Pratite nas

Hrvatska

Savjet za Hrvate izvan RH – Grubešić: Vide se pozitivni pomaci

Objavljeno

na

Foto: Hina

Predsjednik Vladina Savjeta za Hrvate izvan Republike Hrvatske Ivan Grbešić ocijenio je u subotu na početku dvodnevne sjednice koja se održava u Amadria Parku u Šibeniku, kako Hrvati izvan Hrvatske imaju razloga za optimizam jer se nakon 20 godina raznih obećanja vide pozitivni pomaci, a potpredsjednica Vlade Marija Pejčinović Burić je istaknula kako ova vlada od početka mandata nastoji unaprijediti suradnju i povezivanje domovinske i iseljene Hrvatske.

„Nakon 20 godina praznih obećanja, Hrvati izvan Republike Hrvatske žele promjene i pozitivne rezultate. Vidimo da ima pozitivnih pomaka, kao na primjer prijedlog izmjena zakona o državljanstvu, registar Hrvata izvan Hrvatske i razni programi za učenje hrvatskog jezika i povezivanje s hrvatskim identitetom. Ima još i niz otvorenih pitanja, a najviše nas brine položaj Hrvata u BiH. Nedjeljivost Hrvata je i ustavno zaštićena, stoga mislimo da imamo pravo, ali i dužnost pomoći našim pripadnicima u BiH,“ kazao je Ivan Grbešić.

Naglasio je kako je sretan zbog dobre suradnje s aktualnom Vladom RH jer im se ciljevi podudaraju, ali i kako smatra da se promjene događaju presporo.

„U državama u kojima živimo, naučili smo raspravljati argumentirano i uvažavati tuđa mišljenja koja nekada ne dijelimo, ali to je jedini način stvaranja zajedništva i boljitka, zbog čega smo svi danas ovdje. Hoćemo li biti uspješni ovisi o tome hoćemo li znati komunicirati,“ zaključio je.

Ministrica Pejčinović Burić kazala je kako je osnaživanje jedinstva iseljenih Hrvata zadaća svih.

„Ovo danas je potvrda našeg zajedništva i povezanosti… Veže nas zajednička domovina, zajednički identitet, jezik, povijest, kulturna baština i naša vjera. Ta povezanost osjeća se i u radu ovog saziva Vlade,“ kazala je i istaknula je kako su upravo Hrvati izvan Hrvatske u najtežim trenucima, kao u zauzimanju za hrvatsku slobodu i neovisnost te međunarodno priznanje, imali iznimnu ulogu, kako neposredno, tako i na niz drugih načina.

„Ta predanost i danas traje u mnogim pitanjima važnima za Hrvatsku. Vlada Andreja Plenkovića od početka mandata svim se naporima trudi raditi na unapređenju suradnje i daljnjem povezivanju domovinske i iseljene Hrvatske. Posebno se zalažemo na prava Hrvata u europskim zemljama, a naš ključni vanjskopolitički prioritet je jačanje hrvatskog naroda u BiH. Tim pitanjem mnogi od nas se bavimo svaki dan,“ kazala je Pejčinović Burić.

Dodala je da je važno pitanje i zakon o državljanstvu, koji je u proceduri, a kojim se nadaju dati odgovor na puno otvorenih pitanja iseljenih Hrvata.

Na izbore i položaj Hrvata u BiH osvrnuo se i tajnik Savjeta Zvonko Milas koji je kazao kako ishod nedavnih izbora u BiH otežava njihov ionako težak položaj.  Milas je zatim govorio o projektima Savjeta.

Sjednici i prisustvuje i ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek.

Teme o kojima se razgovara su normativne aktivnosti, gospodarstvo, investicije i konkurentnost, prekogranična suradnja i međunarodni kanal javne televizije.

Po završetku radnog dijela predviđen je odlazak u katedralu Sv. Jakova, gdje će se članovi Savjeta susresti s  gradonačelnikom Šibenika Željkom Burićem i župnikom don Krešom Matešom. Sijedi posjet samostanu, te poslijepodne prigodni programn u Hrvatskom narodnom kazalištu u Šibeniku.

Rad članovi Savjeta nastavljaju sutra predstavljanjem projekata Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske i aktivnosti vezanih uz unapređenje Strategije o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske  te izlaganjima potpredsjednika Savjeta.

Savjet Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske je savjetodavno tijelo koje pruža pomoć Vladi u kreiranju i provedbi politika, aktivnosti i programa u odnosu na Hrvate izvan Republike Hrvatske, a sastaje se najmanje jednom godišnje u Hrvatskoj i raspravlja o provedbi Strategije i Zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske te drugim pitanjima od interesa za Hrvate izvan RH. Ovo je druga sjednica drugog saziva Savjeta.

(Hina)

 

Kako hrvatska oligarhija plaća i nagrađuje svoje medijske plaćenike

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Sabor raspravio sporazum Hrvatske i Mađarske o suradnji u području vojnog zrakoplovstva

Objavljeno

na

Objavio

Saborski zastupnici raspravili su u petak Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između hrvatske i mađarske vlade o suradnji u području vojnog zrakoplovstva i protuzračnih aktivnosti kojim će se omogućiti proširenje obrambene suradnje u području protuzračne obrane.

Sporazumom se utvrđuju nadležna tijela za njegovu provedbu, organizacije i tijela za suradnju te određuju odgovornosti stranaka, korištenje nacionalnog zračnog prostora i zračnih pristaništa, traganje i spašavanje te istraživanje zrakoplovnih nesreća.

Također se regulira obuka i posjeti, servisiranje zrakoplova na zemlji i u zraku te razmjena podataka u vezi s nadzorom i zaštitom zračnog prostora. Zakonom se potvrđuje Sporazum kako bi njegove odredbe u skladu s člankom 141. Ustava postale dio unutarnjeg pravnog poretka RH, stoji u obrazloženju.

Hrvatska će donošenjem zakona ispuniti unutarnje pravne uvjete za stupanje na snagu Sporazuma kojim se određuju temeljna pravila suradnje Hrvatske i Mađarske radi daljnje učinkovitosti aktivnosti snaga protuzračne obrane i njihove spremnosti u okviru NATO-a.

Njime se rješavaju druga pitanja u vezi s provedbom zadaća nadzora i zaštite zračnog prostora uključujući prekogranične operacije te se utvrđuju načela za obuku osoblja zrakoplovnih snaga. Primjenom odredbi Sporazuma omogućit će se proširenje suradnje Hrvatske i Mađarske u području protuzračne obrane.

Ocjenjuje se da postoji interes Hrvatske da što skorije okonča unutarnji pravni postupak kako bi se stvorile pretpostavke da Sporazum, u skladu sa svojim odredbama, u odnosima dviju država što skorije stupi na snagu.

Državni tajnik Ministarstva obrane Tomislav Ivić ustvrdio je kako se Sporazumom ne gubi suverenitet nad hrvatskim nebom, nego ono ostaje još sigurnije, a što je u hrvatskom interesu. Sklapa se na neodređeno vrijeme i potpisnice mogu u svakom trenutku izaći iz njega, a mijenjati se može samo pristankom obiju strana, pojasnio je Ivić.

Napomenuo je kako takav sporazum, primjerice, ima Njemačka sa Francuskom, Češkom, Nizozemskom i Belgijom.

U raspravi je zastupnik Mosta Miro Bulj upitao: “Di su avioni?”, podsjetivši na neuspješan remont hrvatskih MiG-ova u Ukrajini i propalu nabavu izraelskih F16.

Tajnik Ivić odgovorio je kako Hrvatska ima ratno zrakoplovstvo i da redovite zadaće obavljaju MiG-ovi kojima resursi još nisu istekli i mogu štititi hrvatski zračni prostor. Nakon propale nabave izraelskih zrakoplova osnovano je novo povjerenstvo za nabavu zrakoplova. Hrvatska se nije odrekla borbenih aviona i imat će ratno zrakoplovstvo, poručio je.

Ante Plazonić (HDZ) rekao je kako se Sporazumom postiže bilja učinkovitost u poredbi zajedničkih zadaća, a donošenjem zakona stvorit će se pretpostavke za njegovu primjenu. Podsjetio je kako Hrvatska s Mađarskom ima vrlo visoku razinu bilateralne obrambene suradnje. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Krstičević: HRM temeljni čimbenik sigurnosti na Jadranu i čuvar hrvatskih interesa na Sredozemlju

Objavljeno

na

Objavio

Foto: MORH / M. Čobanović

Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević izjavio je u petak u Dubrovniku kako je Hrvatska ratna mornarica temeljni čimbenik hrvatske sigurnosti na Jadranskome moru te čuvar hrvatskih interesa diljem Sredozemlja.

Krstičević je u dubrovačkom Kazalištu Marina Držića na središnjoj svečanosti u povodu 28. obljetnice osnutka HRM-a istaknuo kako je ova Vlada prepoznala stratešku važnost razvoja HRM-a uz ostale grane Hrvatske vojske.

“U namjeri da vam osiguramo sve potrebne uvjete za provedbu svih zadaća u službi povećavamo proračun iz godine u godinu. Uložili smo i u kvalitetu života i rada pripadnika HV-a. Ima još dosta posla, ali uvjeren sam da ćemo i to u zajedništvu uspjeti riješiti”, ocijenio je ministar obrane. Istaknuo je kako je MORH osigurao financijska sredstva za modernizaciju raketnih topovnjača, što se čekalo 14 godina.

“Nabavljena su i druga moderna sredstva, čime jačamo ukupne sposobnosti HRM-a. Remontnom nabavom motora za dvije raketne topovnjače u 2020. godini osigurat ćemo nazočnost strateškog naoružanja na Jadranskom moru pod hrvatskim barjakom”, najavio je Krstičević i podsjetio kako je nakon Domovinskog rata slijedilo razdoblje kada se sposobnost mornarice izgubila.

“To nije bilo dobro. Pomorska smo zemlja i moramo to imati. Poučeni iskustvom iz Domovinskog rata, prošle je godine ova Vlada ustrojila satniju Pomorsko-desantnog pješaštva u Pločama, novom gravitacijskom središtu HRM-a. Time smo pobjedničku vojsku opet vratili na jug Hrvatske, što je jedna od najvažnijih strateških odluka, koja je jako bitna za mir i sigurnost ovog prostora”, poručio je Krstičević.

Podsjetio je kako je Dubrovnik kao nepokoreni grad i u Domovinskom ratu očuvao svoju slobodu i slomio neprijateljsku silu kojoj je bio cilj uništiti sve hrvatsko.
“Hrvatski vojnik proizlazi iz naroda i njemu služi, u Domovinskom ratu kao i danas u miru. Naše obljetnice svečano obilježavamo sa svojim narodom. Ta je veza vojske i naroda stvorena u ratu, a Vlada ju je osnažila, jer bez potpore naroda nema jake vojske”, istaknuo je Krstičević.

Čestitao je pripadnicima 2. kontingenta HRM-a na sudjelovanju u NATO-ovoj operaciji “Sea Guardian” te je najavio kako će petogodišnji studij vojnog pomorstva, na koji se upisuje drugi naraštaj, biti stvaratelj nove generacije pomorskih časnika.

“Bez obrazovanih časnika, nema moderne mornarice, a kad vidim mlade kadetkinje i kadete, siguran sam da je pred HRM-om svijetla budućnost”, rekao je Krstičević.

 Šundov:  HRM mora imati sposobnosti za nužnu zaštitu suvereniteta

Glavnog stožera Oružanih snaga RH Mirko Šundov je rekao kako HRM mora imati sposobnosti za nužnu zaštitu suvereniteta države, za nadzor i zaštitu prava i interesa Hrvatske na moru te sposobnosti koje će dodatno jačati sustav domovinske sigurnosti. Podsjetio je na 23. rujna 1991., kada je u Dubrovniku osnovan Odred naoružanih brodova.

“Takve male, a dobro organizirane postrojbe, popunjene domoljubima s kopna i otoka, spasile su puno ljudskih života, prevozile vojnike i ranjenike, opremu i hranu, tijekom borbi na Kruševu kod Zadra, a posebno u blokadi i deblokadi Dubrovnika, čemu sam osobno svjedočio”, prisjetio se Šundov te dodao kako se, uz pomorsku tradiciju i brodogradnju, Hrvatska najviše može ponositi svojim ljudima.

Zapovjednik HRM-a kontraadmiral Ivo Raffanelli je istaknuo kako će nastavak izgradnje obalnih ophodnih brodova te povratak raketnih topovnjača u operativnu uporabu znatno unaprijediti sposobnosti HRM-a, ali to nije dovoljno.

“Dugoročni plan razvoja HV-a, koji je u izradi, trebao bi osigurati ostvarenje projekata koji će HRM izdići na razinu koju država i vojska zaslužuju. U međunarodnim vježbama pokazujemo izvrsnost, kao i u brojnim međunarodnim operacijama”, rekao je Raffanelli.

Na svečanosti su promaknuti, nagrađeni i pohvaljeni pripadnici HRM-a, dočekan je 2. hrvatski kontingent (2. HRVCON) iz NATO-ove operacije potpore miru “Sea Guardian” na Sredozemlju, a novim pripadnicima satnije Mornaričko-desantnoga pješaštva dodijeljene su beretke.

Proslava 28. obljetnice HRM-a počela je u četvrtak u Dubrovniku odavanjem počasti i misom zadušnicom za hrvatske branitelje poginule u Domovinskom ratu te Danom otvorenih vrata na brodovima HRM-a. Izaslanstva Hrvatske vojske i Grada Dubrovnika položila su vijence i zapalila svijeće za sve poginule u Domovinskom ratu kod glavnoga križa na gradskome groblju Boninovu, a načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga general zbora Mirko Šundov spustio je lovorov vijenac u more u uvali Danče u čast svim poginulim hrvatskim mornarima.

U dubrovačkoj katedrali nakon toga za poginule hrvatske branitelje služena je misa zadušnica, koju je predvodio vojni ordinarij mons. Jure Bogdan. Tijekom četvrtka i petka za građane su bili otvoreni brodovi HRM-a u dubrovačkoj luci Gružu.

HRM je osnovan uredbom predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana 12. rujna 1991., a temelji se na višestoljetnoj tradiciji hrvatskog naroda. Dan HRM-a obilježava se 18. rujna, u sjećanje na Bitku kod Makarske 887. godine, kada je hrvatska mornarica s područja Neretve pobijedila mornaricu mletačkog dužda, koji je poginuo u toj bitki. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari