Pratite nas

Vijesti

Saznajte o čemu odlučujete u nedjelju na referendumu!

Objavljeno

na

Da bi u Ustav ušla definicija braka ‘za’ mora biti većina građana koji glasuju!

Uoči 1. prosinca i referenduma o ustavnoj definiciji braka kao zajednice muškarca i žene, čitatelji Večernjeg lista postavili su nam razna pitanja o referendumu i njegovim posljedicama. Čitatelje tako zanima što će biti ako referendum uspije, ali i što će biti ako on ne uspije. Hoće li ako se izglasa da u Ustav ne uđe definicija braka homoseksualni parovi dobiti veća prava nego što ih sada imaju. Zanimaju ih i sami detalji referenduma, odnosno koliko ljudi mora izaći na birališta da bi referendum bio valjan, koliko mora glasati ZA, odnosno PROTIV da bi definicija braka ušla u Ustav. Atmosfera uoči referenduma krajnje je zaoštrena. Pripadnici inicijative “U ime obitelji” tvrde da vladajući hoće minirati referendum, a protivnici tvrde da je ovo samo uvertira za još radikalnije poteze desnice.

  • 1. Za što glasamo na referendumu? Glasamo za to hoće li definicija braka kao zajednice muškarca i žene ući u Ustav.
  • 2. Što ako se većina izjasni “za”, a što ako se većina izjasni “protiv”? Bude li većina izašlih birača “za”, to znači da će definicija braka ući u Ustav. Bude li “protiv”, ona neće biti u Ustavu.
  • 3. Koliko građana mora glasovati da bi referendum uspio? Da bi definicija braka ušla u Ustav “za” mora biti većina izašlih birača budući da je ukinuta odredba da na referendum mora izaći više od 50% upisanih birača.
  • 4. Gdje ćemo glasovati na referendumu? Birači će glasovati na svojim uobičajenim biračkim mjestima.
  • 5. Je li važno da definicija braka bude u Ustavu? Iz perspektive zagovornika referenduma jest, ali objektivno i realno nije budući da je brak definiran Obiteljskim zakonom, a samom definicijom u Ustavu ništa se suštinski neće promijeniti. Homoseksualni parovi sva prava, ako im ih neka vlast bude htjela dati, mogu dobiti i u sklopu zakona o životno-registriranom partnerstvu.
  • 6. Je li brak definiran i u ustavima drugih zemalja? U Europi su ga ustavom definirale Poljska, Mađarska, Moldavija, Bjelorusija, Ukrajina, Bugarska, Srbija, Crna Gora, Litva i Letonija. No zanimljivo, ni jedna od tih deset zemalja nije mijenjala Ustav samo zato da u njega unese definiciju braka, već je to napravila odmah pri donošenju Ustava ili u sklopu paketa ustavnih promjena. Zadnja je definiciju braka u Ustav unijela Mađarska prije dvije godine kada je promijenila ime države i smanjivala ustavne ovlasti.
  • 7. Zašto referendumsko pitanje, odnosno definicija braka, nije išlo na ocjenu ustavnosti? Ostalo je potpuno nejasno zašto je vladajući SDP bio protiv toga. Njegov koalicijski partner HNS zalagao se da saborska većina to pitanje uputi na Ustavni sud, no šef SDP-a i premijer Zoran Milanović nikada nije zapravo objasnio zašto to nije htio učiniti. Govorio je nešto o tome da neće ići protiv građana, a bilo je i tumačenja da je ta definicija godinama u Obiteljskom zakonu i vjerovalo se da je Ustavni sud sada ne bi ocijenio neustavnom.
  • 8. Može li definicija braka u Ustavu zabraniti legalizaciju istospolnih veza? Ne može jer su homoseksualne zajednice legalizirane Zakonom o istospolnim zajednicama, a u javnoj raspravi je i novi zakon koji će istospolnim parovima omogućiti životno registrirano partnerstvo i ipak veća prava u odnosu na stari zakon.
  • 9. Ako definicija braka ne uđe u Ustav hoće li gay parovi dolaziti u Hrvatsku i tu se ženiti? To nema nikakve veze s definicijom braka u Ustavu. Nijedan zakon u Hrvatskoj nije gay parovima omogućio stupanje u brak, sve će ostati kao i do sada.
  • 10. Ako se u Ustav nešto, kao npr. definicija braka, ugradi referendumom da li to znači da se samo referendumom iz Ustava naknadno može maknuti? Sve što u Ustav uđe referendumom samo se referendumom iz njega kasnije može izbaciti. Pitanje definicije braka nikada nije bilo referendumsko pitanje u Europi.

VLM

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

U dvorištu vukovarske bolnice zapaljene svijeće

Objavljeno

na

Objavio

Paljenjem svijeća u dvorištu vukovarske Opće bolnice te molitvom mnogobrojni Vukovarci i djelatnici bolnice odali su u petak navečer počast žrtvama agresije bivše JNA i paravojnih srpskih postrojba na Vukovar 1991. godine, a Vukovarcima se u molitvi pridružila i predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović, koja će biti i na središnjem obilježavanju 26. godišnjice vukovarske tragedije.

Predsjednica Grabar-Kitarović zapalila je svijeću podno spomen-obilježja u dvorištu bolnice, a to su učinili i vukovarski gradonačelnik Ivan Penava, vukovarsko-srijemski župan Božo Galić te drugi.

Svijeće su zapaljene i kod zavjetne kapelice na tzv. kukuruznom putu – putu spasa, koji je tijekom opsade Vukovara bio jedina veza između toga grada i slobodnoga vinkovačkog područja.

Program u sklopu Dana sjećanja na žrtvu Vukovara, koji se i ove godine održava pod geslom “Vukovar, mjesto posebnog pijeteta”, počet će u subotu u 10 sati u dvorištu vukovarske Opće bolnice, odakle će sudionici u Koloni sjećanja proći gradskim ulicama do Memorijalnog groblja žrtava Domovinskog rata, gdje će državna i druga izaslanstva te mnogobrojni hrvatski građani položiti vijence i zapaliti svijeće i gdje će se služiti misa zadušnica koju će predvoditi požeški biskup, mons. Antun Škorčević.

Počast poginulima u obrani Vukovara 1991. godine polaganjem vijenca i paljenjem svijeće na Memorijalnom groblju žrtava Domovinskog rata odalo je večeras i izaslanstvo Vukovarsko-srijemske županije koje je vodio župan Božo Galić.

“Došli smo položiti vijenac i zapaliti svijeću u znak sjećanja na stradanje grada Vukovara te njegovih branitelja i civila, kao i onih u Škabrnji te svih onih ljudi koji su položili živote za Hrvatsku. Hvala im i slava, neka počivaju u miru”, rekao je Galić.

Počast žrtvama odalo je i nekoliko stotina Vinkovčana koji su večeras prošli u koloni sjećanja od središta Vinkovaca do podvožnjaka u Ulici kralja Zvonimira i podno murala 12 redarstvenika ubijenih 2. svibnja 1991. u Borovu položili vijenac i zapalili svijeće. Prije toga u vinkovačkoj župnoj crkvi sv. Euzebija i Poliona služena je misa zadušnica.

U spomen na žrtvu Vukovara diljem Hrvatske građani paljenjem svijeća odaju počast poginulima.

facebook komentari

Nastavi čitati

Vijesti

U Barceloni 750.000 prosvjednika traži slobodu za katalonske dužnosnike

Objavljeno

na

Objavio

Oko 750.000 prosvjednika izašlo je u subotu na ulice Barcelone tražeći od Madrida puštanje na slobodu katalonskih dužnosnika optuženih za pobunu protiv Španjolske.

“Sloboda političkim zatvorenicima. Mi smo Republika”, pisalo je na velikom transparentu kojeg su tisuće nosile ulicama glavnog grada Katalonije.

Nošeni emocijama građani ondje ne odustaju od nezavisnosti izglasane u katalonskom parlamentu prije dva tjedna.

“Pogledajte sve ove ljude ovdje. Izađu li 21. prosinca na glasovanje…nezavisnost će pobijediti”, rekao je umirovljenik Pep Morales. Španjolska vlada je za 21. prosinca najavila prijevremene izbore u Kataloniji raspustivši katalonsku vladu.

Osam članova smijenjene vlade nalazi se u pritvoru pored Madrida kao i dvojica čelnika organizacija Nacionalna skupština Katalonije (ANC) i Omnium Cultural koje su organizirale okupljanje.

Barcelonska policija je rekla da je oko 750.00 ljudi bilo na prosvjedima, mnogi od njih iz svih dijelova Katalonije.

Španjolska traži od Belgije izručenje smijenjenog predsjednika katalonske vlade Carlesa Puigdemonta i četverice njegovih dužnosnika nakon što se nisu pojavili na sudu u Madridu.

Više od 20 osoba je optuženo za pobunu, neposluh, korištenje javnog novca za organiziranje referenduma o nezavisnosti ili ometanja policajaca prilikom intervencije na biračkim mjestima i prosvjedima dok je bivši šef katalonske policije optužen za pasivnost na dan referenduma.

“Sloboda, sloboda!”, vikali su prosvjednici noseći katalonske zastave. “Sve se odvija kako treba. Idemo kako i trebamo ići, malo po malo bez nasilja”, rekla je 58-godišnja tajnica Gloria Arraz noseći natpis “Sloboda političkim zatvorenicima”.

Na čelu povorke koračali su članovi obitelji pritvorenih. Iza njih mladi, stari, djeca. Noć u Barceloni osvijetlile su tisuće upaljenih mobitela a kolona je bila dugačka oko tri kilometra. “Niti korak natrag”, vikali su.

Puigdemont je poslao iz Belgije potporu prosvjednicima. “Želimo vas čuti. Siguran sam da ćemo čuti vašu buku mi ovdje u Belgiji kao i oni u zatvoru. Puno vam hvala”, naveo je Puigdemont u snimljenoj video poruci objavljenoj na kraju okupljanja.

“U španjolskoj državi više se ne može ovako nastaviti. Europska zajednico, prestani gledati u stranu”, istaknuo je Puigdemont. Smijenjena ministrica poljoprivrede, Meritxell Serret, koja se nalazi s Puigdemontom u Belgiji pozvala je okupljene na masovni izlazak na izbore.

“Izađimo svi zajedno po slobodu ove zemlje i naših političkih zatvorenika”, istaknula je. “Sloboda, sloboda!”, vikala je nepregledna masa. Stotine autobusa i automobila pristiglo je u subotu u Barcelonu iz svih dijelova Katalonije, na sjeveroistoku Španjolske.

Na izbore je pozvano 5,5 milijuna birača s pravom glasa a ovih dana se slažu liste i koalicije. Mnogi u prosvjedu žele jednu zajedničku listu za nezavisnost.

Španjolska vladajuća Narodna stranka zatražila je od katalonske javne televizije TVE3 da ne prenosi prosvjed zagovornika nezavisnosti no to je odbijeno, izvijestile su novine La Vanguardia i El Mundo.

U prosvjedu je bila gradonačelnica Barcelone Ada Colau koja ne podržava jednostrano proglašenje nezavisnosti ali podržava referendum te se protivi pritvaranju dužnosnika. Ondje pak nije došla predsjednica katalonskog parlamenta Carmen Forcadell koja je u petak izašla iz pritvora pored Madrida nakon što je za nju uplaćena jamčevina od 150.000 eura. Ona je optužena za omogućavanje i sudjelovanje u izglasavanju nezavisnosti. Sudac joj je zabranio sve aktivnosti koje podupiru izglasanu nezavisnost a odvjetnik joj je savjetovao da ne sudjeluje u subotu navečer.

Pritvoreni dužnosnici porukama preko društvenih mreža zahvalili su prosvjednicima.

U subotu su u Valenciji, susjednog regiji Katalonije, tisuće stanovnika izašle na ulicu podupirući jedinstvo Španjolske. Dužnosnici triju španjolskih unionističkih stranaka, Narodne stranke desnog centra, lijevog centra PSOE i stranke centra Građani – istaknuli kako prosvjednici i čelnici u Barceloni nastavljaju dijeliti društvo.

Izbori za četrdeset dana označeni su kao izjašnjavanje “za” ili “protiv” nezavisnosti Katalonije a ankete pokazuju da će rezultat biti neizvjestan.

Carles Puigdemont: Spreman sam surađivati s belgijskim vlastima

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari