Pratite nas

Iz Svijeta

Seehofer: Migranti će biti vraćani u Italiju i Grčku, ne u Austriju

Objavljeno

na

Njemački ministar unutarnjih poslova Horst Seehofer izjavio je u četvrtak u Beču da tražitelji azila s njemačke granice neće biti vraćani u Austriju, nego u Grčku i Italiju, odakle dolazi tri četvrtine migranata i najavio sastanak s tim zemljama o potpunom zatvaranju južne mediteranske rute.

“Migranti neće biti vraćani u Austriju, nego u Italiju i Grčku. Bit će vraćani iz prihvatnih centara koji će se uspostaviti u blizini austrijsko-njemačke granice”, rekao je Seehofer nakon sastanka s austrijskim kancelarom Sebastionom Kurzom, vice-kancelarom Heinz-Christian Stracheom i ministrom unutarnjih poslova Herbertom Kicklom.

“Nitko ne želi da Austrija bude odgovorna za azilante za koje su odgovorne Italija i Grčka”, rekao je.
Seehofer je najavio da će o zatvaranju južne mediteranske rute razgovorati s grčkim i talijanskim kolegom sljedeći tjedan u Innsbrucku, na rubu neformalnog sastanka ministara unutarnjih poslova zemalja članica EU-a.

Seehofer je istaknuo da je pitanje migracija toliko kompleksno da će o tome morati pregovorati predsjednici vlada Angela Merkel, Guiseppe Conte i Aleksis Cipras.

Seehofer, koji dolazi iz CSU-a, sestrinske stranke kanclerke Angele Merkel, zaoštrio je migrantsko pitanje, pokušavajući na taj način zadržati aposlutnu većinu u Bavarskoj na predstojećim izborima u listopadu.

Nakon uspjeha desne, konzervativne Alternative za Njemačku (AfD), koja je svoje političko djelovanje usredotočila uglavnom na kritiku izbjegličke politike Angele Merkel, na prošlogodišnjim saveznim izborima CSU je najavio jače okretanje temi sigurnost i migracije.

Posljednjih tjedana došlo do napetosti između Austrije i Njemačke, nakon što su Seehofer i drugi bavarski poliitičari najavljivali da će vraćati nelegalne migrante sa svoje granice natrag u Austriju.

Beč je na to reagirao najavama da će zatvoriti svoje južne granice, što je u konačnici dovelo do lančane reakcije i posljedično vodi do kraha schengenskog prostora, jednog od najvećih postignuća europskih integracija.

Vice-kancelar Strache je izrazio zadovoljstvo “vrlo dobrim, otvorenim i prijateljskim” razgovorom u kojem su “razjašnjene neke stvari koje su neko vrijeme visile u zraku”.

Posebno je zadovoljan Seehoferom izjavom da Njemačka neće donositi nikakve mjere koje bi bile na štetu Austrije.

(Hina)

 

Njemačka i Mađarska još uvijek različito o temi migranata

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

SAD srušio iranski dron iznad Hormuškog tjesnaca

Objavljeno

na

Objavio

Sjedinjene Države su u četvrtak srušile iransku bespilotnu letjelicu iznad Hormuškog tjesnaca jer se opasno približila američkom brodu, objavio je Donald Trump.

Američki predsjednik je rekao da se iranski dron na manje od 1000 m približio brodu USS Boxeru koji je izveo “obrambenu akciju”.

“Bespilotna letjelica je uništena”, rekao je.

Trump je pozvao druge zemlje da “osude Iran” i zaštite svoje brodove.

Glasnogovornik Pentagona Jonathan Hoffman je u priopćenju potvrdio incident, dodajući da se dogodio u 10.00 sati po mjesnom vremenu (7.30 sati po srednjoeuropskom) dok se USS Boxer pripremao da uđe u Hormuški tjesnac.

Iran je 20. lipnja srušio američki dron koji je, tvrdi, bio u njegovu zračnom prostoru. Donald Trump je dva dana poslije u posljednji tren otkazao zračne udare na Iran kako bi spriječio ljudske gubitke, i dalje prijeteći Teheranu da će snositi posljedice rušenja drona.

Istovremeno, američka mornarica je u četvrtak priopćila da je počela potragu za mornarom koji je s nosača zrakoplova USS Abraham Lincoln pao u Arapsko more, nedaleko od Perzijskog zaljeva.

Američki mornar čiji identitet nije otkriven, proglašen je nestalim u srijedu, dodaje se u priopćenju 5. flote bazirane u Bahrejnu.

U potrazi uz USS Abraham Lincoln sudjeluju američka krstarica USS Leyte Gulf, španjolska fregata Mendez Nunez i pakistanski brod PSN Aslat.

Izgred se dogodio pošto je Iran u četvrtak izvijestio da je zaplijenio “strani tanker” s posadom pod sumnjom da “krijumčari” gorivo u Perzijskom zaljevu, nakon niza incidenata u kojima su sudjelovali naftni tankeri na tom području, žarištu napetosti u zadnjih više od dva mjeseca.

“Taj brod kapaciteta 2 milijuna barela, s 12 članova posade, uzeo je kurs kako bi gorivo prokrijumčareno s iranskih brodova iskrcao na strani brod”, navodi Sepahnews, službena mrežna stranica Čuvara revolucije.

Po snimcima iranske državne televizije, zaplijenjeni brod je Riah i plovi pod panamskom zastavom.

Dok Washington pokušava formirati međunarodnu koaliciju za prepraćenje trgovačkih brodova u Perzijskom zaljevu, zapovjednik glavnog američkog zapovjedništva Kenneth McKenzie je u četvrtak obećao da će “odlučno” djelovati kako bi zajamčio sigurnost pomorskog prometa u Zaljevu, u prigodi posjeta zrakoplovnoj bazi u Saudijskoj Arabiji, regionalnom suparniku Irana.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Porast broja tražitelja ‘azila’ u Njemačkoj

Objavljeno

na

Objavio

Krajem prošle godine u Njemačkoj je boravilo 1,8 milijuna osoba koje su u ovoj zemlji zatražile zaštitu od progona, priopćio je Savezni ured za statistiku u Wiesbadenu u četvrtak.

„U Njemačkoj je 31. prosinca 2018. boravilo 1,8 milijuna osoba koje su ovdje zatražile zaštitu što je 101.000 ili oko 6 posto više nego 2017.“, priopćio je Savezni ured za statistiku u Wiesbadenu.

Godišnji porast broja tražitelja azila se tako nakon 2015. i 2016., godina najsnažnijeg priljeva izbjeglica, stabilizirao „na niskoj razini“, kako se kaže u priopćenju.

Najveći dio od 1,8 milijuna osoba je u Njemačku stigao nakon 2014.

Od ovog broja najveći broj osoba uživa status priznatog izbjeglice ali na ograničeno vrijeme (888 tisuća) što znači da njihov status ističe kada prestanu i razlozi zbog kojih je izbjeglički status priznat (npr. završetak rata).

Azil na neograničeno vrijeme je priznat kod 266 tisuća a u 177 tisuća slučajeva je zahtjev odbijen. Najviše osoba s priznatim izbjegličkim statusom dolazi iz Sirije iza koje slijedi Irak i Afganistan.

Najviše osoba s odbijenim statusom dolazi iz Iraka, Afganistana i Srbije pri čemu je broj tražitelja azila sa zapadnog Balkana u stalnom padu u posljednje tri godine otkako je Bundestag ove zemlje proglasio zemljama sigurnog porijekla čime je mogućnost stjecanja azila svedena na minimum.

U isto vrijeme je porastao broj podnositelja zahtjeva za azilom iz Turske i Irana.

(Hina)

 

Željko Glasnović: Migrantski val se zahuktava (VIDEO)

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari