Pratite nas

Sedam razloga zašto nećeš uraditi ništa od svog života

Objavljeno

na

“Da, tako je, čuo si me… pričam tebi! Gledam te u oči (dobro, ne baš skroz pošto vjerovatno čitaš ovo na ekranu, ali figurativno, zamisli da ti sada pogledom bušim rupu na čelu) i govorim ti da nemaš nikakve šanse.

Kažem ti da ako pročitaš ovaj tekst, pogledaš ovu listu i ne prepoznaš da se sve odnosi i na tebe, trebao bi biti malkice zabrinut.

Zapravo, trebao bi biti veoma zabrinut. Trebao bi ostaviti sve i zapitati se koja je uopćte svrha tvog postojanja na Zemlji. Pronađi ogledalo, pogledaj se u oči i onda lijepo odvali sebi šamar.

Shvatio? A sada to ponavljaj dok ne shvatiš da se ovo stvarno odnosi na tebe.

Ovdje pričam o uličnim vještinama.

Ja ne pričam o onome: uči vrijedno, ponekad se zabavi, završi faks s dobrim ocjenama.

Ja ne pričam ni o: zabavi se, propusti predavanja, puši travu, opijaj se i uživaj ali ipak završi faks.

Ja pričam o tome da izađeš iz svoje kuće i uradiš nešto konkretno. O tome pričam. Da izađeš iz mamine kućice, daš otkaz, kažeš “jebite se svi” i onda stvarno uradiš nešto. O tome ti pričam.

Ja pričam o vještinama koje ćeš naučiti u pravom svijetu, izvan sigurnosti roditeljskog doma ili ideološke indoktrinacije koja te je pratila kroz cijelo tvoje obrazovanje. Pričam o vještinama koje svako može naučiti ako želi, ali one i pored toga danas nestaju.

Te vještine se ne mogu naučiti na predavanjima ili u knjigama. Te vještine se mogu naučiti samo u praksi. Recimo kao kada bi naučio da letiš pošto si skočio s litice.

Te vještine ćeš naučiti tek kada otkriješ pravog sebe. Kada sve staviš na kocku i suočiš se sa izvjesnom propašću. Te veštine ćeš naučiti samo ako si spreman da riskiraš sve kako bi postigao neke sjajne stvari.

Ono što hoću da ti kažem je da u igri zvanoj život i nemaš neke šanse…

1. Zato što nisi dovoljno puta izgubio

Zato što se osjećaš prilično dobro u svojoj prosječnosti, zato što si odlučio da ni ne pokušaš.

Zato što je lakše pričati o tome kako učiš nešto novo nego zapravo to i uraditi.

Zato što misliš da je sve previše teško ili previše komplicirano pa ćeš tu priliku preskočiti, ili je možda ostaviti za sutra.

Zato što mrziš svoj posao ali ne želiš da pronađeš novi, zato što je lakše unaprijed odbaciti moguću propast s kojom ćeš se suočiti.

Zato što je lakše ni ne pokušati nego izađi i pokušati pa makar bio siguran da nećeš uspjeti. Ali ćeš naučiti nove stvari i dovesti sebe u izazov.

Zato što kada god nisam uspio naučio sam, a onda sam promijenio moj put kako bih uvijek išao napred. Kao kod kovanja gvožđa, prošao sam kroz vatru kako bih dobio oblik. I to oblik mača, glatkih ivica i oštrog sečiva koje će te isjeći na pola ako nisi dovoljno čvrst.

2. Zato što te briga što drugi misle

Zato što se moraš uklopiti.

Zato što vjeruješ da je ok biti drugačiji ali samo ako si drugačiji na isti način kao što su svi ostali drugačiji.

Zato što se plašiš da se suočiš sa samim sobom zbog straha od drugih. A tako razmišljaš zato što ti sam sudiš ostalima, pa onda normalno mora da i drugi sude tebi na isti način.

Zato što ti više znače stvari koje imaš, nego stvari koje si uradio.

Zato što trošiš novac na odjeću, kola, skupe restorane ili izlaske. Ja ulažem u sebe. Dok se ti pokušavaš uklopiti u svijet, ja ću svijet prilagoditi sebi.

Zato što ću ja bez razmišljanja odbaciti sigurnost i pravog sebe pokazati svijetu. Postat ću otporan na tuđa mišljenja i stajati potpuno gol u masi ideja, ali znat ću da si ti uvijek ostao prosječan dok sam ja uradio neke izuzetne stvari.

3. Zato što misliš da si pametniji nego što jesi

Zato što si uradio sve što su uradili svi ostali. Učio si ono što su drugi učili i pročitao si ono što su svi drugi pročitali.

Zato što si naučio ono što je trebalo kako bi položio NJIHOVE ispite i sada misliš da si pametan upravo zbog toga.

Zato što misliš da je učenje nešto što se radi u školi.

Dok si ti bio na fakultetu, ja sam učio život. Umjesto da učim o svijetu ja sam izašao u taj svijet. Možda nemam diplomu ali ti odaberi temu o kojoj želiš da razgovaramo.

Zato što mogu položiti tvoje testove ako bi trebalo, ali ti ne bi izdržao ni jednu sekundu pred izazovima koje mi je život priredio. Izazove koji nisu napravljeni na osnovu težine već samo na osnovu jednog kriterija. A to je – hoćeš li preživjeti ili ne.

4. Zato što ne čitaš

Zato što čitaš stvari koje traže od tebe ili ne čitaš uopće.

Zato što misliš da je povijest dosadna a filozofija glupa.

Zato što ćeš radije gledati MTV nego istražiti nešto novo, umjesto da uskočiš u mozak drugih kako bi bolje razumio svijet oko sebe.

Zato što odbijaš prihvatiti da moć na ovom svijetu dolazi od riječi ljudi koji su živjeli prije tebe. Da sve što želiš već sada možeš pronaći u riječima koje su nam danas dostupnije nego ikada.

Zato što vjerovatno ni ne čitaš ovaj tekst a znaš da bi trebalo.

Zato što ljudi koji čitaju ovaj tekst zapravo već znaju ove stvari.

Zato što možeš odvesti konja u vodu, ali ga ne možeš natjerati i da popije vodu.

5. Zato što nisi znatiželjan

Zato što uredno dobivaš svoju porciju vijesti iz kontroliranih medija.

Zato što nisi spreman postaviti pitanje: “A što ako je sve laž?”. A onda prihvatiš mogućnost da zapravo i jeste laž. Možda, zato što su tehnike mas-medija napravljene samo da bi te oni zbunili.

Zato što misliš da sam ja sve shvatio, ali ne želiš prihvatiti da ti ništa ne znaš.

Zato što sam ja željan znanja, bez obzira na temu.

Zato što igraš Candy Crush ili Megalopolis dok ja čitam o teoriji struna i kvantnoj mehanici.

Zato što ti gubiš vrijeme na aplikacije a ja učim kako da editujem video, napravim website ili dizajniram mobilnu aplikaciju.

Zato što bih te uništio da započeno raspravu. Zato što bih moje argumente branio iz svakog mogućeg ugla kako bih shvatio sve što bi možda imao da kažeš protiv mene.

Zato što sam odlučio da razumijem obe strane priče tako dobro da bih mogao da zastupam i tvoje stavove i pobijedim, čak i ako bih te upravo porazio u debati.

6. Zato što ne postavljaš dovoljno pitanja

Zato što ne preispituješ autoritete.

Zato što ne postavljaš pitanja samom sebi.

Zato što ne razumiješ moć dobro postavljenih pitanja u životu, razlike u mišljenjima i borbu za svoje stavove kako neko pokuša da te uvjeri u suprotno. Zato što ne možeš preispitati realnost, zato što si ušuškan u vlastitom matriksu monotonije.

Zato što znam da ćeš mi u običnom ćaskanju odati sve informacije koje su mi potprebne da te uništim.

Zato što ja proučavam ponašanje ljudi dok ti ignoriraš sve ostale osim samog sebe.

Zato što pratim kako izgovaraš riječi isto kao što slušam što govoriš. A pričaš previše.

Zato što prava moć dolazi ne iz logoreične ignorancije, već iz pravilno postavljenih pitanja.

Zato što se ja bavim osnovnim idejama tvojih argumenata i mogu da ih sasiječem u korijenu prije nego što si shvatio da uopćte imaš ideju.

7. Zato što ne možeš prihvatiti istinu

Zato što odbijaš priznati da ne znaš stvari koje ne znaš.

Zato što ne postoji tekst na Internetu koji će ti nadoknaditi sve vijreme koje si proćerdao u životu.

Čak i kada bih ti sve objasnio sačekao bih do sutra da uradiš nešto. A svijet će se do tada potpuno promijeniti.

Zato što i kada misliš da nisam, ja jesam svjestan svijeta oko sebe.

Zato što misliš da te nisam primjetio, ako to nisam pokazao.

Zato što hodaš s glavom u svom dupetu, nesvjestan svijeta oko tebe, blaženo ignorirajući svijet koji je tako blizu da bi mogao osjetiti njegov ukus samo ako bi otvorio usta. A onda bi shvatio koliko je samo istina ukusna.

Zato što bi se odmah navukao na njega. Shvatio bi svoje nerazumijevanje a onda bi konačno razumio da je jedina stvar koja te sprječava da uradiš nešto nevjerovatno zapravo – ti sam!

Raymmar Tirado / raymmar.com

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Stjepan Šterc: Problem iseljavanja Hrvata iz Hrvatske i iz BiH postaje pitanje nacionalne sigurnosti

Objavljeno

na

Objavio

Problem raseljavanja stanovništva iz Hrvatske i iz Bosne i Hercegovine poprimio je dramatične razmjere i postao pitanjem nacionalne sigurnosti, upozorio je u utorak hrvatski demograf Stjepan Šterc istaknuvši kako je posebice ugrožen opstanak Hrvata koji žive u BiH jer bi se njihov broj u toj zemlji u idućih deset godina mogao smanjiti čak za trećinu.

Šterc, profesor na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (PMF), kazao je u intervjuu za bosanskohercegovački portal Slobodna Bosna kako demografska politika postaje ključno pitanje budućnosti i razvitka obje države.

“Način upravljanja u ovim prostorima i državama je i najveći krivac pojave suvremenog egzodusa, potpuno zanemarujući u provođenju izvršne vlasti funkcionalnost demografskog i gospodarskog razvitka. Mogli bi takav način upravljanja nazvati političkom okupacijom u kojoj nema praktički ničeg ozbiljnijeg vezanog za struku, logiku, znanost te projiciranje i modeliranje budućnosti”, kazao je Šterc dodajući kako je jasno da političari svojim odlukama i postupcima izravno utječu na odlazak ljudi.

Iako je Štercov plan izlaska iz demografske krize, koji je nastao kao dio izbornog programa predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, usvojen u hrvatskim tijelima vlasti, on drži kako to ipak nije učinjeno sukladno njegovim programskim načelima i koncepcijama.

Demografska problematika, kazao je Šterc, nije shvaćena kao strateško razvojno pitanje pa su posljedice nastavak svih negativnih trendova i pokazatelja do razine na kojoj se već ugrožavaju osnovni sustavi u zemlji.

“Razlog? Politička sebičnost, interesna povezivanja, financijsko-gospodarski pristup bez vrednovanja ljudskog potencijala i još puno toga. Moj je prijedlog bio vladin ured na čijem bi čelu bio podpredsjednik vlade kako bi izravno mogao politički usmjeravati stratešku revitalizacijsku politiku, jasna procjena što je u proračunu manje bitno od demografskog opstanka, apsolutna zaštita žena u trudnoći i na porodiljskom (radno pravo, ekonomska i financijska sigurnost i sl.), povezivanje s iseljeništvom. Sadašnji su postupci samo dio socijalne politike i ništa više”, konstatirao je Šterc.

Demografska kretanja osobito pogubna po Hrvate u BiH

Komentirajući demografske probleme u BiH Šterc je upozorio kako ta zemlja iz godine u godinu bilježi sve veći pad prirodnog prirasta staovništva. Razlika između broja rođenih i umrlih u 2015. godini tako je bila oko pet i pol tisuća, a u 2016. godini ta brojka je već između devet i deset tisuća.

Procjena je kako bi prirodni gubitak hrvatske populacije u BiH u narednih deset godina mogao iznositi oko 40 tisuća osoba.

Uz prirodni pad od oko dvije i pol tisuće stanovnika hrvatske nacionalnosti, na godišnjoj razini treba uračunati oko deset tisuća onih koji će svake godine trajno napustiti tu zemlju.

To bi značilo kako bi broj Hrvata u BiH, kojih je prema posljednjem popisu stanovništva iz 2013. bilo 544 tisuće, odnosno 15,4 posto ukupnog stanovništva te zemlje, za deset godina mogao biti smanjen za 125 tisuća.

To je dramatičnih 31.3 posto sadašnje populacije, analize su na koje ukazuje Šterc.

Sve to izravno će ugroziti sustav radne snage, mirovinski, zdravstveni te obrazovni sustav.

“Problem zaista postaje pitanje nacionalne ili državne sigurnosti, odnosno jednostavnije rečeno opstanka. Tko to na vrijeme shvati sva će svoja politička djelovanja usmjeriti nacionalnim interesima i očuvanju najvećeg potencijala u svim društvima i prostorima.”, zaključio je Šterc. (Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati

Komentar

Pero Kovačević: Presuda Ratku Mladiću

Objavljeno

na

Objavio

U srijedu presuda Ratku Mladiću

Ratko MladićRaspravno vijeće Međunarodnog kaznenog suda u Den Haagu će u srijedu (22. studenoga 2017.) izreći prvostupanjsku presudu Ratku Mladiću.

Podsjetimo se, Ratko Mladić je bio zapovjednik Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS) od 12. svibnja 1992. do najmanje 8. studenoga 1996. godine.

Tužiteljstvo u optužnici Ratka Mladića tereti u dvije točke za genocid; u pet točaka za zločine protiv čovječnosti; u četiri točke za kršenja zakona i običaja ratovanja.

Haaška optužnica protiv Mladića ne obuhvaća zločin u Škabrnji.
Zločini koji se navode u optužnici Mladiću uključuju, između ostalih:

• Ubijanje bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata, uključujući vodeće pripadnike tih grupa; npr. ubojstvo 144 osobe u Biljanima (općina Ključ), ubojstvo više od 200 zatočenika u KP domu Foča, ubojstvo oko 150 ljudi u logoru Keraterm, pored Prijedora, i ubojstvo najviše 140 zatvorenika u logoru Sušica, pored Vlasenice.

• Zatočenje tisuća bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata u zatočeničkim objektima u životnim uvjetima smišljenim tako da dovedu do njihovog fizičkog uništenja. Navedeni objekti uključuju logor Manjača (pored Banja Luke), logore Omarska, Keraterm i Trnopolje (pored Prijedora), KP dom u Foči i logor Batković, pored Bijeljine.

• Ubijanje više od 7,000 muškaraca i dječaka bosanskih Muslimana iz Srebrenice putem organiziranih i situacijskih pogubljenja, uključujući ubojstvo više od 1000 muškaraca u jednom velikom skladištu u selu Kravice i pogubljenje još 1000 muškaraca bosanskih Muslimana pored škole u Orahovcu.

• Bezobzirno razaranje privatne imovine i javnih dobara, uključujući spomenike kulture i sakralne objekte, kao što su brojne džamije širom zemlje.

• Djela ubojstava koja su bila dio cilja širenja terora među civilnim stanovništvom Sarajeva provođenjem kampanje snajperskog djelovanja i granatiranja, u periodu od 12. maja 1992. do novembra 1995. godine, uključuju granatiranje tržnice “Markale” 5. veljače 1994., kada je poginulo 66, a ranjeno više od 140 ljudi.

Tužiteljstvo je u završnoj riječi suđenja zatražilo da Ratko Mladić bude osuđen na doživotnu kaznu zatvora.

Pero Kovačević / HKV

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari