Pratite nas

Vijesti

Saznajte o čemu odlučujete u nedjelju na referendumu!

Objavljeno

na

Da bi u Ustav ušla definicija braka ‘za’ mora biti većina građana koji glasuju!

Uoči 1. prosinca i referenduma o ustavnoj definiciji braka kao zajednice muškarca i žene, čitatelji Večernjeg lista postavili su nam razna pitanja o referendumu i njegovim posljedicama. Čitatelje tako zanima što će biti ako referendum uspije, ali i što će biti ako on ne uspije. Hoće li ako se izglasa da u Ustav ne uđe definicija braka homoseksualni parovi dobiti veća prava nego što ih sada imaju. Zanimaju ih i sami detalji referenduma, odnosno koliko ljudi mora izaći na birališta da bi referendum bio valjan, koliko mora glasati ZA, odnosno PROTIV da bi definicija braka ušla u Ustav. Atmosfera uoči referenduma krajnje je zaoštrena. Pripadnici inicijative “U ime obitelji” tvrde da vladajući hoće minirati referendum, a protivnici tvrde da je ovo samo uvertira za još radikalnije poteze desnice.

  • 1. Za što glasamo na referendumu? Glasamo za to hoće li definicija braka kao zajednice muškarca i žene ući u Ustav.
  • 2. Što ako se većina izjasni “za”, a što ako se većina izjasni “protiv”? Bude li većina izašlih birača “za”, to znači da će definicija braka ući u Ustav. Bude li “protiv”, ona neće biti u Ustavu.
  • 3. Koliko građana mora glasovati da bi referendum uspio? Da bi definicija braka ušla u Ustav “za” mora biti većina izašlih birača budući da je ukinuta odredba da na referendum mora izaći više od 50% upisanih birača.
  • 4. Gdje ćemo glasovati na referendumu? Birači će glasovati na svojim uobičajenim biračkim mjestima.
  • 5. Je li važno da definicija braka bude u Ustavu? Iz perspektive zagovornika referenduma jest, ali objektivno i realno nije budući da je brak definiran Obiteljskim zakonom, a samom definicijom u Ustavu ništa se suštinski neće promijeniti. Homoseksualni parovi sva prava, ako im ih neka vlast bude htjela dati, mogu dobiti i u sklopu zakona o životno-registriranom partnerstvu.
  • 6. Je li brak definiran i u ustavima drugih zemalja? U Europi su ga ustavom definirale Poljska, Mađarska, Moldavija, Bjelorusija, Ukrajina, Bugarska, Srbija, Crna Gora, Litva i Letonija. No zanimljivo, ni jedna od tih deset zemalja nije mijenjala Ustav samo zato da u njega unese definiciju braka, već je to napravila odmah pri donošenju Ustava ili u sklopu paketa ustavnih promjena. Zadnja je definiciju braka u Ustav unijela Mađarska prije dvije godine kada je promijenila ime države i smanjivala ustavne ovlasti.
  • 7. Zašto referendumsko pitanje, odnosno definicija braka, nije išlo na ocjenu ustavnosti? Ostalo je potpuno nejasno zašto je vladajući SDP bio protiv toga. Njegov koalicijski partner HNS zalagao se da saborska većina to pitanje uputi na Ustavni sud, no šef SDP-a i premijer Zoran Milanović nikada nije zapravo objasnio zašto to nije htio učiniti. Govorio je nešto o tome da neće ići protiv građana, a bilo je i tumačenja da je ta definicija godinama u Obiteljskom zakonu i vjerovalo se da je Ustavni sud sada ne bi ocijenio neustavnom.
  • 8. Može li definicija braka u Ustavu zabraniti legalizaciju istospolnih veza? Ne može jer su homoseksualne zajednice legalizirane Zakonom o istospolnim zajednicama, a u javnoj raspravi je i novi zakon koji će istospolnim parovima omogućiti životno registrirano partnerstvo i ipak veća prava u odnosu na stari zakon.
  • 9. Ako definicija braka ne uđe u Ustav hoće li gay parovi dolaziti u Hrvatsku i tu se ženiti? To nema nikakve veze s definicijom braka u Ustavu. Nijedan zakon u Hrvatskoj nije gay parovima omogućio stupanje u brak, sve će ostati kao i do sada.
  • 10. Ako se u Ustav nešto, kao npr. definicija braka, ugradi referendumom da li to znači da se samo referendumom iz Ustava naknadno može maknuti? Sve što u Ustav uđe referendumom samo se referendumom iz njega kasnije može izbaciti. Pitanje definicije braka nikada nije bilo referendumsko pitanje u Europi.

VLM

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Ni jedna inicijativa za referendum nema dovoljno potpisa

Objavljeno

na

Objavio

Vlada Republike Hrvatske danas će na redovnoj sjednici raspravljati o prijedlogu mirovinske reforme, ali i o potpisima referendumske inicijative

Vlada Republike Hrvatske u srijedu će na redovitoj sjednici raspravljati o mirovinskoj reformi i izmjenama postojećeg sustava.

Druga točka dnevnog reda je izvješće o prebrojavanju potpisa za referendumske inicijative Narod odlučuje i Istina o Istanbulskoj. Izvješće podnosi ministar uprave Lovro Kuščević.

Prije samog početka sjednice, Kuščević je istaknuo da Vlada podržava referendume kao demokratski oblik izjašnjavanja volje građana i ne zamjera inicijative, ali zamjera organizatorima dva referenduma zbog nepravilnosti prilikom prikupljanja potpisa.

– O tim nepravilnostima, njihovu broju, broju važećih, odnosno nevažećih potpisa možemo razgovarati nakon što prezentiramo izvješće. Povjerenstvo je završilo svoj posao, predalo je izvješće, a ja ću ga danas prezentirati Vladi – rekao je Kuščević novinarima pred Banskim dvorima.

Premijer Andrej Plenković uvodno je rekao da se bliži dvije godine rada Vlade te kako svim članovima i članicama Vlade treba biti zadaća da se još intenzivnije bave poboljšanjem života građana.

Podsjetio je na posjet Parizu te susret s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom te druženje s iseljenim Hrvatima, ocijenivši taj susret jako dobrim.

– Što se tiče prosvjeda u Vukovaru – čuli smo poruku žrtava – naglasio je i dodao kako DORH i policija rade svoj posao te istaknuo kako taj posao treba nastaviti.

–  Jednu od bitnih ostavština predsjednika Franje Tuđmana je proces mirne reintegracije Podunavlja – podsjetio je.

Naveo je kako je već tada zaključeno kako Podunavlje treba integrirati mirnim, diplomatskim putem.

– To je provedeno putem niza mjera, a jedna od njih bila je izgradnja povjerenja – kazao je Plenković.

– Na nama je da stalno naglašavamo stratešku važnost tog postignuća. Moramo stvarati ozračje koje je primjerenije 2018. godini i budućnosti koja je pred nama – istaknuo je premijer.

– Čini mi se da hrvatska javnost i svi mi koji smo politički odgovorni moramo staviti te poruke u prvi plan. Želimo graditi odnose koji se baziraju na povjerenju i suradnji, ali isto tako nećemo zaboraviti niti dopustiti da zločini ostanu nekažnjeni – dodao je.

Osvrnuo se i na vojnu vježbu Velebit 18 te pohvalio organizaciju i izvedbu vježbe.

Što se tiče izvješća ministra uprave Lovre Kuščevića, Plenković je rekao dani jedna inicijativa nije prikupila dovoljan broj potpisa za pokretanje referenduma. Omogućit će građanskim udrugama, ali i svim zainteresiranima, dodao je, uvid u nepravilnosti koje su pronašli.

Ministar uprave Lovro Kuščević izvijestio je na sjednici Vlade kako ni jedna referendumska inicijativa nije prikupila najmanje 374.740 valjanih potpisa, koliko je bilo potrebno za raspisivanje državnih referenduma o izmjenama izbornog zakonodavstva i ukidanju Istanbulske konvencije.

– ‘Istina o Istanbulskoj’ predala je 390.916 potpisa, ispravnih je bilo 345.942, a neispravnih 44.974.
– Narod odlučuje za prvu referendumsku inicijativu prikupio je 412.325, od kojih je ispravno 371.450, a neispravno 40.875.
– Za drugu inicijativu ‘Narod odlučuje’ prikupio je 407.835, od kojih ispravno 367.169, a neispravno 40.666.

Inicijativa Istina o Istanbulskoj zalagala se za otkazivanje tzv. Istanbulske konvencije. Inicijativa Narod odlučuje u prvom se referendumskom pitanju zalagala za promjenu Ustava tako da se smanji broj zastupnika u Saboru na 100 do najviše 120, da se ukinu dva saborska mandata srpskoj nacionalnoj manjini i da ukupni broj manjinskih zastupnika bude šest. Tražili su i da se uvedu tri preferencijska glasa, da se prekrajaju izborne jedinice, da se prag za ulazak u Sabor smanji na četiri posto, te uvede i dopisno i elektroničko glasovanje. U drugom referendumskom pitanju tražili su da manjine ne mogu odlučivati o Vladi i proračunu. Obje inicijative potpise su prikupljale od 13. do 27. svibnja.

Lovro Kuščević o potpisima: Tko izgubi, ima pravo da se ljuti

Predsjednik Vlade Andrej Plenković rekao je u uvodnom dijelu sjednice Vlade da se čini da niti jedno od tri referendumska pitanja nije prikupilo dovoljan broj potpisa. “Zadužit ćemo ministra uprave da građanskim inicijativama, a i svim drugim zainteresiranima, omogući uvid i kontrolu u sve one potpise koji su proglašeni neispravnima, odnosno nevažećima, tako da uz punu transprentnost oni koji su zainteresirani vide o čemu je točno riječ”, naglasio je premijer.

Nastavio je obrazlažući ciljeve izmjena paketa zakona koji se tiču mirovinske reforme.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

Sotinjani uzeli pravdu u svoje ruke i podnijeli tužbu protiv Srbije

Objavljeno

na

Objavio

Sotinjani, kao i većina mjesta na tom području, još uvijek tragaju za svojim najdražim

Dragica Urukalović tijekom okupacije Sotina izgubila je oca, sestru i nekoliko članova uže obitelji. U selu je boravila do sredine studenog. Prvi puta nakon 27 godina s ekipom RTL-a odlazi u podrum kuće u kojem je bila zatočena, pišu Vijesti RTL

“Što smo radili? Ja i sestra smo morali ići. Tata je bio pošteđen kao par dana pošto je tu bio pretučen pa nije mogao, a ja i sestra smo išli na prisilni rad.”

Svi Hrvati, kao i njihove kuće bili su obilježene, a brutalno zlostavljanje svakodnevica.

“Gore su nas posjeli i da se dogovorimo, silovat će. Ja sam onda molila jer sestra je bila mlada, bila je cura, onda sam molila ako što moraju onda neka rade samnom, neka sestru ostave na miru.”

Dragicu i njezinu sestru od silovanja spasio je tada jedan mladi vojnik. No nakon izlaska iz Sotina, niti nju, ali niti oca više nije vidjela. Zatekla ih je sudbina 68-ero žitelja toga prije rata većinski hrvatskoga mjesta nadomak Vukovaru.

Poput Đure Počića koji je identificiran 1998. klasičnom metodom i pokopan na memorijalnom groblju, no…

“Prije tri godine uspostavilo se da to nisu njegovi ostaci i ponovo sam prošla svu tu kalvariju i sahranila 20 posto posmrtnih ostataka svog supruga”, kaže Amalija Počić, Đurina supruga.

Većina posmrtnih ostataka Sotinjana nađena je u masovnoj grobnici u Vučedolskim vinogradima. No upornost ovih ljudi i osobna istraga koju su vodila dovela ih je do novih spoznaja. Zahvaljujući i procesu koji je vođen u Beogradu, Žarko Milošević koji je osuđen na devet godina pokazao je još jedno mjesto masovne grobnice. Stara Ciglana, odakle su posmrtni ostaci premještani u rovove klaonice gdje su se zatrpavani zajedno sa životinjskim ostacima.

“Tu gdje je ovaj korov, tu su bili kanali gdje su se bacali od klaonice i onda im je bilo jako blizu gdje je ona šumica, to ti je ta Ciglana i onda su ih samo ovdje preko njiva dovezli tu i pobacali”, kaže Igor Matiješević, Inicijativni odbor obitelkji nestalih Sotin.

Slučaj krvnika Miloševića koji je pokazao mjesto zločina nije izoliran. Za to postoje i pisani tragovi koji su dostavljeni hrvatskom pravosuđu još prije tri godine.

No, Sotinjani ne staju. Uz pomoć države ili bez nje, traže istinu. Trenutačno su zahvaljujući prvoj presudi pred beogradskim tužiteljstvom podnijeli tužbu protiv Srbije.

Traže naknadu štete. Uz to nadaju se i skorom početku novog procesa pred Tužiteljstvom u Beogradu, za Vučedolske vinograde, ali i sve pojedinačne zločine. Zbog istine i pravde koje hrvatska žrtva zaslužuje.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori

Komentari