Pratite nas

Politika

Schumann i Gasperi: Tvorci moderne Europe i budući svetci Katoličke Crkve

Objavljeno

na

Konrad Adenauer, Alcide De Gasperi i Robert Schumann

Mit o Europi je na vrhuncu svojega uozbiljenja. Silovanje Feničanke više nije grčka rapsodija o ženi velikih očiju i širokoga lica koju je zaveo gordi Zeus. Vodeći je sve do Krete – simboličke granice i vêza između azijskih utjecaja i svega onoga što će se na Kreti i Europi izroditi u samostalni i autentični oblik kulture, jezika, pisma, filozofije i umjetnosti po kojima jednom bijasmo prepoznatljivi

Robert Schumann

– Europa koja je utemeljena na ideji antičke slobode, postala je danas samoj sebi mitom. Urušenim, razvaljenim i pregaženim kršćanskim svjetonazorom i civilizacijskim zaboravom, početno formirane ideje o građanskoj liberalnoj parlamentarnoj demokraciji ostale su bez svoga temeljnog uporišta. Autodestrukcija duhovnoga korpusa, proizvela je frenetičnu unijsku karikaturu, koja po Schumannovom proroštvu neizbježno tone u tiraniju. Lider europskih integracija navjestio je smrt ovakvoj demokraciji.

Europa se svjesno i odlučno odrekla povijesno-moralne okosnice vlastitoga bítka, lomeći je anarhijskom stihijom nihilističke uobraženosti. Sekularizacija kao najveći izraz europske modernosti, produkt je racionalizacije novovjekovnog optimizma i slobode globalnog uma pred kojim je bezrezervno ukinut doticaj između svetoga i svjetovnoga, uzdajući se u svekoliki ekonomski prosperitet i nadnacionalnu sigurnost donošenja općih odluka za čitavu populaciju, izoliravši je od religijskih utjecaja.

Desakralizacija politike i priznavanje pluralizma bez istine o čovjeku, potisnula je svako iskustvo konzervativizma, učinila ga nepoželjnim akterom u oblikovanju društvenih silnica, oduzela mu pravo na izvornu misao o vrijednostima i ekskomunicirala ga na periferiju privatnog mišljenja. Iako naizgled marginalno, sveto je izraženije u okvirima moralnog relativizma ako mu se otkrije snaga otajstvene moći.

Na pragu mistike, umire svaka umišljena politika i religijsko ograničenje – zabluda da je svijet nespojiv s tajnom Božje objave o dostojanstvu čovjeka. Svakoga, jer jedan je Bog svima ljudima. Upravo na ovakvom stavu pomirenja mnogih i drugačijih, tvorci suvremenih europskih integracija, Robert Schumann i Alcide De Gasperi postavili su temelje modernoj Europi. Osnova na kojoj su Njemačka i Francuska uspjele prevladati poslijeratnu krizu, povijesno je poznata činjenica prvih integracijskih zamaha koji su imali odlučujući utjecaj na europsku stabilnost i mir. Ideja Jean Monneta, vizionara političke unije i modernizatora gospodarskih kretanja, realizirana je kroz Schumannov plan.

Ono što se činilo nedostižnim, postignuto je kroz ekonomsku integraciju tzv. Male Europe osnivanjem EZUČ-a pa je rat između Njemačke i Francuske postao „nezamisliv, ali i materijalno nemoguć.“

Alcide De Gasperi

S druge strane, Alcide De Gasperi  bio je premijer čak osam demokršćanskih vlada i jedini čovjek koji je uspio biti predsjednik sabora, predsjednik republike i premijer. Bio je pokretač studentskog kršćanskog pokreta u Beču, urednik  katoličkog časopisa La Voce Cattolica i utemeljitelj stranke Kršćanska Demokracija koja je u bitnome odredila funkcioniranje moderne talijanske države i uspostavu demokratskog društva, oslobođenog od fašističkih aspiracija. Schumann je prepoznao slabosti Versailleskog ugovora i znao je da se takve pogreške više ne smiju ponoviti, kako se ne bi opet oformila neka nova totalitaristička struja koja bi dovela do novog svjetskoga rata. Svoju političku karijeru doživljavao je kao duhovni poziv, bio je praktični vjernik i organizator Katholikentaga, blizak isusovačkoj duhovnosti.

Protivnik svakog oblika destruktivnog nacionalizma i autoritarizma, bio je zagovornik kršćanske demokracije zasnovane na socijalnoj pravdi, ljudskim pravima, dostojanstvu čovjeka i slobodi. Kao i Gasperi, primio je 1958. godine prestižnu mirovnu nagradu u Aachenu, kao jedan od glavnih sudionika u stvaranju mirne i jedinstvene Europe.

Konrad Adenauer

Ovom iznimnom političkom društvu, pripadao je i prvi njemački kancelar Konrad Adenauer, također katolik i osnivač CDU – a, zaslužan za uspostavu efikasnog sustava mirovina i za model „socijalne tržišne ekonomije“ čijoj su se stabilnosti Hrvati uvijek divili. Posebno je ostao upamćen po Povratku njih 10.000, njemačkih ratnih zarobljenika iz SSSR-a. Ljudi koji su zaslužni za uspostavu mirne i jedinstvene Europe, nisu bili obični političari koji su svojim snagama promijenili lice zemlje i toga su bili duboko svjesni. Religiozni, ali slobodni od ograničenja religijskog koncepta ponudili su europskom kontinentu istinu o čovjeku i vrijednostima bez kojih je nemoguće nadići probleme pluralnog društva. Opravdali su svoje poslanje gledajući svijet budnim očima i širinom duhovnoga kapaciteta premostili su naizgled nemoguće razlike među zaraćenim svijetom.

Zato je njihova politika neiscrpno vrelo dobra, izvor Ode radosti koja presušuje pred onima koji nisu baštinili njihov mentalitet, ne poznaju mu temelje niti mu umiju naslutiti mističnu suptilnost – od buke ukrštenih jezika zloće koji jedino mogu integrirati kaos. Beznadni, slijepi i gluhi, onaj kaos koji postaje nesavladiv u disperziji zatočenog uma – vraćenog u mrak platonske špilje, okovan mitološkom sjenom duhovnoga ropstva. Politika nije dovoljna, ovdje se otvara prostor za filozofski aspekt proučavanja neistraženog pojma Zla koji je Dante opisao u svom Infernu, kroz čije se koncentrične krugove provlači potresena Delorsova Europa s epicentrom u Bruxellesu. Pa ipak, nećemo ostaviti svaku nadu mi koji smo ušli u zajedništvo s vraškim konstruktima novoga svijeta, jer njima ne pripada zadnja riječ. Gledano iz hrvatske perspektive, mogli bismo reći da je dr. Franjo Tuđman bio „Schumannov blizanac“, tvorac hrvatske državotvornosti i njene integracije, europske i kršćanske.

Baš kao što su budući svetci Katoličke Crkve, Alcide De Gasperi i Robert Schumann izbavili Europu iz ralja totalitarizma, napose onoga nacističkoga, tako je bl. Alojzije Stepinac izbavio Hrvatsku iz ralja komunizma, stvorivši preduvjete za stvaranje moderne hrvatske države koju šešeljarija ne priznaje.

Bogu hvala, imamo se komu moliti – i kao Hrvati i kao Europljani – da nam se Srbija ispriča kao što se Nijemci do dana današnjega ispričavaju Židovima i klanjaju se njihovim žrtvama poput najrevnijih muslimana, noseći ustrajno biljeg svoje otkupljene krivnje. Otkupljene svetačkom žrtvom svojih i naših, europskih velikana!

Slavica Mustapić

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Stier i Milošević idu zajedno u utrku za novog šefa HDZ-a?

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Iako je premijer i šef HDZ-a svoju praktički novu Vladu sastavio s većinom od 82 zastupnika, što je šest ruku više od apsolutne većine, to ne znači da je njegova unutarstranačka oporba objesila kopačke o klin i odustala od preuzimanja HDZ-a, ali na redovnim stranačkim izborima koji su za nešto manje od godinu dana, piše u nedjelju Večernji list.

Štoviše, na relaciji Davor Ivo Stier – Domagoj Ivan Milošević vode se intenzivni razgovori u smjeru timskog nastupa na izborima za predsjednika HDZ-a, a razgovara se, doznaje dnevnik, i s Mirom Kovačem.

Razgovori između Stiera, glavnog Plenkovićeva izazivača, i Miloševića odmakli su dalje nego oni s Kovačem, no Plenkovićeva oporba u HDZ-u svjesna je potrebe ujedinjavanja kako se glasovi u izbornom procesu ne bi rasipali.

I dok je Stierova politika za novi HDZ politika ujedinjavanja, Miro Kovač izazvao je velike reakcije izjavom da je potrebna rekonstrukcija HDZ-a za pobjedu na parlamentarnim izborima jer ju je plasirao u petak na dan izglasavanja sedmero novih ministara Plenkovićeve Vlade. Odmah mu je uzvratio i sam Plenković rekavši da je HDZ-u potrebna konsolidacija, a “vidjet ćemo tko će biti glavni u toj igri”, podsjeća Večernji.

Žešći je bio glavni tajnik Jandroković koji je poručio da se to tako ne radi i da se Kovač kritikom na dan kada se HDZ-ova Vlada nosi s oporbom zbog imenovanja novih ministara diskvalificirao za funkciju predsjednika HDZ-a. Jandroković mu je prigovorio da je osobne interese stavio ispred stranačkih.

U krugu Plenkovićevih oponenata poručuju da je Kovačeva izjava dobra i pogođena, ali poslana u sasvim krivom trenutku, kada je Vladi bila potrebna podrška, piše Večernji list.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Predsjednica RH predlaže: Državna tijela trebaju razmotriti da se ugovori s CHF kreditima proglase ništetnima

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović sastala se s predstavnicima građanske inicijative Lex Franak, koji su je izvijestili o problemu koji pogađa 125 tisuća hrvatskih obitelji.

Predstavnici građanske inicijative Lex Franak upozoravaju da presude sudova koje građani dobivaju na osnovi svojih tužbi pokazuju da je poslovanje banaka s kreditima u švicarskim francima bilo pravno i moralno upitno i da državne institucije izvršne, zakonodavne i monetarne vlasti nisu na vrijeme reagirale i spriječile štetu koja je nastala takvim postupanjem. Banke, koje su većinom u stranom vlasništvu, povrijedile su prava potrošača i osiromašile hrvatske građane nepoštenom praksom i nezakonitim kreditima, a zaradu prelijevale vlasnicima u inozemstvo.

Predsjednica je naglasila da ovaj problem ne gleda izdvojeno u odnosu na problem blokiranih i ovršenih građana, koji smatra jednim od najvećih problema hrvatskog društva. Hrvatska, kao demokratska i socijalna država, članica Europske unije, mora riješiti ovo pitanje. Građani ne smiju imati osjećaj pravne nesigurnosti, nezaštićenosti i prevarenosti niti smiju biti doživotno blokirani. Banke nisu i ne smiju biti gospodari života i smrti dužnika iz čega proizlazi da država mora postaviti zdrav okvir koji uvažava načelo pravedne i socijalne države.

Budući da su na hrvatskim i europskim sudovima potvrđene odluke kako su banke povrijedile prava potrošača koristeći u ugovorima ništetne i nepoštene ugovorne odredbe, a kako bi se spriječili daljnji troškovi za građane, sudove pa i banke, Predsjednica Republike Hrvatske predlaže da nadležna državna tijela razmotre prijedlog građanske inicijative Lex Franak da se ugovori koji sadrže osporene odredbe proglase ništetnima.

Predsjednica Republike Hrvatske je obaviještena o prijedlogu Zakona o ništetnosti ugovora o kreditu s valutnom klauzulom u švicarskim francima koji je uz pomoć pravnih i financijskih stručnjaka izradila građanska inicijativa Lex Franak kao konkretan prilog rješavanju ovog problema.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari