizirali Atlantic Council, Goldman Sachs i najveća poljska osiguravateljska grupacija PZU. U svom je govoru na panelu predstavila Inicijativu triju mora koju je pokrenula zajedno s poljskim predsjednikom Andrzejom Dudom.

“Inicijativa triju mora definitivno, ne samo da ima perspektivu, nego se gleda kao jedna od najvažnijih inicijativa u Europi i Europskoj uniji općenito”, rekla je Grabar-Kitarović u izjavi za hrvatske medije.

“Riječ je o inicijativi koja mora osnažiti ovaj dio Europske unije i koja mora omogućiti jednake životne uvjete za naše državljane kao što ih imaju u nekim drugim državama Europe”, kazala je hrvatska predsjednica.

Odgovarajući na novinarsko pitanje o upitnoj podršci Inicijativi triju mora novoizabranog hrvatskog predsjednika Milanovića, Grabar-Kitarović je kazala da je to njegova odluka, ali bi mu ona preporučila da podrži inicijativu.

“Što se tiče novog predsjednika, to je njegova odluka hoće li sudjelovati ili ne. Ja bih mu preporučila da svakako sudjeluje. Međutim, vjerujem da se Hrvatska neće povući iz inicijative, jer ova inicijativa nije samo na predsjedničkoj razini nego na mnogim drugim razinama, kako predsjednika vlade, resornih ministarstava, do samog biznisa”, kazala je.

Na panelu u Davosu uz Grabar-Kitarović sudjelovali su i poljski predsjednik Duda, te predsjednik Latvije Egils Levits.

Hrvatska je predsjednica u svom govoru rekla da je Europska unija još uvijek zajednica velikih razvojnih razlika između sjevera i juga, istoka i zapada, te da korijene takvom stanju nalazimo u okolnostima u kojima su se tijekom nekoliko desetljeća 20. stoljeća nalazile zemlje srednje Europe.

“One su u tom razdoblju bile onemogućene ili usporene u razvoju svojih potencijala i odvojene od modernih europskih gospodarskih i političkih demokratskih trendova”, navela je Grabar-Kitarović, istaknuvši kako su posljedice takvih prilika najizraženije u nedostatku infrastrukturnih mreža u energetici, transportu i telekomunikacijama, odnosno u područjima koja su temelj rasta i razvoja Europe.

Istaknula je kako Inicijativa triju mora kroz svoja tri glavna stupa – transport, energetiku i digitalizaciju – ima za cilj svladati neujednačen razvoj Europe i pridonijeti koheziji EU-a.

Naglasivši da je Inicijativa u svojoj srži usmjerena na boljitak cijele Europske unije, Grabar-Kitarović je kazala kako se to posebno odnosi na njezinu energetsku neovisnost i sigurnost, gospodarsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju te ukupnu otpornost Europske unije na globalnoj razini naspram različitih izazova s kojima se suočavamo.

“Naposljetku, razvoj i blagostanje država srednje Europe nužno će se blagotvorno odraziti i na politički život jer će ojačati međusobnu suradnju srednjoeuropskih nacija i usmjeriti ih ka većoj gospodarskoj, kulturnoj i svakoj drugoj koheziji”, istaknula je Grabar-Kitarović.

Nadalje, kazala je kako je srednja Europa jedna od najbrže rastućih regija u Europskoj uniji, te izrazila uvjerenje da će, zahvaljujući svojim ciljevima, stalnim razvojem i rezultatima projekata sa sastanaka na vrhu u Dubrovniku, Varšavi, Bukureštu i Ljubljani, Inicijativa triju mora još više potaknuti taj uspjeh.

Dodala je kako sudjelovanje Sjedinjenih Država i Njemačke kao partnerskih zemalja Inicijative te podrška predsjednika Europske komisije, ali i financijskih institucija Europske banke za obnovu i razvoj, Europske investicijske banke i Svjetske banke, potvrđuju predanost svih uključenih čimbenika gospodarskom razvoju srednje Europe u cilju ostvarivanja realne konvergencije gospodarstava zemalja Inicijative prema europskom Zapadu.

“Pored političkih izazova koji prijete jedinstvu Europske unije, u ovom se trenutku srednja Europa može smatrati uporištem europske ideje – o tome kako kohezija, konsolidacija, blagostanje i potpuno integrirano i funkcionalno unutarnje tržište čine Europsku uniju otpornijom na globalnoj razini”, rekla je Grabar-Kitarović na panelu u Davosu.

Grabar-Kitarović je također kazala da Hrvatskoj, kao članici Europske unije, ostaje ispuniti još dva cilja, ući u eurozonu i postati dio šengenskog prostora.

“Hrvatskoj je cilj ući u Europski tečajni mehanizam u prvoj polovini godine, kada predsjedamo Vijećem Europske unije, a postati dijelom šengenskog prostora od velike je važnosti za sigurnost ne samo Hrvatske nego i cijele Europske unije”, istaknula je.

Hrvatska predsjednica iz Davosa je otputovala u Jeruzalem gdje će u Yad Vashemu sudjelovati na Svjetskom forumu o holokaustu. Među sudionicima u Yad Vashemu najavljeni su i predsjednici Francuske i Rusije, Emmanuel Macron i Vladimir Putin. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari