Pratite nas

Sava i dalje raste! ‘Ako popuste nasipi, bit će katastrofa’

Objavljeno

na

Župan Vukovarsko – srijemske županije Božo Galićdonio je večeras odluku o proglašenju izvanrednog stanja za područja grada Županje i općina Štitar, Bošnjaci, Drenovci, Vrbanja i Gunja. Ovakva odluka donesena je sukladno područjima koje su poplavljena zbog velikih oborina kao i činjenici o visini vodostaja rijeke Save koja je u tendenciji daljnjeg rasta, te rješenju Hrvatskih voda o uvođenju izvanrednog stanja i  Zakonu o zaštiti od elementarnih nepogoda.

Do sada su najveće probleme građanima stvarali odvodni kanali su prepuni vode i već su poplavili okolna područja. Sada su sve oči uperene prema Savi i nasipima uz nju. Upravo radi toga u odluci se posebno navodi vodostaj rijeke Save gdje je večeras u 19 sati zabilježen vodostaj od 1048 centimetara sa tendencijom daljeg porasta. Građani su posebno zabrinuti rasta vodostaja rijeke Save i kažu da ukoliko nasipi popuste, to će značiti pravu katastrofu za područja uz samu rijeku.

Odlukom o izvanrednom stanju stavljaju se u visoko stanje pripravnosti Stožeri ZiS-a i zapovjedništva Civilne zaštite županije i gradova, timovi opće namjene Civilne zaštite, kao i dio specijalističkog tima za spašavanje iz vode. Pored ovih snaga u stanje pripravnosti podignute su i vatrogasne postrojbe na ugroženom području, djelatnici Zavoda za hitnu medicinu te timovi crvenog križa i HGSS-a. Na spomenutim područjima voda ugrožava stotinjak kuća do kojih je voda došla. Neke od njih brane se zečjim nasipima. Mještani sa ugroženih područja sklanjaju stoku i vrijedne stvari iz kuća radi straha od poplava.

Sava je narasla čak 50 centimetara iznad ikada zabilježenog vodostaja

Na području Slavonskog Šamca Sava je narasla čak 50 centimetara iznad ikada zabilježenog vodostaja. Poduzimaju se hitne mjere kako bi se niži dijelovi nasipa podignuli i zaštitili vrećama s pijeskom i spriječilo izlijevanje nabujale Save i od poplave zaštitile obiteljske kuće koje su udaljene svega pedesetak metara od neviđene bujice. Područje Slavonskog Šamca najviše ugrožava rijeka Bosna koja ovoga trenutka u Savu donosi enormne količine vode. Na obrani nasipa tijekom cijeloga dana angažirani su mještani, djelatnici Hrvatskih voda, Brodske Posavine i vatrogasne postrojbe, a putem štaba Civilne zaštite angažirano je i sto pripadnika Hrvatske vojske.

– U tijeku je intervencija zatvaranja nižih dijelova i prijelaza preko savskog nasipa. Ta mjesta evidentirana su u našim operativnim planovima obrane od poplave pa znamo da na njima u ključnim trenucima moramo intervenirati. Na području Šamca kritična su takva dva mjesta. Nakon što ih dobro osiguramo ophodnje će kontrolirati nožicu i krunu nasipa da bismo mogli na vrijeme uočiti eventualne pukotine i izvore na nasipu. Ako se pojave, mora se brzo intervenirati kako ne bi došlo do ugroze brane. Negativna okolnost je što na ovom području vodostaj Save i dalje raste, čak 5 centimetara na sat, a iznimno velike količine vode počeo je u Savu ulijevati i Vrbas kod Davora. Teško je prognozirati što nas očekuje sljedećih sati i dana. Vodomjerne letve u Bosni više ne postoje, sve su poplavljene i duboko pod vodom. Iako s područja vodotoka iz Bosne nemamo točne podatke, jedno je sigurno, a to je da će vodostaj i dalje rasti, pa moramo biti pripravni spriječiti bilo kakva iznenađenja. Pedeset pripadnika Hrvatske vojske nalazi se na području Ciglenika i Bečica jer je i Orljava premašila najveći do sad zabilježeni vodostaj koji smo imali 2010. godine – kazao je Davorin Piha, voditelj Vodnogospodarske ispostave Hrvatskih voda.

Mještani strahuju da bi se tijekom noći moglo dogoditi ono najstrašnije

Mještani strahuju da bi se tijekom noći moglo dogoditi ono najstrašnije, no nadležni tvrde kako Savu i nasipe drže pod kontrolom. Stariji stanovnici Slavonskog Šamca ne pamte ovako visok vodostaj. Ivan Poš kaže kako je Sava zadnji put bila kritično visoka davne 1978. godine i tada se, kao i sada izlila iz korita te zaprijetila kućama. U dvorištuAnke Matković uslijed jakog potiska podzemnih voda nakon gotovo dvadeset godina voda je sama počela “šikljati” iz stare cijevi na kojoj je nekada bila ručna pumpa. Voda je iz cijevi tako naglo istjecala da joj je poplavila dvorište i vrt.

Teško je reći što se događa s druge strane obale, u Bosanskom Šamcu, no s nasipa u Slavonskom jasno se vide potpuno poplavljene gradske ulice bez ljudi. Stanovnici su evakuirani, a usamljene obiteljske kuće i drugi objekti okruženi su velikom količinom vode koja i dalje nadire.

“Situacija je najkritičnija na pleterničkom području”

– Situacija je najkritičnija na pleterničkom području, posebno u naselju  Gradac koje je potpuno poplavljeno i gdje je razina vode od 70 do  80 centimetara. Tu nam je danas u pomoć došlo nešto više od 120 vojnika iz profesionalne gardijske brigade koji su obučeni pomagati u elementarnim nepogodama i koji već svojom pojavom daju neku sigurnost – istaknuo je Alojz Tomašević, požeško-slavonski župan koji je cijelu noć i dan proveo na terenu.

Dodaje da u 100 godina mjerenja Orljava u Pleternici nije imala tako visok vodostaj. – Za 20 centimetara je viši od najvišeg zabilježenog u stogodišnjem mjerenju. Iz desetak kuća su evakuirani građani. Ostali su odbili evakuaciju sklonivši samo stoku i tehničke aparate, a oni sami ostali su u svojim domovina na katu ili u potkrovlju – objasnio je župan zahvalivši na angažmanu svim žurnim službama, tvrtkama i građanima koji su nesebično pomagali cijelu noć i dan.

Još jednom je upozorio na nužnost gradnje akumulacije Kamensko kako bi se izbjegle ovakve nedaće. Podsjetio je da bi danas cijela Pleternica plivala da nije izgrađena akumulacija Londža te da šteta koje učine poplave je daleko veća od potrebnog novca za izgradnju akumulacije apelirajući na Hrvatske vode i Vladu da osiguraju novac za ovakvu neophodnu investiciju.

Pleternička gradonačelnica Antonija Jozić ističe da je situacija na njihovu području i dalje teška.

– Poplavljeno je 200-tinjak kuća, a s obzirom na to da sam čula da nam ide novi vodeni val Orljave iz smjera Požege, strahujemo da najgore još nije prošlo. Kako bismo smanjili vodeni val Lonđe, kod Zarilca je probijen nasip te se voda izlila na poljoprivredne površine – objasnila je gradonačelnica Jozić koja je zahvalila svima koji su priskočili u pomoć, uključujući i vojsku.

Uništen centar u Ivanovcu

21 štićenik i 5 djelatnika zbog olujnog nevremena i nadiruće poplave evakuirani su iz Terapijskog centra Ivanovac, izvijestili su iz Humanitarne organizacije “Zajednica Susret”. Terapijski centar je potpuno uništen, a štićenici i djelatnici su prebačeni u Okučane. Poplava je pogodila i Rajevo Selu kod Gunje gdje se crpkama izbacuje voda preko nasipa u Savu.

Podsjetimo, nevrijeme je jutros izazivalo probleme diljem Hrvatske. Cijela Požeška kotlina je potopljena, a branitelji su se cijelu noć borili sa stihijom.

– Ovakva se poplava ne pamti. Bilo je nešto slično 1972. godine, ali ne tako strašno. Otišao sam jutros na posao u 7 sati, ali morao sam se vratiti jer je oko 8 sati voda počela prodirati u kuću i sada je ima više od pola metra. Ulazi nam odasvuda, iz WC-a se vraća kao vodoskok, iz kade se prelijeva, strašno – ističe Ivan Capan iz Pleternice, jedan od više stotina građana pleterničkog područja kojima je poplavljena kuća. Posebno je kritično u naselju Gradac.

– Gotovo je cijelo naselje pod vodom, a najteža je situacija na Pašnjaku. Naredila sam za početak evakuaciju djece iz tog dijela, a poslije ćemo vidjeti, ovisno o situaciji na terenu. Djecu ćemo smjestiti u školu jer je tamo sigurno. Inače, Orljava se najprije, kao i prošli put, izlila negdje između Blacka i Vesele i uz prugu je voda došla do kuća. Četrdeset, možda i pedeset stambenih objekata je pod vodom. Najgore je to što se izlila i Vrbova i Londža, pa je to sada trokut vode i ne znam kako će biti dalje – rekla je prije Antonija Jozić, pleternička gradonačelnica.

Uz pleterničko područje, u Požeško-slavonskoj županiji najteže je još na lipičkom području, gdje također evakuiran dio stanovništva i stoka. Iako je najkritičnija bila prošla noć, strahuje se da zbog kiše koja i dalje pada neće tako brzo nestati opasnost od daljnjih poplava.

Najteže u Dervišagi

– Uspjeli smo noćas postaviti nasipe na najkritičnijim mjestima uz Orljavu, a to je u Industrijskoj ulici ispod mosta, kraj autobusnog kolodvora. U Babinu Viru Orljava jednostavno nije mogla otjecati te se kroz kanal vraćala nazad i tamo ima poplavljenih kuća. U Vidovcima se voda izlila s obje strane nasipa, kao i u industrijskoj zoni. Problematično je i na Sajmištu gdje prijeti izlijevanje Veličanke, ali  tamo smo noćas napravili određene predradnje u slučaju da vodostaj nastavi rasti. Trenutačno je najteža situacija u Dervišagi. Prognoze nam ne idu u prilog i to nas zabrinjava – rekao je Vedran Neferović, požeški gradonačelnik koji je sa svojim zamjenicima noć proveo na terenu. U dogovoru sa žurnim službama donio je odluku da danas nema poslijepodnevne nastave u školama.

Foto: Duško Mirković/PIXSELL

Kuća Zvonka Jakobovića iz Dervišage prva se našla na udaru nabujale Orljave čiji je vodostaj narastao do rekordnih granica.

– Voda je još sinoć počela ulaziti, a što je najgore, ulazi mi i gradska kanalizacija. U kući je gotovo pola metra vode. Svinje sam morao premjestiti k susjedu – ističe Jakobović.

Požeško-slavonski župan Alojz Tomašević jutros je ponovno sazvao Stožer za zaštitu i spašavanje te izrazio zadovoljstvo reakcijom svih žurnih službi, građana, komunalnih tvrtki i ostalih tvrtki, gradova i općina koji su nesebično pomogli i u najvećoj mjeri obranili od poplave ugrožene prostore. Posebno upozorava stanovništvo da se previše ne približava nasipima Orljave i Veličanke jer je teren oko njih natopljen te može doći do klizanja.

Od poplava najugroženije područje u Vukovarsko-srijemskoj županiji su sela u Cvelfriji, u županjskoj Posavini gdje su brojne kuće ugrožene pa ih brane zečjim nasipima, a polja u cijeloj županiji su pod vodom. Glavni razlog poplavi su kanali koji ne mogu primiti i odvesti oborinsku vodu zadnjih dana kada su napadale rekordne količine kiše po četvornom metru. – U Vrbanji je ugroženo pet-šest kuća pa smo postavili oko njih vreće s pijeskom kako voda ne bi prodrla u kuće. Unatoč našim naporima, u jednu je voda prodrla i podignula parket. Ljudi su iznenađeni jer kod nas nikada do sada nije bilo poplave. Njive su također pod vodom, a kanali puni vode – kaže Ivica Čosić-Bukvin iz Vrbanje, a u susjednim Posavskim Podgajcima je nešto bolja situacija jer su oni na višem terenu od Vrbanje.

– Noćas oko 2 sata kiša je stala pa je malo bolje i kanali uspijevaju odvesti vodu, ali je bilo naših suseljana koji su morali premjestiti svinje i drugu stoku na viši teren kako ne bi bili poplavljeni – kaže Josip Župarić iz Posavskih Podgajaca. U Gunji su u pomoć priskočili i pripadnici Hrvatske gorske službe spašavanja iz Vinkovaca i čamcima prevoze stanovnike čije su ulice poplavljene pa ne mogu iz kuća. Općina je, kažu Gunjanci, dobro organizirala opskrbu pa onima koji ne mogu iz kuće namirnice donose vatrogasci ili pripadnici HGSS-a.

Srećom, voda nije ušla ni u jednu kuću, a u Rajevu Selu dvije moćne crpke prebacuju vodu iz Nove ulice u Savu. I ovdje su najveći problem kanali koji ne mogu primiti velike oborine koje su zadnjih dana pale na istoku Slavonije. U Donjem Novom Selu kod Nijemaca još nije kritično što se tiče kuća, ali su polja pod vodom. – Pšenica je na vjetru polegla, a ispod je voda pa će biti zlo ako naglo zatopli, kao što predviđaju za sljedeći tjedan, jer će usjevi “prokuhati”. Kukuruz, šećerna repa i soja se dobro drže – kaže Đuka Cvitić, poljoprivrednik iz Donjeg Novog Sela.

Urušila se zemlja na kuću

Zbog velike količine padalina koje su u istočnoj Slavoniji zadale brojne probleme, na teren su izašli zamjenici župana Željko Cirba i Zdravko Kelić – u svojstvu načelnika Županijskog stožera zaštite i spašavanja, kao i predstojnik Ureda župana Marinko Beljo, i predsjednik Županijskog povjerenstva za procjenu šteta od elementarnih nepogoda Andrija Matić te obišli poplavljena područja Vukovarsko-srijemske županije – Općine Drenovci, Vrbanja, Gunja, Nijemci i Grad Ilok, gdje su brojna polja i usjevi pod vodom te su nastale velike materijalne štete.

Informativna služba MORH-a dostavila je nadopunu današnjeg priopćenja o slanju pripadnika Oružanih snaga u poplavljena područja u kojem se navodi kako se uz 250pripadnika OS RH, koji će biti angažirani na pružanju pomoći u obranama od poplave na području Požeško-slavonske i Brodsko-posavske županije, prema Odluci ministra obrane Ante Kotromanovića, upućuje još 60 pripadnika Oružanih snaga RH na područje Vukovarsko-srijemske županije.

Stoga je vukovarsko-srijemski župan Božo Galić, na osnovi Zakona o zaštiti od elementarnih nepogoda, a sukladno prijedlogu za proglašenje elementarne nepogode koje je donijelo Županijsko povjerenstvo za procjenu šteta od elementarnih nepogoda, donio odluku o proglašenju elementarne nepogode za područje Vukovarsko-srijemske županije “zbog velike materijalne štete na poljoprivrednim kulturama i ostalim dobrima kao posljedice prekomjernih padalina tijekom prve polovine  svibnja 2014. godine.”

Zbog obilnih kiša tijekom noći u Vukovaru, u ulici Augusta Šenoe došlo je dourušavanja zemlje s uzvisine koja se nalazi iza obiteljskih kuća. Prema riječima građana, zemlja se urušila u dvorište te je ugrozila i obiteljsku kuću.

Foto: Goran Ferbežar/PIXSELL

Plivaju dvorišta i podrumi

Kiša u osječkom kraju bez prestanka pada već treći dan. Zbog izlijevanja vode iz korita kanala Breznica, u četvrtak u 20.30 sati zatvorena je lokalna cesta između mjesta Svetoblažje i Državne ceste broj 38.

– Zbog izlijevanja vode iz lateralnog kanala, za promet je zatvorena i županijska cesta broj 4292 između Đakova i Dragotina – izvijestili su iz PU osječko-baranjske.

Ništa mirnije, stoga, nije ni danas u vatrogasnoj postrojbi.

– Ispumpavamo podrume i dvorišta, a najviše ih je u Đakovu, Đakovačkoj Satnici i Kuševcu – kažu nam u JPVP-u Grada Osijeka. U Petrijevcima se, pak, trešnja srušila na šupu.

Silovit vjetar koji je jučer rušio drveće po cijelom osječkom području, noćas se ipak smirio.

U pomoć pozvana vojska

Danas u 9 sati zbog poplave je za sav promet zatvoren granični prijelaz uSlavonskom Šamcu. Most će biti zatvoren do povlačenja vode. Iz policije, međutim, napominju kako će ulazak u Hrvatsku iz BiH biti omogućen svim onim vozilima i osobama koje uspiju doći do graničnog prijelaza. Sinoć je zbog poplave zatvorena dionica ceste u Donjim Bogićevcima te se prometovanje do daljnjega odvija obilazno cestama kroz Dragalić i Pivare. Jutros u 6.30 sati dionica državne ceste D5 u Okučanima, Ulica A. Stepinca, koja je sinoć od 20.30 sati bila dijelom zatvorena zbog poplave, puštena je u promet. Distributer pitke vode za grad Novu Gradišku “Slavča” korisnike svojih usluga obavijestio je kako zbog velikih količina padalina te velike količine vode u akumulaciji Bačica i na zahvatu vode Strmac ne mogu isporučiti vodu zadovoljavajuće kvalitete.

Budući da voda trenutačno nije za piće, iz “Slavče” mole korisnike za strpljenje i razumijevanje. Zbog visokih vodostaja Save i Orljave u Slavonskom Šamcu te Bečicu u oriovačkoj općini, u pomoć je pozvana i vojska. Jutros je hitnu sjednicu održao županijski stožer za zaštitu i spašavanje. Na inicijativu Hrvatskih voda donesena je odluka da se Državnoj upravi za zaštitu i spašavanje uputi zahtjev da u Slavonski Šamac uputi 100, a u Bečic 50 vojnika.

Zbog izvanredne situacije u Slavonskom Šamcu stožer je pozvao na pripravnost sva vatrogasna društva istočno od Slavonskoga Broda, kao i društva koja gravitiraju području uz Orljavu. – Zbog složene situacije, pozivamo sve koji dobiju obavijest da se odazovu pozivu – rekao je Davor Vlaović, zamjenik brodsko-posavskog župana i načelnik županijskoga Stožera za zaštitu i spašavanje. Potvrđena je i informacija da je na okučanskom području zbog poplava evakuirano nekoliko obitelji.

U Zagrebu su, među ostalim, srušena stabla na Sljemenskoj cesti, koja je zatvorena zbog njihova uklanjanja.

Na velebitskom vrhu Zavižanu padao je snijeg, ali se nije zadržavao na tlu, potvrdili su nam u DHMZ-u. Dežurni tehničar na odašiljaču HRT-a na Biokovu rekao je da je na najvišem vrhu Svetom Juri napadalo 10 centimetara snijega.

Seljaci mogu samo zbrajati štetu od kiše

Slavonski seljaci već tri dana ne mogu u polja zbog kiše koja bez prestanka pada  inanosi usjevima velike štete.

– Ne možemo u njivu i možemo samo zbrajati štetu koja je nastala i koja će tek nastati, ali u svakom slučaju neće biti dobro. Voda leži na usjevima i mi smo nemoćni. Traktorima i strojevima ne možemo u njivu, a sada je upravo vrijeme za nastavak tretiranja zaštitnim sredstvima protiv raznih bolesti i korova. Trebali smo “spojiti” prvo i drugo tretiranje protiv korova, ali zbog kiše i raskvašene zemlje ne možemo u njivu pa možemo očekivati veliki korov u usjevima, posebice pšenici. Kod nas ima dosta uzgajivača lubenica i dinja i sada je vrijeme da se presadnice posade na njivu, ali to se ne može učiniti zbog prevelike vlažnosti zemlje koja je zapravo blatna površina primjerenija sadnji riže – kaže Stjepan Filić iz Ilače. Šećerna repa, kukuruz i suncokret se za sada dobro drže, ali ako kiša nastavi padati, i njima će biti previše vlage.

Foto: Dušan Mirković/PIXSELL

Problemi u prometu

Nevrijeme je prouzročilo probleme i u prometu, javlja HAK. Autocesta A1 između čvorova Sveti Rok i Maslenica otvorena je samo za osobna vozila. Obilazak za ostala vozila je državnim cestama preko Gračaca i Zatona Obrovačkog. Na autocesti A2 Zagreb – Macelj između čvorova Krapina i Đurmanec zbog jakog vjetra zabrana je za autobuse na kat, vozila s kamp-prikolicama, motocikle i vozila s natkrivenim teretnim prostorom.

Zbog olujnog vjetra na Jadranskoj magistrali (D8) između Senja i Karlobaga zabrana je prometa za autobuse na kat, vozila s kamp-prikolicama i motocikle (I. skupina), a između Karlobaga i Svete Marije Magdalene dodatno za dostavna i vozila s natkrivenim teretnim prostorom (I. i II. skupina).

Kiša i mokri kolnici usporavaju promet u središnjoj i sjeverozapadnoj Hrvatskoj, Lici i Slavoniji.

Zatvorene pruge

Zbog poplava do daljnjega je za sav željeznički promet zatvorena pruga Pleternica – Požega – Velika. Putnici se prevoze autobusima prema voznom redu vlakova, osim u željeznički kolodvor Blacko do kojega zbog vode nije moguće doći.

Također, zbog poplava je do daljnjega u prekidu željeznički promet na dionici pruge između kolodvora Novska i Banova Jaruga. Međunarodni i brzi vlakovi voze pomoćnim prijevoznim putem preko kolodvora Sunja – Sisak – Zagreb Glavni kolodvor i obratno. Putnici koji koriste putničke vlakove prevoze se autobusima.

Brzi vlak br. 397 koji vozi na relaciji Zagreb – Sarajevo s polaskom sa zagrebačkog Glavnog kolodvora u 9.18 sati, zbog poplava u Bosni i Hercegovini vozi samo do kolodvora Banja Luka. Pruga između Novske i Banove Jaruge zatvorena je zbog poplavljenog mosta preko rijeke Ilove između Lipovljana i Banove Jaruge.

Danas će prevladavati oblačno, povremeno s kišom, u Slavoniji i Lici ponegdje i obilnijom, izvijestio je DHMZ. U najvišem gorju ponegdje će još padati snijeg. Puhat će umjeren i jak, u početku još na udare i olujan sjeverni i sjeverozapadni vjetar, poslijepodne će postupno slabjeti. Najviša dnevna temperatura zraka u unutrašnjosti od 9 do 14, na Jadranu od 13 do 18 °C.

vecernji list

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Herceg Bosna

Sveučilište u Mostaru stup je opstanka Hrvata u BiH

Objavljeno

na

Objavio

Sveučilištu u Mostaru sa svojih 12.700 studenata otvoreno je sveučilište, ali i sveučilište koje promiče kulturu i povijesno nasljeđe Hrvata u BiH / Naše sveučilište jedina je javna institucija u BiH na kojoj je službeni jezik hrvatski / Potpora Republike Hrvatske Hrvatima u BiH važna je u brojnim segmentima, a najviše u političkom / Imam povjerenje u političko vodstvo Hrvata u BiH / Znanost je nezaobilazna u uspjehu i pojedinaca i organizacija…

Koja je uloga Sveučilišta u Mostaru u sustavu visokog obrazovanja i znanosti BiH? Na koji način Sveučilište istražuje i promiče hrvatsku kulturu, jezik i identitet? Kako žive Hrvati u Mostaru, ali i u cijeloj BiH – samo su neka od pitanja o kojima je za Vijenac s rektorom Sveučilišta u Mostaru Zoranom Tomićem, redovitim sveučilišnim profesorom, pravnikom i vrsnim stručnjakom za odnose s javnošću, razgovarala Jelena Gazivoda.

Gospodine Tomiću, koja je vizija Sveučilišta u Mostaru i kako se ona uklapa u europski suvremeni visokoobrazovni prostor?

Sveučilište u Mostaru vidimo kao razvijeno u organiziranu, integriranu i funkcionalnu visokoškolsku ustanovu uključenu u europski prostor visokog obrazovanja i europski istraživački prostor, koja će jakom povezanošću znanstvenoistraživačkog i obrazovnog procesa provoditi kvalitetno i učinkovito obrazovanje utemeljeno na ishodima učenja i koncepciji cjeloživotnog učenja. Nastojimo znanstvenoistraživački rad temeljiti na znanstvenoj izvrsnosti definiranoj međunarodnim pokazateljima i jačoj integriranosti s obrazovnim procesom na svim razinama, a posebice na razini poslijediplomskih studija. Sveučilište treba u budućnosti stvaranjem novih ideja i tehnoloških rješenja, kritičkim promišljanjem i kreativnošću postati jedan od ključnih pokretača gospodarstva i ekološki prihvatljiva održivoga razvoja te promicatelj kulturnoga i povijesnog nasljeđa zajednice u kojoj je nastalo.

Koje sve studije Sveučilište u Mostaru izvodi i po čemu se razlikuje od drugih sveučilišta u BiH? Koliko imate studenata? Bavite li se i nakladništvom?

Sveučilište u Mostaru sastoji se od deset fakulteta i Akademije likovnih umjetnosti. Središte nam je u Mostaru, uz dva sveučilišna centra u Vitezu i Orašju, tako da pokrivamo cijeli prostor BiH. Na jedanaest ustrojbenih jedinica izvodimo gotovo 140 studijskih programa, kroz sva tri ciklusa, iz područja društvenih, humanističkih, prirodnih, tehničkih, biotehničkih i biomedicinskih znanosti te iz umjetničkog područja. Naša specifičnost, uz brojnost i raznolikost studijskih programa, uvjetovana je našom vizijom Sveučilišta kao „promicatelja kulturnoga i povijesnog nasljeđa zajednice“. To znači da smo mi otvoreno sveučilište, ali i sveučilište koje promiče kulturu i povijesno nasljeđe Hrvata u Bosni i Hercegovini. Sveučilište danas ima službeno 12.700 studenata. Posjedujemo nakladničku kuću PRESSUM i upravo smo u tijeku postavljanja sveučilišne digitalne tiskare.

Mostar je već dva izborna ciklusa bez izbora, bez gradskog vijeća i sl. No unatoč svemu postoji optimizam, odlučnost i želja da se i grad Mostar i cijeli ovaj prostor uredi kao mjera za dobar život i prilika za razvoj / Nacionalne manjine imaju više prava u konzumiranju i uređivanju politike medija u razvijenim europskim zemljama nego Hrvati u BiH kao konstitutivni narod / Odnosi s javnošću grade odnose

Je li točna informacija da se jedino na Sveučilištu u Mostaru može studirati hrvatski jezik, dok se na drugim sveučilištima u BiH nastava izvodi na tzv. bošnjačko-hrvatsko-srpskom jeziku (bhs). Kako gledate na tu praksu?

Da, jedino se na Sveučilištu u Mostaru nastava na sva tri ciklusa izvodi na hrvatskom jeziku kao službenom. Po tome smo specifični i u BiH, jer je Sveučilište u Mostaru jedina visokoškolska javna institucija u BiH na kojoj je službeni jezik hrvatski. Na drugim univerzitetima u Federaciji nastava se izvodi na tzv. bhs-jeziku, što se pokazalo kao posebno problematično s nastavničkim studijima, koji obrazuju buduće nastavnike, pa se na natječaj u osnovne i srednje škole po hrvatskom planu i programu prijavljuju kandidati koji ne poznaju standard hrvatskog jezika. Moje je mišljenje da je to štetna praksa i da je ona više rezultat politike, a manje struke.

Bavi li se Sveučilište u Mostaru i znanstvenim istraživanjem hrvatskoga jezika i kulture?

Studij hrvatskoga jezika i književnosti jednako i kroz studijski program i kroz znanstveno-istraživačku djelatnost nastavnika proučava hrvatski jezik, kulturu i književnost, kako u okviru Hrvatske, tako u okviru BiH, uzimajući u obzir i povijesni razvoj i suvremeni kontekst. Dokaz tomu su i brojni simpoziji u organizaciji ili suorganizaciji Sveučilišta, koji su se isključivo ili dijelom bavili hrvatskim jezičnim nasljeđem.

Kako žive Hrvati u Mostaru?

Dijelimo sudbinu društva u BiH. Ovo je zemlja brojnih izazova, kontrasta, nelogičnosti i političkog eksperimentiranja. Jak je utjecaj međunarodnih činitelja i moćnika i iz te činjenice često se generira nestabilnost. Mostar je već dva izborna ciklusa bez izbora, bez gradskoga vijeća i sl. No unatoč svemu postoji optimizam, odlučnost i želja da se i grad Mostar i cijeli ovaj prostor uredi kao mjera za dobar život i prilika za razvoj.

Kako ocjenjujete potporu Republike Hrvatske Hrvatima u BiH?

Važna je u brojnim segmentima. Na prvo mjesto stavio bih političku potporu. Iz nje se izvode i znanstvena i kulturna i svi drugi oblici potpore. Premijer Plenković dobro razumije prilike Hrvata u Bosni i Hercegovini i snažan je stup potpore. To Hrvati osjećaju i jako su zahvalni. I predsjednica Kolinda Grabar Kitarović pruža nam političku potporu, što jako cijenimo. Naravno, tu su političke, znanstvene, kulturne i druge institucije koje su oslonac Hrvatima u BiH.

Pridonosi li snažno sveučilište boljem položaju Hrvata u BiH?

Moje je mišljenje, bolje reći čvrst stav, da je Sveučilište u Mostaru stup razvoja i opstanka Hrvata u BiH. Sveučilište pokreće gotovo sve procese u našem društvu. Naša snaga, naš brži i jači razvoj od presudna je značenja za snagu i važnost Hrvata u današnjoj BiH.

Prošle ste godine potpisali ugovor za dodjelu četiri milijuna kuna kojim Vlada RH podupire projekte i programe od strateških interesa za Hrvate u BiH. Za što su namijenjena sredstva?

Sredstva koja smo dobili od Vlade Republike Hrvatske iskoristili smo za više naših strateških aktivnosti. Opremili smo laboratorije i radionice, razvijamo infrastrukturu na sveučilištu, podupiremo tim sredstvima znanstvenoistraživački rad, kreiranje novih studija na engleskom jeziku, nakladništvo i druge naše aktivnosti.

Postoji li interes stranih studenata i znanstvenika za studij u Mostaru?

Na Sveučilištu u Mostaru studira dvadesetak posto studenata iz drugih država, dominantno iz Republike Hrvatske. Ove godine pokrenuli smo studij medicine na engleskom jeziku te poslijediplomske doktorske studije na engleskom i hrvatskom jeziku. Taj proces nastavljamo i cilj nam je sljedećih godina pokrenuti što više studija na engleskom jeziku.

Kada smo kod studija na stranim jezicima, što se izučava na Sveučilištu u Mostaru?

Na Sveučilištu se izvode studiji engleskog, njemačkog, talijanskog, ruskog i latinskog jezika, na kojima se osim jezika proučava i književnost. Osim tih studija, imamo ponuđen francuski i kineski jezik, koje studenti mogu birati kao izborne kolegije. Zahvaljujući izvrsnoj suradnji s veleposlanstvima smještenim u BiH na SUM-u su angažirani lektori koji sudjeluju u nastavi i edukacijama na navedenim studijskim programima. Osim njih, angažirani su lektori za kineski, francuski i španjolski jezik.

Kakva je suradnja Sveučilišta u Mostaru s drugim univerzitetima i znanstvenim institucijama u BiH i Hrvatskoj?

Na vrlo visokoj razini. Tijekom protekle godine predsjedavali smo Rektorskim zborom BiH i razvili izvrsne odnose sa svim javnim univerzitetima u BiH. Poznato je da u BiH ima sedam javnih univerziteta i jedno sveučilište. Moram istaknuti da imamo odličnu suradnju s izvršnim vlastima na svim razinama kao i kulturnim i znanstvenim ustanovama, posebno onima koje promiču hrvatski nacionalni identitet u BiH.

Što je s međunarodnom suradnjom? Imaju li vaši studenti mogućnost odlaska na studijske razmjene u inozemstvo?

Međunarodna suradnja jedno je od naših strateških područja definiranih u Strategiji SUM-a. Sveučilište u Mostaru intenzivno radi na kreiranju poticajne okoline za međunarodne istraživačke aktivnosti, ali i globalnu sveučilišnu prepoznatljivost i s tim u svezi potpisana su 83 različita pravna oblika međusveučilišne suradnje sa sveučilištima iz Austrije, Njemačke, Španjolske, Italije, Rusije, Rumunjske, Poljske, Albanije, Češke, Slovenije, Slovačke, Portugala, Francuske, Srbije, Makedonije, Crne Gore i Republike Hrvatske. Važno je istaknuti da je to neprekidni proces te se trajno radi na uspostavljanju novih oblika suradnje. Svi potpisani oblici međusveučilišne suradnje imaju isti cilj – poticati istraživačke aktivnosti institucija, poticati sve vrste mobilnosti i akademski razvoj studenata te nastavnog osoblja. Stoga nam je jačanje mobilnosti studenata i osoblja, posebno dolazne mobilnosti, bila jedna od osnovnih zadaća. Prema podacima za razdoblje od 1. listopada 2015. do 28. veljače 2019. ostvarili smo 190 mobilnosti studenata te 247 mobilnosti nastavnog i nenastavnog osoblja. Ono što nas posebno raduje jest povećanje dolaznih mobilnosti.

Surađujete li i s međunarodnim sveučilišnim mrežama?

Naša je zadaća aktivno sudjelovanje u međunarodnim sveučilišnim mrežama, ali i stvaranje te jačanje veza sa sveučilištima iz inozemstva, posebno onim iz nama susjednih zemalja. Sporazumi nisu i ne smiju ostati samo potpisani dokumenti, već iz njih moraju proisteći konkretni rezultati – kao što su zajednički studiji, projekti, suradnja na konferencijama, izdavaštvu i slično. Danas smo ponosni na dva zajednička doktorska studija u Austriji, u kojima sudjeluje šest zemalja, pa i mi kao partner, jer smo, između ostaloga, dobili akreditaciju austrijske agencije, zatim na studij medicine na engleskom jeziku na Medicinskom fakultetu te na zajednički diplomski studij politologije koji se izvodi sa Sveučilištem Matej Bel iz Banske Bistrice, a koji su pokrenuti u protekloj godini. Sveučilište je punopravan član važnih europskih i regionalnih sveučilišnih udruženja i akademskih mreža kao što su European University Association, Danube Rectors’ Conference (DRC), UNIADRION, EUCEAN, AARC i drugih. Potkraj 2018. dobili smo status člana-promatrača u Sveučilišnoj agenciji za frankofoniju.

Kakvi su dalji planovi za razvitak sveučilišta?

U srpnju prošle godine donijeli smo Strategiju razvoja do 2023.

Definirali smo pet strateških područja: obrazovanje, znanstvenoistraživački rad i razvoj, organizacija i resursi, međunarodna i međusveučilišna suradnja, sveučilište i okruženje. Unutar tih područja detaljno smo opisali i donijeli 27 strateških ciljeva. Za 2019. usvojili smo Akcijski plan za realizaciju strateških ciljeva i precizirali 820 zadataka. Dakle, Sveučilište u Mostaru u narednim će se godinama razvijati planski i strateški sa svrhom približavanja standardima visokog obrazovanja u Europi.

Kako gledate na aktualnu političku situaciju u BiH?

Živimo u vrlo promjenjivim i izazovnim političkim okolnostima. Svjedoci smo stalnih institucionalnih i izvaninstitucionalnih pokušaja da se Ustavom zajamčena prava Hrvata kao konstitutivnog naroda ospore ili ponište. Trenutno smo pred brojnim političkim izazovima. Osobno imam povjerenje u političko vodstvo Hrvata u BiH i vjerujem da će iz ove nove krize izići jači i osigurati prava Hrvata u skladu s važećim pravnim propisima.

Kakvo je stanje u medijima u BiH? Dopire li hrvatski glas do javnosti?

U načelu postoji pluralitet medija koji se izražavaju na hrvatskom jeziku. Stanje u javnim servisima BiH za Hrvate nije zadovoljavajuće i stalno nastojimo to mijenjati. No nema političkog konsenzusa ni društvenog osjećaja za rješavanje tog problema. Mišljenja sam da nacionalne manjine imaju više prava u konzumiranju i uređivanju politike medija u razvijenim europskim zemljama nego Hrvati u BiH kao konstitutivni narod. No svjesni smo da nam nitko ništa neće darovati – moramo se izboriti za to. Što se tiče oblikovanja javnog mišljenja Hrvata u BiH, važnu ulogu imaju razvijene radiopostaje, portali i tisak. Kao najbolji primjer izdvojio bih Večernji list u BiH.

Stručnjak ste za odnose s javnošću, a osim nastavnoga i znanstvenoga doprinosa tom području kreirali ste i vodili političke kampanje. Kako usklađujete znanstveni i praktični rad?

Ne živim u teoriji iako sam napisao knjige koje se tiču teorija odnosa s javnošću. Zadaća je znanstvenika istraživati pojave u društvu, oblikovati ih zatim u teorije i modele i ponovno testirati kroz društvene procese. Dosad sam vodio dvadesetak nacionalnih, regionalnih i lokalnih kampanja. Moram reći uspješno. Radio sam s brojnim političkim dužnosnicima, menadžerima, sportašima i drugim javnim osobama. Uvijek sam ustrajavao na znanstvenom pristupu. Znanost je nezaobilazna u uspjehu i pojedinaca i organizacija. Oni koji to prije shvate bliži su uspjehu.

Mnogi još uvijek stručnjake za odnose s javnošću smatraju prodavačima magle, dok s druge strane ozbiljne kompanije velika sredstva ulažu upravo u komunikaciju. Koja je uloga odnosa s javnošću u današnjem društvu?

Odnosi s javnošću ozbiljna su znanstvena disciplina, koja ima svoja načela. Nažalost u odnose s javnošću ušlo je mnoštvo nekvalificiranih osoba koje su u nedostatku etičkih načela manipulirale javnošću i tako pridonijele padu ugleda profesije. Zapravo, odnosi s javnošću grade odnose. Odnose između organizacije i njezine javnosti. Cilj odnosa s javnošću jest povećati ugled organizacije u svojoj ciljnoj javnosti na temelju vjerodostojne politike, međusobnog razumijevanja i zajedničkih interesa. Naša je komunikacija uvijek dvosmjerna i treba biti simetrična. Cilj je uvijek zadovoljavanje zajedničkih interesa.

Koliko su odnosi s javnošću važni za neprofitne institucije, poput Sveučilišta u Mostaru?

Iznimno važni. Posebno zbog činjenice da odnosi s javnošću dominantno utječu na našu sliku i reputaciju u društvu. Neće nitko doći studirati na sveučilište bez priznate društvene reputacije. Mi na Sveučilištu u Mostaru shvatili smo to dosta rano. Tako da danas jedini u ovom dijelu Europe imamo studij odnosa s javnošću na preddiplomskom, diplomskom i doktorskom studiju. Lideri smo znanstvenog proučavanja odnosa s javnošću i akademskog obrazovanja na javnim sveučilištima.

Glavni odbor Matice hrvatske održat će potkraj ožujka svoju sjednicu u Mostaru, gdje će sudjelovati na otvaranju Mostarskog proljeća, koje već godinama uspješno organizira Ogranak Matice hrvatske u Mostaru. Kako gledate na Matičinu ulogu u BiH?

Uloga Matice hrvatske od iznimne je važnosti. Teško je i sagledati širinu rada Matice kako bi se zaokružila ozbiljna konstatacija o značenju Matice za društvo. Iz perspektive Sveučilišta, na Maticu, a posebno na Mostarsko proljeće, gledamo kao na kulturnu nadogradnju svih naših sveučilišnih aktivnosti, na način da i nastavnici i studenti kroz rad Matice imaju priliku za osobni i profesionalni kulturni razvoj.

Razgovarala Jelena Gazivoda/Vijenac

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Elektroprivreda HZHB u 2018. ostvarila neto dobit od 16,39 milijuna maraka

Objavljeno

na

Objavio

Elektroprivreda HZHB d.d. Mostar u prošloj godini ostvarila je neto dobit od 16,39 milijuna maraka, nakon što je godinu ranije poslovala s dobitkom od 237,4 tisuće maraka, pokazuje financijsko izvješće tog društva objavljeno na stranicama Sarajevske burze.

Poslovni prihodi Elektroprivrede HZHB u promatranom razdoblju su za 51 posto veći nego godinu ranije, i iznose 442,01 milijuna maraka, dok su 2017. godine iznosili 292,48 milijuna.

Poslovni rashodi su za 37,5 posto veći nego godinu ranije i iznose 416,21 milijun maraka.

Poslovna aktiva ovog društva u promatranom razdoblju je iznosila oko 1,28 milijardi maraka, a 2017. godine 1,24 milijarde, dok je ukupan kapital smanjen za 0,4 posto s 854,12 milijuna na 850,18 milijuna maraka.

Elektroprivreda HZHB u 2018. godini imala je 2 129 uposlenika, javlja Fena.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Komentari