Pratite nas

Schilling: Situacija je toliko ozbiljna da će BiH postati crna rupa na Balkanu

Objavljeno

na

”Situacija u Bosni i Hercegovini je toliko ozbiljna da je vrijeme da se međunarodna zajednica probudi i snažno uključi u rješavanje problema. Samo Sjedinjene Američke Države i Europska unija mogu nešto napraviti ukoliko djeluju zajedno”, ocijenio je bivši visoki predstavnik u našoj zemlji Christian Schwarz-Schilling.

”BiH će biti ”crna rupa” na Balkanu ukoliko se hitno nešto ne poduzme. Nezadovoljstvo građana BiH je evidentno i oni su to pokazali na posljednjim prosvjedima”, kazao je Schwarz-Schilling danas novinarima u Sarajevu.

”Nadam se da će se Njemačka na prvom mjestu, zajedno s Poljskom, Francuskom, opredijeliti za određene korake i razgovore s Rusijom, Turskom i svim državama sudionicama Deytona da bi pokrenuli pitanja harmonizacije loših ustavnih rješenja u Federaciji Bosne i Hercegovine i Republike Srpske te da bi ih uskladili.

Mora se odrediti točan datum za harmonizaciju ustavnih promjena, najkasnije do kraja godine, da bi se one provele u narednih tri do četiri godine”, izjavio je Schilling.

BiH će biti “crna rupa” na Balkanu ako dužnosnici međunarodne zajednice kao i političari iz BiH nešto ne poduzmu i preuzmu odgovornost, kazao je on.

Uspoređujući situciju u BiH kakva je sada i kakva je bila u vrijeme kada je on bio visoki predstavnik u BiH od siječnja 2006. do sredine 2007. godine, Schwarz-Schilling je kazao da ne vidi da je došlo do velikog napretka te da je BiH u nekim stvarima i nazadovala.

”Točna je analiza da je BiH napravila čak i korak unazad, ali je pravo pitanje što treba učiniti? Ljudi u međunarodnoj zajednici također govore jednom ovako, dugi put onako. Nakon svega što smo vidjeli ovdje i iskusili s BiH prilično je jasno da prije svega u vezi s BiH mora postojati jedinstvo između EU i SAD-a.

Obje te strane moraju preuzeti odgovornost. SAD ne može sve vrijeme govoriti da EU nešto treba činiti, a da će ih on slijediti. EU ne može voditi taj proces bez SAD-a”, kaže Schwarz-Schilling.

Jedino rješenje da se situacija u BiH promijeni jest da SAD preuzme svoju odgovornost kako je to učinio i u ’90-im godinama te da zajedno sa EU krene u rješavanje krize u BiH, kaže Schwarz-Schilling.

”Sve dok budu djelovali zajedno ova zemlja može krenuti ka napretku. Međunarodna zajednica ne može reći BiH evo vi uradite sve sami, vi napravite reforme i onda dođite u Europsku uniju.

To nije rješenje i nije pravi odgovor na situaciju u BiH. Nadam se da će prosvjedi u BiH te situacija u RS-u s Miloradom Dodikom pokazati međunarodnoj zajednici da mora mijenjati stav”, kaže Schwarz-Schilling.

”BiH treba profesionalnu pomoć međunarodne zajednice, BiH ne može iz ove situacije izaći sama”, ocjenjuje on.

Schwarz-Schilling kaže da ne želi umanjiti ni odgovornost lidera u BiH koji se ponašaju na način da zajedno sjede u “finim restoranima i razmjenjuju ljubazno riječi”, a potom izlaze na konferencije za medije i govore loše jedni o drugima.

On je pohvalio i neke parlamentarce u BiH koji su u vrijeme dok je bio ovdje, kako kaže, naporno radili na postizanju dogovora, ali su “nakon toga došli lideri stranaka i sve pokvarili”.

Osvrnuo se i na posljednje prosvjede ocjenjujući da je dobro što narod pokazuje nezadovoljstvo te da je vrijeme da se upravo sada poduzmu konkretni koraci kako ljudi u ovoj zemlji ne bi potpuno izgubili vjeru u nju.

Fena

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Herceg Bosna

18. studenoga 1991. godine uspostavljena Hrvatska zajednica Herceg-Bosna

Objavljeno

na

Objavio

U Grudama je 18. studenoga 1991. godine uspostavljena Hrvatska zajednica Herceg-Bosna, sa sjedištem u Mostaru. U njen sastav ušlo je 30 općina: Jajce, Kreševo, Busovača, Vitez, Novi Travnik, Travnik, Kiseljak, Fojnica, Dobretići, Kakanj, Vareš, Kotor Varoš, Tomislavgrad, Livno, Kupres, Bugojno, Gornji Vakuf, Prozor, Konjic, Jablanica, Posušje, Mostar, Široki Brijeg, Grude, Ljubuški, Čitluk, Čapljina, Neum, Stolac i Ravno.

U Odluci o uspostavi Hrvatske zajednice Herceg-Bosne je naglašeno da će Hrvatska zajednica Herceg-Bosna poštovati demokratski izabranu vlast Republike Bosne i Hercegovine sve dok postoji državna nezavisnost Bosne i Hercegovine u odnosu na bivšu ili svaku drugu Jugoslaviju.

Stvaranje obrambene zajednice dobilo je potporu i iz Republike Hrvatske ponajprije zbog teške i neizvjesne situacije u kojoj se ona tada nalazila. Taj dan pao je Vukovar i došlo je do teškog stradanja hrvatskog naroda u istočnoj Slavoniji. Hrvatska zajednica Herceg-Bosna zamišljena je kao privremeno tijelo vlasti u funkciji obrane onih dijelova Bosne i Hercegovine gdje su Hrvati bili u većini ili su barem činili značajan udio stanovništva.

Osnivači Herceg Bosne vjerovali su da će uz pomoć Muslimana uspjeti obraniti te prostore. Predsjednik Herceg-Bosne Mate Boban je na pitanje razloga formiranja Herceg Bosne odgovorio je: „Bosna ponosna prestala je biti ponosna. Njenim cestama, željeznicom, eterom njenim – kruži zlo. Ona je okupirana. Hrvatski narod, ponosan narod, morao je učiniti nešto da u tome ne sudjeluje, da dadne do znanja da to ne želi.”

facebook komentari

Nastavi čitati

Kronika

18. 11. 1991. – Pad Vukovara i Škabrnje (VIDEO)

Objavljeno

na

Objavio

Nakon pada Vukovara JNA i srpske paravojne formacije, načinili su mnoga ubojstva i ratne zločine. Pojedini Vukovarski Srbi koji su se u skloništima mjesecima skrivali od granata, sada su se bacali „oslobodiocima“ u naručje i prokazivali branitelje i obitelji branitelja. Stoga su po cijelom području grada Vukovara ljudi streljani, a najveći organizirani i masovni zločin dogodio se nad ranjenicima iz bolnice u Vukovaru i braniteljima te civilima kojih je 200 identificirano iz masovne grobnice na Ovčari.

Više od 90 posto zgrada u Vukovaru je uništeno ili porušeno do temelja. Kao nijemi svjedoci strašnoga rata nad gradom dominiraju uništeni silos, vodotoranj, ostaci crkve, baroknih palača. Agresor slama posljednji otpor u Lušcu i Borovu Naselju. Većina branitelja više i nema streljiva.

Tri mjeseca cijeli je grad proveo u podrumima, skloništima, čak 56 dana nisu imali struje, vode i telefonskih veza sa svijetom. Nedostaje i hrane. U gradu više nema ni zgrada, ni kuća niti skloništa. Ima tek na stotine novih grobova, šačica preživjelih boraca i već legendarnih živih i palih heroja poput Blage Zadre, Siniše Glavaševića, Mladog i Starog Jastreba.

Nakon okupacije u gradu počinje neviđeni teror. Jugoslavenska vojska i četnici koje predvode zločinci – major Šljivančanin i Miroslav Radić – odvode u nepoznatom smjeru branitelje, djecu, civile. Nije pošteđeno ni 12 djelatnika vukovarske bolnice i 261 ranjenik. Sudbina mnogih od njih još je i danas nepoznata, a masovne grobnice na Ovčari, vukovarskom Novom groblju i na drugim lokacijama govore o strašnoj sudbini četničkih zarobljenika.

Napad na grad i luku na ušću Vuke u Dunav počeo je tri mjeseca prije. Najelitnije motorizirane jedinice jugoslavenske vojske opkolile su grad s oko 600 tenkova i s oko 50 tisuća dobro naoružanih vojnika. Vukovar brani ukupno 2000 pripadnika policije, Zbora narodne garde i dragovoljaca. Vojni analitičari pretpostavljali su kako Vukovar može izdržati naviše tri dana, no Vukovarci ne misle tako. Održali su se tri mjeseca i zadali jugo-četničkim snagama neviđene gubitke. Uništili su ukupno 500 srpskih oklopnih vozila, od čega čak 200 tenkova. Oboreno je 25 borbenih zrakoplova. Broj ubijenih neprijatelja procjenjuje se na 10 do 15 tisuća, a ranjenih je dvostruko više.

Iako je zauzela Vukovar, materijalno i psihološki srpska je vojska posve oslabljena. Ona više nije sposobna za veće napade na druge hrvatske gradove. Istodobno, dugotrajno vezivanje jakih okupatorskih snaga stvorilo je prostor i vrijeme za organiziranje Hrvatske vojske. Zbog toga je obrana Vukovara postala simbol Hrvatskog otpora, a vukovarske žrtve temelj su hrvatske slobode.
Nekoliko godina poslije, nakon munjevitih akcija Bljesak i Oluja kojima je oslobođen najveći dio Hrvatske, Erdutskim je sporazumom dogovorena mirna reintegracija zapadnog Srijema i Baranje. U siječnju 1998. završen je mandat UN-a i Hrvatska je preuzela nadzor nad svojim granicama na Dunavu. Vukovar se počeo obnavljati, a u znak sjećanja na herojsku borbu i žrtve 18. studenoga Hrvatski je sabor proglasio Danom sjećanja na Vukovar.

Pokolj u Škabrnji je bio srpski ratni zločin iz doba srpsko-crnogorske agresije na Hrvatsku. Izveli su ga domaći pobunjeni Srbi uz pomoć snaga JNA 18. studenog 1991. Za posljedicu je imao ubijena 84 Hrvata, 26 branitelja i 58 civila, odnosno, svako domaćinstvo u Škabrnji je nakon tog napada bilo “zavijeno u crno“.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari