Pratite nas

Komentar

SDP-ova kampanja i podjela Mosta i Glasnovića HDZ-u dali tri mandata u dijaspori

Objavljeno

na

foto: Kamenjar.com

Dijaspora se ponovno vratila u okrilje HDZ-a na ovim saborskim izborima što se može zahvaliti mobilizaciji mašinerije HDZ-a u Bosni i Hercegovini i činjenici da su se podijelili glasovi između MOST-a i liste generala Željka Glasnovića. Tako se nije ponovila iznimka iz 2016. godine kada je privremeno jedna neovisna lista koju je predvodio general Željko Glasnović uspjela narušiti taj monopol i plasirati se u Sabor.

Sva tri mjesta u Saboru osigurali su HDZ-u birači iz Bosne i Hercegovine, gdje je zabilježen najveći odziv i porast u odnosu na izbore prije četiri godine. Pa ipak najviše preferencijalnih glasova u XI. Izbornoj jedinici pripalo je drugome na listi i gradonačelniku Ljubuškoga Nevenku Barbariću, slijedi HDZ-ov dužnosnik Radoje Vidović iz središnje Bosne, a tek treće mjesto ima nositeljica Zdravka Bušić. Prema neslužbenim informacijama Bušić ima ambiciju biti u izvršnoj vlasti, a ne u Saboru, pa bi tamo mogla sjediti trenutačno četveroplasirana po preferencijama Stana Burić iz malenoga mjesta Ravnog, poznatog po tome što su ga četnici kao prvoga u BiH razorili u listopadu 1991., kada je bošnjačko Sarajevo poručivalo ‘Nije to naš rat’.

Ostatak dijaspore, Australija, Europa ili SAD, uglavnom su dali najveću potporu generalu Glasnoviću. No nedovoljnu. Naime, HDZ-ova izborna mašinerija u Bosni i Hercegovini uspjela je na izbore u dva dana izvući više od 23.000 birača te tako nedostižno podići prag i praktično onemogućiti šanse drugim listama. Naime, s obzirom na to da je u primjeni D’Hondtova metoda u izračunu mandata, to je značilo da svakoj drugoj listi treba najmanje 8.500 do 9.000 glasova u XI. izbornoj jedinici kako bi uopće dobili mogućnost ući u raspodjelu. Druga stvar koja je otežala posao HDZ-ovoj konkurenciji jeste podjela glasova između liste Mosta i Domovinskoga pokreta, odnosno generala Glasnovića kojega su podržavali. Pa ipak, rezultati pokazuju da bi teško čak i zajedno stigli do jednoga saborskog mandata.

I treća, vjerojatno najvažnija stvar koja je toliko izvukla Hrvate iz BiH na birališta, čak 30 posto više nego na izborima 2016. godine, bila je šovinistička kampanja koju su vodili SDP-ovci u Hrvatskoj. Naime, masovno se plašilo građane Hrvatske kako će im ‘neki tamo dole, preko granice odlučiti sudbinu’, ‘da će masovno stizati autobusima’… U tome smislu sve je podsjećalo na prve izbore kada se u Hrvatskoj dogodila smjena vlasti i na vlast došla trećesiječanjska koalicija nakon kampanje u kojoj se otvoreno upiralo prstom u dežurne krivce Hrvate u Bosni i Hercegovini.

Do te mjere bila je degutantna, gubitnička kampanja da su ju kaznili i njihovi birači u Hrvatskoj.

Politički je legitimno tražiti da ti ‘dolje’ ne glasuju. Ali prije nego što to ostvare, treba promijeniti jednu ‘sitnicu’ – Ustav Hrvatske koji je dao pravo glasa svim Hrvatima izvan Republike Hrvatske. Dok se svi glasovi nisu niti brojali, čestitku premijeru Andreju Plenkoviću uputio je čelnik bosanskohercegovačkog HDZ-a Dragan Čović. Izrazio je očekivanje kako će Republika Hrvatska s Plenkovićem na čelu nastaviti podupirati Hrvate u Bosni i Hercegovini kako bi ostvarili jednakopravnost u ovoj zemlji, te nastaviti podržavati Bosnu i Hercegovinu na putu k Europskoj uniji. Ne će trebati dugo čekati kako bi se vidjelo hoće li rezultati te politike prema Hrvatima u Bosni i Hercegovini biti samo deklarativni ili pak biti tek nastavak iznošenja deklaracija i biranih riječi, a od rezultata ne će biti ništa. Hrvatska je praktično riješila svoja najvažnija, strateška pitanja, osim Bosne i Hercegovine i tamošnjih Hrvata. Nakon rješavanja srpsko-kosovskog boja oko granica, najavljuje se da će se međunarodna zajednica snažnije pozabaviti Bosnom i Hercegovinom. U toj medijaciji nije nevažno tko će sjediti u vlasti na Zagrebu. Većina Hrvata u BiH smatra kako im HDZ s Andrejom Plenkovićem može najviše pomoći.

Ako su stvarno dionice Andreja Plenkovića u Bruxellesu toliko velike, onda se vjerojatno može izboriti makar za izmjenu Izbornoga zakona, što bi hrvatskome narodu iz BiH doslovno bio put za izlazak iz ropstva u kojemu se nalaze punih 25 godina zbog nakaradnih rješenja iz Daytonskoga sporazuma koji ih je ostavio pravim političkim bogaljima.

Domagoj Tolić
Hrvatski tjednik/HKV

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj
Oglasi

Komentari