Pratite nas

BiH

SDA izbrisala Programsku deklaraciju sa svoje službene internetske stranice

Objavljeno

na

Programska deklaracija, koja je sredinom rujna usvojena na sedmom kongresu SDA, izbrisana je sa službene internetske stranice ove političke stranke, otkriva Hrvatski Medijski Servis.

Postavlja se pitanje je li se činom uklanjanja sa službenih internetskih stranica SDA odrekla vlastitih programskih usmjerenja. Podsjetimo, jedan od političkih ciljeva  naveden u Deklaraciji SDA je ustavno preuređenje Bosne i Hercegovine u “Republiku BiH, organiziranu na tri razine vlasti; državni, regionalni i lokalni”. Struktura tako organizirane države i nadležnosti pojedinih razina vlasti razrađena je u posebnoj Rezoluciji o ustavnoj reformi i izbornom zakonodavstvu.

SDA izbrisala Programsku deklaraciju s internetske stranice | Foto: Printscreen

U Rezoluciji uklonjenoj s internetskih stranica SDA navodi se kako bi Republika BiH imala predsjednika države i Vladu RBiH, te dvodomni parlament, pri čemu bi uz Zastupnički, drugi dom – Dom naroda, imao ovlasti isključivo zaštite identitarnih pitanja naroda i nacionalnih manjina, uz opasku kako bi središnje mjesto u novoj organizaciji države imao građanin.

Ovakva organizacija države, nesumnjivo, omogućila bi vladavinu najbrojnijeg naroda, dok bi malobrojniji narodi izgubili politički subjektivitet, odnosno suverenitet, konkretnije pretvaranje BiH u državu Bošnjaka.

Deklaracija SDA izazvala je oštre osude hrvatske i srpske javnosti, ali i međunarodne zajednice.

Sadržaj uklonjene Deklaracije SDA, koju smo ranije preuzeli s internetske stranice ove stranke, odnosno Rezolucije o ustavnoj reformi i izbornom zakonodavstvu, koja je sastavi dio Deklaracije usvojene na 7. Kongresu SDA, preveden na hrvatskih jezik, bez bilo kakvih drugih intervencija, Hrvatski Medijski Servis (HMS) ponovno prenosi u cijelosti:

REZOLUCIJU O USTAVNOJ REFORMI I IZBORNOM ZAKONODAVSTVU

I
SDA ostaje čvrsto opredijeljena za donošenje novog ustava Bosne i Hercegovine, kojim bi se Bosna i Hercegovina definirala kao demokratska, pravna, sekularna i socijalna država sa gospodarskim sustavom temeljenim na slobodnom tržišnom poslovanju, s podijeljenim sustavom vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku, organizirana na tri razine vlasti: državni, regionalni i lokalni i pod imenom Republika Bosna i Hercegovina.

Novi ustav Republike Bosne i Hercegovine treba u središte pozicionirati građanina kao pojedinca i omogućiti mu ostvarivanje političkih i drugih prava u skladu s međunarodnim dokumentima o ljudskim pravima i osnovnim slobodama.

Državna razina vlasti bi činila dvodomni parlament sa Zastupničkim domom, kao domom građana i Domom naroda u kojem se štite vitalni interesi konstitutivnih naroda i nacionalnih manjina u Bosni i Hercegovini. Oblasti u kojima bi se štitio vitalni interes bile bi taksativno pobrojane u Ustavu i odnosile bi se na oblasti kulture, tradicije, identiteta, vjerskih prava, sloboda i drugih pitanja.

Izvršnu vlast bi činili predsjednik države i Vlada Republike Bosne i Hercegovine.

Sudsku vlast bi činili redovni sudovi s Vrhovnim sudom Republike Bosne i Hercegovine, kao vrhovnom sudskom instancom u sustavu redovitih sudova.

Regionalna razina vlasti bi činila pet ili više multietničkih regija, formiranih na osnovu ekonomskih, zemljopisnih, povijesnih, prometnih, kulturnih i drugih europskih principa i standarda za formiranje regija.

Lokalna razina vlasti bi činile općine i gradovi u Bosni i Hercegovini, kao jedinice lokalne samouprave organizirane u skladu s Europskom poveljom o lokalnoj samoupravi. To bi podrazumijevalo osposobljenost lokalnih vlasti da, u granicama zakona, reguliraju i rukovode znatnim dijelom javnih poslova, na osnovu vlastite odgovornosti i u interesu građana. Grad Sarajevo, kao glavni grad Republike Bosne i Hercegovine je politički, administrativni,
kulturni, ekonomski i društveni centar Republike Bosne i Hercegovine.

Zalagat ćemo se da administrativno područje Grada Sarajeva obuhvati cjelokupnu teritoriju prijeratnog Sarajeva s najmanje deset općina, u okviru šire regije.

II
SDA će se, do postizanja ciljeva opisanih pod točkom I ove Rezolucije zalagati za dosljedno provođenje Zaključaka i Preporuka Europske komisije iznesenih u Mišljenju Komisije o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Europskoj uniji od 29. 05. 2019. godine.

Prema Mišljenju Komisije Bosna i Hercegovina mora uskladiti svoj Ustav s europskim standardima i osigurati funkcionalnost svojih institucija kako bi bila u stanju preuzeti obveze EU.

Kompleksna ustavna struktura i česti sporovi o podjeli nadležnosti među razinama vlasti utječu na usklađivanje zakonodavstva s acquisom i na njihovu implementaciju u brojnim poglavljima.

Potrebno je da Bosna i Hercegovina osigura pravnu sigurnost u pogledu raspodjele nadležnosti među razinama vlasti i da uvede klauzulu o zamjeni kako bi se omogućilo da država privremeno izvršava nadležnosti drugih razina vlasti u cilju sprečavanja težih kršenja propisa EU za koje bi odgovornost snosila cijela država.

Ustav sadrži odredbe koje se pozivaju na etničku pripadnost koje nisu u skladu s EKLJP i njenim protokolima. Određena izborna prava rezervirana su za građane koji pripadaju «konstitutivnim narodima» – Bošnjacima, Hrvatima i Srbima. Potrebne su značajne dodatne reforme kako bi se osiguralo da svi građani mogu djelotvorno ostvarivati svoja politička prava, u skladu sa sudskom praksom Europskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić-Finci i dr.

Potrebno je da Ustav izričito jamči neovisnost pravosuđa, uključujući Sud Bosne i Hercegovine, Tužiteljstvo i Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće kao samoregulacijsko tijelo pravosuđa. Bosna i Hercegovina treba ojačati profesionalizam i nepristranost sudaca Ustavnog suda i neovisnost Ustavnog suda, i osigurati kontinuirano poštivanje njegovih
odluka na svim razinama vlasti.

Prema europskim standardima, dosljednost sudske prakse mora biti osigurana kroz odluke viših sudova, a ne kroz upute ili smjernice. Bosna i Hercegovina mora uspostaviti sudsko tijelo koje će osigurati dosljedno tumačenje zakona i usklađenost sudske prakse, uz potpuno osiguranje principa neovisnosti svih sudaca.

Zakon o VSTV-u treba revidirati kako bi se bolje regulirala imenovanja i ocjenjivanje rada nositelja pravosudnih funkcija i disciplinski postupci protiv njih, te osigurali odgovarajući pravni lijekovi protiv konačnih odluka VSTV-a, a u skladu s europskim standardima. Potrebno je usvojiti i Zakon o sudovima u Bosni i Hercegovini u skladu s europskim standardima kako bi se spriječio sukob nadležnosti u krivičnim stvarima i osigurala potrebna pravna sigurnost. S ciljem jačanja jamstva neovisnosti sudstva i samostalnosti tužiteljstva pravosudni sustav na državnoj razini i VSTV trebaju imati eksplicitan ustavni status.

Potrebno je uraditi reformu izbornog zakonodavstva kako bi se osiguralo poštivanje odluka Europskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH i osigurala transparentnost i legitimnost izbornog procesa i rezultata izbora. Potrebne su značajne reforme da se osigura da građani mogu djelotvorno ostvarivati svoje pravo birati i biti birani. Etnički zasnovana ograničenja za izbor u zakonodavna tijela treba ukinuti radi usklađivanja s presudom u
predmetu Sejdić-Finci i dr.

Potrebno je bez odlaganja postupiti po preostalim preporukama OSCE/ODIHR radi unapređenja integriteta izbornog procesa.

III

Sedmi Kongres SDA se zalaže za provođenje Zaključaka i Preporuka Europske komisije iznesenih u Mišljenju Komisije o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Europskoj uniji od 29. 5. 2019. godine.

U skladu s tim SDA će se zalagati da vlasti u Bosni i Hercegovini provedu ustavnu reformu i reformu izbornog zakonodavstva radi usklađivanja Ustava BiH i Izbornog zakona BiH sa Europskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda i presudama Europskog suda za ljudska prava i presudama Ustavnog suda BiH.

Ustavna reforma treba omogućiti ispunjenje zahtjeva Europske komisije o osiguranju pravne sigurnosti u pogledu raspodjele nadležnosti među različitim razinama vlasti i uvođenju klauzule o zamjeni kako bi se omogućilo da država privremeno izvršava nadležnosti drugih razina vlasti u cilju sprečavanja težih kršenja propisa EU za koje bi odgovornost snosila cijela država.

SDA će insistirati na uvođenju simetričnih rješenja u parlamentima entiteta, tj. insistirati na ustavnom pozicioniranju Doma naroda u Narodnoj skupštini Republike Srpske umjesto sadašnjeg Vijeća naroda.

Nadalje, SDA će se zalagati da ustavna reforma obuhvati i pravosuđe Bosne i Hercegovine na način da Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće i pravosudni sustav na državnoj razini imaju eksplicitan ustavni status, te da se na razini države uspostavi sudsko tijelo (Vrhovni sud BiH) koje će osigurati dosljedno tumačenje zakona i usklađenost sudske prakse. Reforma pravosuđa treba osigurati neovisno, profesionalno i odgovorno pravosuđe.

U procesu reforme izbornog zakonodavstva, osim usklađivanja s EKLJP i presudama Europskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH, SDA će se zalagati za postupanje po preporukama OSCE/ODIHR radi unapređenja integriteta izbornog procesa.

S obzirom na činjenicu da je u životnoj stvarnosti, do sada postavljanom legitimnom cilju građana – očuvanju mira, pridodati novi legitimni cilj – potreba građana za boljim uvjetima života, SDA smatra da je sve obveze Bosne i Hercegovine u procesu pristupanja Europskoj uniji potrebno promatrati i efikasno provesti kao legitimni cilj svih građana Bosne i Hercegovine.

SDA neće dozvoliti da se, uslijed nepostojanja političke volje, događa zastoj na unapređenju pravnog ambijenta u Bosni i Hercegovini. Pored obveznih i važnih reformi ustava i zakona u BiH, a što zahtijeva politički konsenzus, SDA smatra da se i postojeća ustavnopravna rješenja mogu i moraju dosljednije i efikasnije primjenjivati u pravnoj praksi u Bosni i Hercegovini, a kako bi se povećala pravna sigurnost, kontinuirano unapređivao servis građanima od strane
institucija države i unaprijedila pravna praksa u interesu građana Bosne i Hercegovine.

SDA će se, putem nadležnih institucija i u skladu s propisanim procedurama, aktivno zalagati za kontinuiranu i efikasnu kontrolu ustavnosti zakona i pravne prakse, jer bez efikasne i kontinuirane kontrole ustavnosti zakona i pravne prakse nema Ustavom i općim načelima međunarodnog prava zajamčene vladavine prava.

Sljedeći novu društveno odgovornu orijentaciju ustavnog prava u Europskoj uniji SDA će se, u budućim izmjenama Ustava, zalagati za financiranje javnih rashoda isključivo iz trenutnih javnih prihoda i ustavno ograničavanje mogućnosti zaduženosti države za tekuće javne rashode što znači zaduživanje budućih generacija.

Navedeno se temelji ne samo na političkom viđenju SDA nego značajno i na ograničenju nekontroliranog korištenja državne vlasti kao jednoj od osnovnih ustavnih funkcija i na zahtjevima Europske unije da se s obzirom na karakteristiku krutosti ustava – ustavom kao najvišim pravnim aktom zaštite dugoročni ekonomski interesi građana i cjelokupnog društva i države.

SDA će se zalagati da se pravna norma u ustavu, zakonima i drugim normativnim aktima prestane razumijevati i provoditi kao komplikacija životnih procesa, nego da predstavlja život u punom kapacitetu te riječi, odnosno pravna norma jeste i treba imati angažirano djelovanje koje je u službi kontinuiranog unapređenja života građana.

IV

Kongres SDA poziva građane, političke stranke i nevladine organizacije na aktivnu suradnju u provođenju neophodnih reformi radi dobrobiti države Bosne i Hercegovine.

Kongres SDA očekuje konkretnu podršku međunarodne zajednice na provođenju neophodnih reformi u cilju napretka Bosne i Hercegovine na njenom euroatlantskom putu.

U Sarajevu, 14. 09. 2019. godine.

 

Zoran Krešić: Deklaracija SDA vodi realizaciji plana za zaživljavanje Šerijata, kako je zapisao ‘otac nacije’ Alija

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj

BiH

Udovice Srebrenice ne pronalaze mir ni 25 godina od genocida

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Arhiva

Fatima Mujić svaki se dan moli za supruga i trojicu sinova koji su ubijeni u genocidu u Srebrenici prije četvrt stoljeća i nada se da je njezin najstariji sin, čiji ostaci nisu pronađeni, još živ.

Zastane svaki put kad se sjeti sina Refika koji nije pronađen ni 25 godina od masakra.

“Mislim da je živ negdje. Kad se molim za njega ruke mi se tresu, ne znam što bih”, rekla je 75-godišnja udovica za AFP.

Njezini voljeni su među 8.000 ubijenih muslimanskih muškaraca i dječaka. Ubile su ih srbijanske snage u istočnoj enklavi pred kraj rata u Bosni i Hercegovini koji se vodio od 1992. do 1995., u zločinu koji su međunarodni sudovi prozvali genocidom.

Suprug i dvojica sinova Fatime Mujić, čiji su ostaci pronađeni u masovnim grobnicama, pokopani su prije 10 godina u memorijalnom centru s još više od 6.600 žrtava.

Još njih 237 pokopano je na drugim mjestima.

Više od 1.000 ljudi nikada nije pronađeno, što i danas boli preživjele.

Mujić, koja živi u selu blizu Sarajevu, kaže da “živi za poziv” da su iskopani Refikovi ostaci.

No, prošlo je desetljeće od pronalaska posljednje od 84 masovne grobnice.

“Od srpnja 2019. pronađeni su ostaci samo 13 žrtava”, rekla je Emza Fazlić, glasnogovornica Instituta za nestale. Manjak novih informacija i svjedoka ometaju potragu, kaže Fazlić.

“Ne ostavljaj me”

Uoči 25. obljetnice maskara u subotu, Mujić se prisjeća posljednjeg susreta s djecom.

Nalazila se među tisućama žena, djece i starijih koji su se okupili ispred UN-ove baze izvan Srebrenice nakon što su srbijanski vojnici potjerali nizozemske vojnike koji su štitili muslimansku enklavu, koja se u to vrijeme smatrala “sigurnim utočištem”.

Pod zapovjedništvom vojnog lidera bosanskih Srba Ratka Mladića, muškarci i dječaci su odvedeni i ubijeni po kratkom postupku.

Mujić se prisjetila kako je njezin najmlađi sin, 16-godišnji Nufik, nije puštao.

“Mama, ne ostavljaj me”, govorio joj je.

“Pomilovala sam ga po njegovoj kovrčavoj kosi i rekla mu da ga neću ostaviti”, govori Mujić.

“Odveli su ga, a ja sam ih pratila. Ne sjećam se jesu li me udarili, ne sjećam se ničega”, rekla je.

Njezin suprug i još dvojica sinova pokušali su pobjeći u šumu, ali su uhvaćeni.

“Crna zemlja”

Još jedna udovica, 71-godišnja Mejra Đogaz odlučila je provesti svoje posljednje dane u mjestu gdje je njezin život “stao”.

Živi blizu memorijalnog centra u Srebrenici, koja se nalazi u dijelu Bosne kojim dominiraju Srbi i nasljeđe je etničkog čišćenja tijekom rata koje je trajno podijelilo Srbe, Bošnjake i Hrvate.

Svako jutro, kada polijeva cvijeće u svom dvorištu, vidi redove tisuće bijelih grobova na zelenom travnjaku.

Njezina dvojica sinova Omer i Munib počivaju ondje. Imali su 19 i 21 godinu.

“Više nemam razloga živjeti. Brinem se za cvijeće da ne poludim, ali moji cvjetovi su u crnoj zemlji”, rekla je Mejra.

Njezin treći sin, 20-godišnji Zuhdija i suprug Mustafa ubijeni su ranije u ratu za vrijeme okupacije Srebrenice 1992.

“Moji sinovi nikoga nisu povrijedili, ne bi ni mrava zgazili. Pitam se samo zašto su mi ubili djecu?”, kaže Đogaz.

“Prekrasno dijete”

Ramiza Gurdić (67) također razmišlja o muškarcima koji su ubili njezine sinove i supruga. “Imaju li oni djecu?”

Sinovi Mehrudin i Mustafa imali su 17 i 20 godina kada su ubijeni.

Prije nego što je s ocem pobjegao u šumu, najstariji je zapalio cigaretu i smotao još jednu.

“Majko, nikada te više neću vidjeti”, rekao joj je.

“Najmlađi ništa nije rekao”, dodaje Gurdić.

Pronađeni su posmrtni ostaci obojice, ali samo “polovica Mehrudina”. Još uvijek se nada da će jednog dana pronaći i njegovu drugu polovicu.

“Njegova ga majka nije donijela na svijet bez glave i ruku. Bio je prekrasno dijete”, rekla je.

Četvrt stoljeća kasnije, Gurdić ne želi zlo muškarcima koji su joj oduzeli sinove.

“Bog će im dati ono što zaslužuju”, rekla je za AFP. “Nema mržnje, nema zlobe, ali ni pomirenja”, dodala je. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Postavljen spomenik hrvatskim braniteljima u Kupresu

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Fena

U parku na platou ispred Hrvatskog doma u Kupresu u postavljen je središnji spomenik hrvatskim braniteljima poginulim na Kupresu.

V. d. načelnik općine Kupres Zdravko Mioč kazao je Feni da će se datum svečanosti otkrivanja spomenika naknadno odrediti u skladu s epidemiološkom situacijom.

”U razmatranju su dva datuma, a odluku ćemo uskoro donijeti. Želja nam je da se što više Kuprešaka i naših gostiju okupi na tom događaju, stoga pratimo epidemiološku situaciju kod nas i u regiji, te ćemo u skladu s time odrediti datum svečanog otvaranja spomenika”, dodao je Mioč.

Četiri metra visok spomenik pod nazivom “Zahvalnost” djelo je akademskog slikara i kipara Ante Mamuša. Po riječima predsjednice Udruge poginulih i nestalih branitelja općine Kupres Nada Bagarić, spomenik je podignut u spomen na poginule hrvatske branitelje i civile u Domovinskome ratu i Drugom svjetskom ratu, žrtve komunističkoga terora, kao i u spomen svih onih koji su kroz povijesti umirali za slobodu hrvatskog naroda.

Sredstva za izgradnju spomenika i spomen mjesta osigurao je Hrvatski narodni sabor BiH.

Foto: relax-portal

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Oglasi

Komentari