Pratite nas

Savjet liječnika: žurna zaštita od zaraza

Objavljeno

na

 

• S obzirom na to da je vanredno stanje uzrokovano velikim poplavama koje su pogodile BiH I Srbiju, zbog čega je u većini gradova proglašeno stanje prirodne nesreće usljed čega, kako upozoravaju stručnjaci, prijeti opasnost od zaraza i pojave različitih zaraznih bolesti, je li Federalni zavod za javno zdravstvo u BiH eventualno izdao neke preporuke stanovništvu kako da se ponaša u ovakvoj situaciji?

– Federalni zavod za javno zdravstvo donio je preporuke vezane za zaštitu stanovništva poplavljenih područja i one su objavljene na našoj web-stranici.

• Na šta se one odnose i o kakvim je preporukama riječ?

– Prvenstveno na osiguravanju higijenski ispravne vode za piće. Stav je da su vodoopskrbni objekti na područjima zahvaćenim poplavama kompromitirani u smislu prodora površinskih voda i sadržaja kanalizacijse mreže, te se voda iz takvih objekata smatra sekundarno kontaminiranom.

• Na koji način se građani, posebno najugroženije stanovništvo koje je direktno pogođeno poplavama, može zaštititi od zaraze?

– Osnovna prijetnja su hidrične epidemije akutnih crijevnih zaraznih oboljenja. Iz tog razloga se i naglašava neophodnost snabdijevanja higijenski ispravnom vodom, na način da se takva dostavlja na ugrožena područja (flaširana, u cisternama) ili da se voda iz dostupnih vodoopskrbnih objekata dezinficira (prokuhavanjem u trajanju od 5 minuta nakon ključanja ili kemijskim sredstvima na bazi klora – pouzdanim se pokazao Izosan G granulat).

• Ima li Zavod ikakve povratne informacije sa terena? Kakva je trenutna epidemiološka situacija? 

– Nemamo dojava o epidemijskoj pojavi akutnih zaraznih oboljenja, ali epidemiološku situaciju cijenimo nesigurnom, sa tendencijom pogoršanja ka nepovoljnoj. Tek sa povlačenjem vode sa poplavljenih područja porast će rizik od hidričnih i kontaknih (fekalno-oralnih po tipu prijenosa) epidemija akutnih crijevnih zaraznih bolesti.

• Prijeti li najveća opasnost od pojave zaraznih bolesti tek nakon smirivanja stanja u BiH? 

– Da, obzirom na devastiranu infrastrukturu, nedostatak pitke vode, nedostatak sredstava za redovito održavanje osobne  higijene i drugo.

• S obzirom na to da je na području općine Ilidža, u Sarajevskom kantonu, došlo do izlijevanja, kako građani ovog naselja tvrde, različitih fekalnih voda te je veliki broj njih zabrinut zbog mogućnosti pojave zaraze, a prema izvještajima različitih medija sa terena došlo je i do pojave zmija i glodara na različitim područjima što je izazvalo veliku paniku među stanovništvom, možete li nam reći kakve posljedice može izazvati ovakvo stanje po zdravlje ljudi? Ima li razloga za strah?

– Ne samo na pomenutom području, ta pojava je vjerovatno prisutna i na drugim lokalitetima zahvaćenim poplavama u fazi povlačenja vode. Nesumnjivo je, međutim, da veći strah trebamo imati od akutnih crijevnih zaraznih oboljenja (enterokolitis, shigellosis, virusni hepatitis A ili zarazna žutica, paratifus, pa i trbušni tifus – u najgorem slučaju) nego od zmija i glodara. Te životinje su “istjerane” iz svojih prirodnih prebivališta i zbog toga je njihovo prisustvo uočljivije. Naravno da kontakt s njima nosi određeni rizik po zdravlje, ali ga je mnogo lakše izbjeći.

• Možete li nam reći od kojih se zaraznih bolesti najviše strahuje? Kakvi su najčešći simptomi tih oboljenja? Na šta posebno treba obratiti pažnju kako bi se prevenirala njihova pojava?

– Simptomatologija akutnih crijevnih zaraznih oboljenja koja se u ovom trenutku može očekivati je karakterizirana opštim infektivnim sindromom (povišena tjelesna temperatura, opća slabost i malaksalost) te bolovima u trbuhu, nadutošću, proljevastim stolicama, a nerijetko (ovisno o uzročniku) i osipom po tijelu, poremećajima svijesti (trbušni tifus), pojavom tamnog urina i žutilom beonjača (kod zarazne žutice). U svakom slučaju, pojava i intenziviranje navedenih simptoma i znakova bolesti zahtijeva neizostavno obraćanje za liječničku pomoć i nadzor, a u težim slučajevima i hospitalni tretman.

Izvor: Al Jazeera

***

 

Mjere za zaštitu

Poplave s kojima se trenutno suočava područje Federacije BiH nose niz opasnosti usljed oštećenja vodovodnih i kanalizacijskih cijevi, prekida  vodosnabdijevanja i dispozicije otpadnih materija, izlijevanja kanalizacije, oštećenja električnih vodova, prekinutih  plinskih vodova, povećane opasnosti od ozljeđivanja, saopštio je Federalni zavod za javno zdravstvo, koji je objavio mjere za zaštitu  Posebno su ugrožene tzv. vulnerabilne grupe, kao što su djeca, trudnice, hronični bolesnici i stariji ljudi, te skrećemo pažnju na provođenje mjera kojima se sprečava širenje zaraznih bolesti putem zagađene vode i hrane, kao i mjere koje se odnose na osobnu higijenu, higijenu predmeta i mjesta stanovanja.

U poplavljenim područjima rizik od zagađenja vode za piće je povećan, te vodu sa slavine ne treba piti dok se ne dobiju pouzdani dokazi da je sigurna za konzumaciju. Do tada je treba piti prokuhanu, dezinficiranu ili flaširanu. Prokuhavanje vode treba vršiti tako da se nakon što proključa pusti da ključa najmanje jedan minut, kako bi se uništili uzročnici bolesti. Ako je voda zamućena, ne smije se piti.

Često pranje ruku

Prokuhavanje i dezinfekcija ne otklanjaju zagađenja prouzročena kemikalijama, te se takva voda ne smije koristiti. Kada je riječ o dezinfekciji vode za piće neophodno je da se ona obavi prema uputstvu za doziranje, ovisno od dezinfekcijskog sredstva. U slučaju nejasnoća vezanih za doziranje dezinfekcijskog sredstva potrebno se obratiti ustanovi od koje je sredstvo nabavljeno ili dobiveno.

Kada su u pitanju djeca koja se hrane zamjenama za majčino mlijeko, odnosno hranom koju treba priremati s vodom, koristiti isključivo prokuhanu vodu, i prema navedenim uputama. Ako vode nije prokuhana ili dezinficirana, ne smije se upotrebljavati ni za pranje suđa, zuba, lica, ruku, pranje i pripremu namirnica i pravljenje leda.

Osobna higijena je u krizinim situacijama posebno važna. Prevenstveno je važno često pranje ruku uz upotrebu sapuna (nakon čišćenja naplavnog otpada i nakon rukovanja artiklima koji su došli u kontakt sa naplavnom ili kanalizacijskom vodom), a pri tome posebno nadzirati održavanje higijene ruku djece. Nakon povratka u kuće, pored mjera zaštite koje su se provodile za vrijeme poplave, potrebno je provesti i mjere sanacije objekata i područja koja su bila pod vodom. Držati se što dalje od oborenih električnih vodova, a njihovu lokaciju prijaviti elektrodistribuciji, zatim prijaviti eventualna oštećenja plinovoda i plinskih uređaja i ne koristiti ih dok se ne poprave.

Neophodno je da kvalificirani stručnjaci pregledaju instalacije za dostavu plina i električne energije. Osim toga neophodno je izbjegavati vožnju automobilom zbog mogućeg oštećenja cesta u poplavljenom području. Od komunalnih preduzeća potrebno je tražiti uslugu čišćenja oštećenih septičkih jama i ispiranje kanalizacijskog sistema.

Javljanje liječniku

Zbog mogućnosti miješanja sa kanalizacijskom vodom obvezno je čišćenje (vrućom vodom i deterdžentom, uz obvezno korištenje gumenih rukavica) i dezinficiranje zidova i podova prostorija u koje je dospjela voda za vrijeme poplave. Zagađene predmete i materijale, koji se ne mogu očistiti i dezinficirati, potrebno je baciti. Izuzetno je važno pranje odjeće i čišćenje obuće, zatim pranje i dezinficiranje dječijih igračaka, bacanje hrane koja je došla u direktan kontakt sa poplavnom vodom.

Također, potrebno je čišćenje neoštećenih limenki koje su došle u kontakt sa poplavnom vodom, zatim čišćenje radnih ploha i pribora za jelo i kuhanje. Važno je i kontrolirano koristiti sredstva za uništavanje insekata i glodara (držati van dohvata djece) i strogo se pridržavati naputka za upotrebu. Zbog povreda koje su veoma česte u naplavljenim područjima, važno je znati da se otvorene rane moraju očistiti i zaštititi flasterom ili zavojem, kako bi se spriječila infekcija. Nekada je potreban i dodatni tretman (npr. vakcinisanje protiv tetanusa), a ljekarsku pomoć je obavezno potražiti ako se pojave crvenilo, otok ili gnojni iscjedak na rani.

U slučaju pojave mučnine, povraćanja, slabosti, proliva, povišene temperature i sl. potrebno je javiti se nadležnom liječniku.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

U studenom četvrto izdanje konferencije koja povezuje poslovne ljude iz Hrvatske i dijaspore

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Četvrto izdanje konferencije Meeting G2 pod nazivom “Pogled u budućnost“, usmjerene na poslovno povezivanje domovinske i iseljene Hrvatske, održat će se od 12. do 14. studenoga u Kongresnom centru Forum u Zagrebu.

I ovogodišnja konferencija će, kao i prethodne tri, biti organizirana pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike Kolinde Grabar Kitarović i uz podršku brojnih državnih i lokalnih institucija.

Na konferenciji koju organizira multidisciplinarna skupina Hrvata iz dijaspore i domovine, očekuju se kao i prethodnih godina brojni uspješni poslovni ljudi hrvatskog podrijetla iz svih dijelova svijeta kao i tvrtke iz Hrvatske koje se žele predstaviti i povezati kako bi razvijale postojeće i nove proizvode i usluge.

Do sada je na Meeting G2 sudjelovalo više od 150 Hrvata koji imaju uspješne tvrtke u 26 zemalja svijeta, a ukupno su konferencije okupile više od 550 sudionika koji su ostvarili vrijedne kontakte te razmijenili brojne ideje.

“Glavni cilj konferencije i dalje ostaje umrežavanje poslovnih ljudi hrvatskog podrijetla iz cijeloga svijeta, povećanje ulaganja iseljeništva u domovinu, promoviranje hrvatskih proizvoda i zemlje na svim kontinentima te zaustavljanje ‘odljeva mozgova’. Uvjereni smo da Hrvatska ima veliki neiskorišteni potencijal i vrlo dobru kvalitetu života te čvrsto vjerujemo da Hrvatska zapravo ima osam milijuna stanovnika, a ne samo 4,3 koliko ih živi u Hrvatskoj!“, rekao je predsjednik Udruge Meeting G2 Josip Hrgetić.

I na ovogodišnjoj Konferenciji predstavit će se mogućnosti ulaganja u Hrvatsku, primjeri najbolje prakse te specifičnosti industrija. Prvi dan je rezerviran za “Who’s Who in G2?” prilikom čega će se svaki sudionik moći predstaviti u kratkoj formi i razmijeniti kontakte s ostalima kao i za “Pitch sesiju” na kojoj će se predstaviti 10 hrvatskih startupa s ciljem dobivanja financijske podrške od poslovnih ljudi širom svijeta.

Drugi dan je rezerviran za sedam panel diskusija putem kojih će se obrađivati teme o turizmu, hrvatskim delikatesama, blokchain inicijativama, stanju tržišta nekretnina, ali i raspravljati o potencijalima hrvatskih gospodarskih komora širom svijeta kao i preduvjetima za veća ulaganja dijaspore u zemlju. Na panelima će nastupiti više od 40 sudionika, poznatih hrvatskih gospodarstvenika iz zemlje i svijeta kao i predstavnika državnih i lokalnih institucija.

Primjerice, na panelu “Uspjeh ide kroz želudac” ili proizvodnja delikatesa u Hrvatskoj nastupit će, uz predstavnike tvrtki Agropošta, Volim Ljuto i Podravka, i Neb Chupin kreator branda Dida Boža, odnosno Dalmatia koji godinama uspješno na svjetsko tržište plasira delikatesne džemove. Izdvaja se i panel “Hrvatski turizam – Out of the box” o netradicionalnim oblicima turizma u svrhu produženja turističke sezone.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

S&P zadržao rejting Hrvatske na ‘BB+’, poboljšao izglede na pozitivne

Objavljeno

na

Objavio

Foto: EPA

Agencija Standard & Poor’s (S&P) zadržala je u petak rejting Hrvatske na ‘BB+’, ali je podigla izglede sa stabilnih na pozitivne, zahvaljujući očekivanjima da će hrvatsko gospodarstvo nastaviti rasti, dok će se fiskalni pokazatelji i dalje poboljšavati.

“Pozitivni izgledi odražavaju naše očekivanje da će hrvatsko gospodarstvo nastaviti rasti, dok će se javni dug smanjivati, pri čemu se rizici povezani s najvećom hrvatskom prehrambenom kompanijom Agrokorom postupno smanjuju nakon nagodbe s većinom kreditora”, kaže se u priopćenju te agencije.

Rast BDP-a od 2,8 posto

S&P procjenjuje da će ove godine hrvatski bruto domaći proizvod (BDP) porasti za 2,8 posto, a za toliko bi trebao porasti i u idućoj godini, zahvaljujući snažnoj domaćoj potrošnji, ali i dobrim rezultatima ukupnog izvoza, potaknutog još jednom snažnom turističkom sezonom.

Premda je rast investicija u posljednje vrijeme potisnut, ponajviše zbog smanjenih javnih investicija i smanjenja kapitalne potrošnje Agrokora, S&P očekuje da će se rast investicija ubrzati krajem godine i u 2019.

To će biti rezultat povećanog povlačenja sredstava iz EU fondova i povećanja javnih infrastrukturnih investicija, kao što je izgradnja Pelješkog mosta, navodi se u izvješću.

Ističe se i da je restrukturiranje Agrokora znatno napredovalo, pri čemu su, zahvaljujući nagodbi većine kreditora kompanije, smanjeni ukupni ekonomski i politički rizici.

Daljnje smanjenje poreza, koje će na snagu stupiti u 2019. i visoka razina zadržane korporativne dobiti podržat će potrošnju kućanstava i investicije, smatraju u S&P-u.

Međutim, porezne promjene samo će djelomice nadoknaditi negativni efekt manjka radne snage na izglede za rast gospodarstva. Stopa nezaposlenosti je pala ispod 10 posto, djelomice zbog emigracije, ali i zbog rasta zaposlenosti.

Manjak radne snage u mnogim sektorima, kao što su turizam i građevinarstvo, predstavlja ključan izazov, smatraju analitičari S&P-a.

Dugoročno, kažu, daljnje reforme u području obrazovnog i zdravstvenog sustava, poboljšanje učinkovitosti uloge države u gospodarstvu i poboljšanje poslovnog okruženja moglo bi potaknuti realne prihode u Hrvatskoj prema prosjeku EU-a.

Dobri fiskalni pokazatelji

U 2017. Hrvatska je ostvarila prvi višak u proračunu opće države u svojoj povijesti, ističu u S&P-u te dodaju kako i u ovoj godini očekuju višak, i to od 0,2 posto BDP-a.

Prema dosadašnjem izvršenju proračuna u 2018. prihodi proračuna ostaju snažni, posebice na stavci poreza na dodanu vrijednost, poduprti uzletom gospodarstva na krilima jače potrošnje. Rashodi, posebice u pogledu plaća u javnom sektoru, ostaju ograničeni, zamjećuju u toj agenciji.

U razdoblju od 2018. do 2021. S&P očekuje da će hrvatski proračun ponovno bilježiti manje deficite kako će ubrzano korištenje novca iz EU strukturnih i kohezijskih fondova povećavati kapitalna ulaganja, a daljnje smanjenje PDV-a i promjene u shemi socijalnih doprinosa radi ubrizgavanja novca u zdravstveni sektor biti implementirane.

Nedavna fiskalna izvedba omogućila je brzo smanjivanje zaduženosti te u S&P-u prognoziraju da će čisti dug opće države padati, no i dalje ostati na visokih 60 posto BDP-a do 2021., nakon 75 posto u 2015.

Prema najavama Vlade, očekivano poboljšanje proračunske izvedbe vjerojatno će biti korišteno za daljnje smanjenje zaduženosti, što je razborito, s obzirom na postojeće strukturne slabosti u profilu državnoga duga, navodi se u izvješću.

U S&P-u pritom napominju da je više od 70 posto javnog duga nominirano u stranoj valuti, a portfelj državnog duga domaćeg bankarskog sektora doseže otprilike 20 posto imovine.

U agenciji zamjećuju da je, uz brzo smanjenje dugova, Vlada produljila ročnost hrvatskoga duga, kao i da je nedavno upravljanje obvezama hrvatskih cestarskih kompanija dodatno pomoglo u smanjivanju troškova kamata.

Napominju da bi njihova očekivanja u pogledu hrvatskoga duga mogla biti poboljšana, ako gospodarski rast premaši njihova očekivanja, a reformski napori budu ubrzani, posebice u javnoj upravi i zdravstvenom sektoru.

Uljanik bi mogao koštati državu i do 1 posto BDP-a

“Iako vjerujemo da je kontingent fiskalnih rizika ograničen, neka državna jamstava bi mogla biti aktivirana i pasti na teret proračuna. Posebice, razrješavanje situacije u posrnulom brodogradilištu Uljanik, koji trenutno traži strateškog partnera, a mogao bi se suočiti i sa stečajem, Vladu bi mogao stajati i do 1 posto BDP-a. Točni trošak ovisi o konačnom scenariju i mogućoj finalizaciji brodova koji su u izgradnji”, ističu u S&P-u.

U toj rejting agenciji, između ostalog, ističu da se, unatoč efektima povezanim s Agrokorom, kvaliteta imovine domaćih banaka nastavlja oporavljati, poduprta aktualnim gospodarskim oporavkom i značajnom prodajom imovine.

“Stoga očekujemo daljnje smanjivanje udjela loših zajmova s 11,4 posto u ukupnim zajmovima, koliko su iznosili krajem 2017. Kreditiranje je započelo rasti, a posebice je potaknuto potrošačkim zajmovima uslijed snažnog raspoloženja”, kažu u agenciji.

Slab apetit za prijevremenim izborima

U S&P-u, međutim, upozoravaju da bi politička situacija mogla spriječiti ubrzanje reformi. Podsjećaju kako je u svibnju ostavku podnijela potpredsjednice Vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić zbog navodnog sukoba interesa oko restrukturiranja Agrokora. Navode i da HDZ-ova koalicijska Vlada ima vrlo tanku većinu u parlamentu nakon što je izgubila potporu nekoliko saborskih zastupnika.

“Uz sve navedeno, apetit za prijevremenim izborima diljem političkog spektra čini se vrlo slab u odnosu na prijašnje godine, a Vlada bi se potencijalno mogla osloniti na neke nezavisne članove parlamenta kako bi ojačala podršku za strukturne mjere prije početka regularnog izbornog ciklusa, s parlamentarnim izborima koji će se održati 2020.”, kažu u S&P-u.

Mogućnosti povećanja i smanjenja ocjena
Kako ističu u toj agenciji, postojeći rejting Hrvatske odražava njihovo stajalište o zdravoj vanjskoj ravnoteži zemlje, pri čemu se inozemna zaduženost smanjuje na krilima stalnih viškova u bilanci plaćanja. Dodatno, takav rejting podržavaju i snažni napori na fiskalnoj konsolidaciji, pri čemu će vlada vjerojatno i drugu godinu zaredom imati višak u proračunu opće države.

Iako je to omogućilo brzo smanjivanje javnog duga, visoka razina zaduženosti i dalje ograničava rejting države.

Postojeći rejting također uzima u obzir ispodprosječnu razinu hrvatskog dohotka u odnosu na ostale usporedive europske zemlje, kao i političku nestabilnost koja je u prošlosti ograničavala napore na provođenju strukturnih reformi.

U toj agenciji ističu da bi mogli poboljšati rejting Hrvatske ako održi fiskalnu razboritost, poduprtu mjerama kontrole rashoda i ojačavanja prihoda, te smanjivanjem javnog duga.

Daljnje strukturne reforme, koje bi omogućile bržu konvergenciju s prosječnim razinama dohotka u EU također bi imale pozitivan utjecaj na rejting.

No, u S&P-u navode i da bi izglede mogli vratiti na stabilne, ako se zaustavi reformski napredak i fiskalna konsolidacija. Dodatno, rejting bi se mogao naći pod pritiskom ako značajni dio dugova, primjerice iz gospodarskih sektora koji su u krizi, padnu na teret države ili predstavljaju uteg za gospodarstvo.

Trend poboljšanja rejtinga

Od početka ove godine sve tri najvažnije svjetske rejting agencije povećale su ili rejting ili izglede za rejting Hrvatske.

Tako sada S&P i Fitch drže hrvatski rejting jedan stupanj ispod investicijske razine, a Moody’s dva stupnja ispod. Pritom S&P i Fitch drže izglede pozitivnima, a Moody’s stabilnima.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari