Pratite nas

Vijesti

Saznajte o čemu odlučujete u nedjelju na referendumu!

Objavljeno

na

Da bi u Ustav ušla definicija braka ‘za’ mora biti većina građana koji glasuju!

Uoči 1. prosinca i referenduma o ustavnoj definiciji braka kao zajednice muškarca i žene, čitatelji Večernjeg lista postavili su nam razna pitanja o referendumu i njegovim posljedicama. Čitatelje tako zanima što će biti ako referendum uspije, ali i što će biti ako on ne uspije. Hoće li ako se izglasa da u Ustav ne uđe definicija braka homoseksualni parovi dobiti veća prava nego što ih sada imaju. Zanimaju ih i sami detalji referenduma, odnosno koliko ljudi mora izaći na birališta da bi referendum bio valjan, koliko mora glasati ZA, odnosno PROTIV da bi definicija braka ušla u Ustav. Atmosfera uoči referenduma krajnje je zaoštrena. Pripadnici inicijative “U ime obitelji” tvrde da vladajući hoće minirati referendum, a protivnici tvrde da je ovo samo uvertira za još radikalnije poteze desnice.

  • 1. Za što glasamo na referendumu? Glasamo za to hoće li definicija braka kao zajednice muškarca i žene ući u Ustav.
  • 2. Što ako se većina izjasni “za”, a što ako se većina izjasni “protiv”? Bude li većina izašlih birača “za”, to znači da će definicija braka ući u Ustav. Bude li “protiv”, ona neće biti u Ustavu.
  • 3. Koliko građana mora glasovati da bi referendum uspio? Da bi definicija braka ušla u Ustav “za” mora biti većina izašlih birača budući da je ukinuta odredba da na referendum mora izaći više od 50% upisanih birača.
  • 4. Gdje ćemo glasovati na referendumu? Birači će glasovati na svojim uobičajenim biračkim mjestima.
  • 5. Je li važno da definicija braka bude u Ustavu? Iz perspektive zagovornika referenduma jest, ali objektivno i realno nije budući da je brak definiran Obiteljskim zakonom, a samom definicijom u Ustavu ništa se suštinski neće promijeniti. Homoseksualni parovi sva prava, ako im ih neka vlast bude htjela dati, mogu dobiti i u sklopu zakona o životno-registriranom partnerstvu.
  • 6. Je li brak definiran i u ustavima drugih zemalja? U Europi su ga ustavom definirale Poljska, Mađarska, Moldavija, Bjelorusija, Ukrajina, Bugarska, Srbija, Crna Gora, Litva i Letonija. No zanimljivo, ni jedna od tih deset zemalja nije mijenjala Ustav samo zato da u njega unese definiciju braka, već je to napravila odmah pri donošenju Ustava ili u sklopu paketa ustavnih promjena. Zadnja je definiciju braka u Ustav unijela Mađarska prije dvije godine kada je promijenila ime države i smanjivala ustavne ovlasti.
  • 7. Zašto referendumsko pitanje, odnosno definicija braka, nije išlo na ocjenu ustavnosti? Ostalo je potpuno nejasno zašto je vladajući SDP bio protiv toga. Njegov koalicijski partner HNS zalagao se da saborska većina to pitanje uputi na Ustavni sud, no šef SDP-a i premijer Zoran Milanović nikada nije zapravo objasnio zašto to nije htio učiniti. Govorio je nešto o tome da neće ići protiv građana, a bilo je i tumačenja da je ta definicija godinama u Obiteljskom zakonu i vjerovalo se da je Ustavni sud sada ne bi ocijenio neustavnom.
  • 8. Može li definicija braka u Ustavu zabraniti legalizaciju istospolnih veza? Ne može jer su homoseksualne zajednice legalizirane Zakonom o istospolnim zajednicama, a u javnoj raspravi je i novi zakon koji će istospolnim parovima omogućiti životno registrirano partnerstvo i ipak veća prava u odnosu na stari zakon.
  • 9. Ako definicija braka ne uđe u Ustav hoće li gay parovi dolaziti u Hrvatsku i tu se ženiti? To nema nikakve veze s definicijom braka u Ustavu. Nijedan zakon u Hrvatskoj nije gay parovima omogućio stupanje u brak, sve će ostati kao i do sada.
  • 10. Ako se u Ustav nešto, kao npr. definicija braka, ugradi referendumom da li to znači da se samo referendumom iz Ustava naknadno može maknuti? Sve što u Ustav uđe referendumom samo se referendumom iz njega kasnije može izbaciti. Pitanje definicije braka nikada nije bilo referendumsko pitanje u Europi.

VLM

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Vrgorac – Nova migrantska ruta – ponovno uhićeni krijumčari ilegalnih migranata iz Kine

Objavljeno

na

Objavio

Nakon što je prošlog tjedna granična policija kod Vrgorca u automobilima Crnogorca i Srbina otkrila osam kineskih ilegalnih migranata koji su nezakonito iz BiH ušli u Hrvatsku kako bi iz nje krenuli dalje u zemlje EU, da je riječ o novoj migrantskoj ruti baš za Kineze svjedoči i 21-godišnji državljanin BiH u čijem su automobilu kojim je iz BiH ušao u RH sjedila i četvorica Kineza.

Splitsko-dalmatinska policija priopćila je kako je u Ravči nedaleko Vrgorca u automobilu bosansko-hercegovačkih registracija 21-godišnjeg državljanina BiH otkrila četvoricu Kineza.

Uhićen je i kazneno prijavljen zbog protuzakonitog ulaženja, kretanja i boravka u RH, drugoj državi članici EU ili potpisnici Schengenskog  sporazuma“ te je  predan pritvorskom nadzorniku.

Četiri Kineza vraćeni su u BiH temeljem bilateralnog readmisijskog sporazuma između Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Vrgorac je, očito, odabran kao nova ruta za ulazak ilegalnih migranata u Hrvatsku, posebno Kineza kojih je osam otkriveno prije tjedan dana u dva vozila kojima su ih 29-godišnji Crnogorac i 36-godišnji Srbin pokušali kroz Hrvatsku, u koju su također migrante nezakonito prevezli EH, prevesti dalje u druge članice EU. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

Varga samo tjedan dana nakon izlaska iz SDP-a podržao važan Zakon vladajuće većine

Objavljeno

na

Objavio

varga sinisa
foto HINA

Nezavisni zastupnik, donedavno SDP-ov, Siniša Varga u subotu je poručio da u ovom trenutku ne razmišlja o priključivanju bilo kojem saborskom klubu zastupnika te da će o predloženim zakonima glasati „po savjesti”, neovisno o tome dolaze li iz redova vladajućih ili oporbe, a nakon što je noćas podržao Vladin prijedlog Zakon o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma.

“Kad sam postao nezavisni zastupnik rekao sam da ću glasati sukladno savjesti. Vrlo sam pomno sudjelovao u raspravama te proučio zakonske prijedloge koji su bili na glasovanju i nisam vidio ni jedan sporan, koji nije sukladan interesima građana Hrvatske”, rekao je Varga novinarima na zagrebačkom Cvjetnom trgu gdje je došao podržati humanitarnu akciju Dan narcisa.

Upitan hoće li biti dio saborske većine, Varga je odgovorio da će pojedinačno, za svaki zakon, kao nezavisni zastupnik, glasati za svaki pojedinačni zakonski prijedlog, neovisno o tome tko predlaže zakon.

“Ne znači da neću glasati za zakone koje predlaže oporba, a isto tako neću bezuvjetno glasati za zakone koje predlaže vladajuća većina. Glasat ću samo za one za koje smatram da su u interesu građana Hrvatske”, rekao je.

Novinari su ga pitali i hoće li se priključiti nekom od saborskih klubova, primjerice onom Stranke rada i solidarnosti, kojoj je na čelu Milan Bandić, a Varga je odgovorio kako trenutno ne razmišlja o priključivanju bilo kojem klubu u Saboru. “Nastojat ću zadržati poziciju nezavisnog zastupnika što je duže moguće. Smatram da kao nezavisni zastupnik mogu najviše doprinijeti građanima Hrvatske”, dodao je, piše Hina.

Siniša Varga: Ne vraćam mandat SDP-u

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari