Pratite nas

Iz Svijeta

Seehofer nezadovoljan prijedlozima kancelarke Merkel o migrantima

Objavljeno

na

Njemački ministar unutarnjih poslova Horst Seehofer, koji se sa svojom bavarskom strankom CSU žestoko sukobio s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel zbog njezine migrantske politike, rekao je u nedjelju da nije zadovoljan njezinim najnovijim prijedlozima u tom pogledu, doznaje se iz izvora bliskih njegovu okruženju.

Na sastanku CSU-a u Muenchenu, Seehofer je ocijenio da mjere o kojima se raspravljalo u četvrtak i petak na summitu EU-a u Bruxellesu za smanjenje migracija nisu dovoljne, dok je za razgovor o pomirbi s Merkel u subotu navečer posvećen migrantima kazao da “nije imao učinka”, po izvorima.

Seehofer se namjerava večeras obratiti njemačkoj javnosti.

Politička sudbina Angele Merkel u nedjelju se nalazi u rukama Kršćansko-socijalne unije (CSU) kad vodstvo te bavarske stranke odlučuje hoće li prihvatiti dogovore o migrantima koje je njemačka kancelarka donijela iz Bruxellesa.

Devet mjeseci nakon izbora na kojima joj je dio glasova oduzela krajnja desnica, oslabljena Merkel bila je primorana obratiti se susjednim članicama Europske unije kako bi riješila sukob sa svojim stranačkim saveznicima koji su se pobunili protiv njezine migrantske politike.

Europski čelnici su na summitu u Bruxellesu ovog tjedna sklopili dogovor o podjeli migranata na dobrovoljnoj bazi i stvaranja “kontroliranih centara” unutar EU-a u kojem će se obrađivati zatraženi azili.

Merkel je odvojeno najavila sporazume s 16 država EU-a o povratku nekih izbjeglica te je predložila otvaranje prihvatnih centara gdje bi drugi migranti trebali imati ubrzanu obradu azila, što je postroživanje otvorene migrantske politike koju je predstavila 2015. godine.

Iako većina analitičara očekuje da će Merkel preživjeti sukob s CSU-om, malo je vjerojatno da će to biti posljednji put da će se ta sestrinska stranka njezinih demokršćana distancirati od kancelarke koju smatra precentrističkom za svoje birače.

(Hina)

Mađarski i češki premijer demantirali da su postigli sporazum s Njemačkom o migrantima

 

I Poljska demantirala da je potpisala sporazum o vraćanju migranata s Njemačkom

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Iranski predsjednik Rohani upozorio Trumpa: Rat s Iranom je majka svih ratova

Objavljeno

na

Objavio

Iranski predsjednik Hasan Rohani u nedjelju je upozorio američkog predsjednika Donalda Trumpa vezano uz nastavak neprijateljskog odnosa prema Teheranu istaknuvši da “Amerika treba znati…rat s Iranom je majka svih ratova”, objavila je državna iranska novinska agencija IRNA

Iran se suočava s američkim pritiskom i prijetećim sankcijama nakon Trumpove odluke da povuče Sjedinjene Države iz međunarodnog sporazuma o iranskom nuklearnom programu, postignutog 2015. godine.

Obraćajući se na skupu koji je okupio iranske diplomate Rohani je poručio: “Gospodine Trump, ne vucite lava za rep, zbog toga biste mogli požaliti”, prenijela je IRNA.

“Amerika treba znati da je mir s Iranom majka svekolikog mira te da je rat s Iranom majka svih ratova”, istaknuo je Rohani.

“Niste u poziciji da potičete iranski narod protiv iranske sigurnosti i interesa”, kazao je nadalje iranski predsjednik očito referirajući se na izvješća o naporima Washingtona kojima je cilj destabilizirati iransku vladu.

Američki dužnosnici u Washingtonu, koji su bliski tematici odnosa s Teheranom, kazali su za Reuters da je Trumpova administracija pokrenula ofenzivu govora i internetske komunikacije koja ima za cilj poticati nerede i pomoći pritisku na Iran kako bi on okončao svoj nuklearni program kao i potporu militantnim skupinama.

Sadašnji i bivši američki dužnosnici navode kako ta kampanja prikazuje iranske čelnike u oštrom svjetlu, povremeno se koristeći informacijama koje su pretjerane ili pak bivajući u neskladu sa službenim stajalištima, uključujući tu komentare ranijih američkih administracija.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

ŠVEDSKA MULTIKULTURALNOST NA PREKRETNICI

Objavljeno

na

Objavio

Usprkos golemom uloženom trudu i novcu, integracija stotina tisuća migranata tijekom posljednjih godina se pokazuje kao veliki izazov za švedsko društvo.

Porast kriminala, religijske netrpeljivosti te ekonomski problemi koje se povezuje s većim useljeništvom teme su koje izazivaju oprečne i vrlo užarene stavove stanovnika Švedske uoči najvažnijih parlamentarnih izbora u posljednjih pedesetak godina, piše Jutarnji list.

Sve više nasilnih zločina

Hitna pomoć i vatrogasci u “ranjive zone” ne ulaze bez pratnje policije. U Liljeholmenu, južnom predgrađu Stockholma i distriktu koji formalno nije u kazalu “ranjivih područja”, već neko vrijeme ordinira “moralna policija” čiji su članovi, recimo, ovaj mjesec na ulici fizički napali Gurleen Sahotu, mladu blagajnicu iz supermarketa Willy’s, odjevenu po modi koja je iz perspektive nekoliko muslimanskih imigranata prešla prag dobrog ukusa.

A takvi su napadi samo manji dio problema s porastom nasilja koje je postalo ključna politička tema u Švedskoj uoči parlamentarnih izbora u rujnu. Službeni podaci švedskog Državnog statističkog ureda za 2017. godinu pokazuju snažan porast broja nasilnih zločina, pogotovo silovanja i onih sa smrtnim ishodom.

Broj prijavljenih silovanja u Švedskoj tijekom posljednjih deset godina porastao je za četvrtinu, no taj rast naročito je oštar u posljednje dvije godine. Preklani je broj silovanja porastao za 13 posto, a lani za daljnjih deset posto.

Državne institucije taj trend objašnjavaju proširenjem zakonske kvalifikacije tog kaznenog djela koja je sada najstroža na svijetu, kao i posljedicama edukacijskih kampanja koje su ohrabrivale žene da prijavljuju zločine, no pojedini znanstvenici i aktivisti upozoravaju kako samo ti razlozi ne mogu objasniti tako jak porast.

Problem je već godinama posebno težak u Malmöu, gradu veličine splitske latifundije, koji su zbog iznimno visoke učestalosti seksualnih napada (200 silovanja godišnje) mediji u više navrata proglasili “silovateljskom prijestolnicom Europe”. Ta je titula možda pretjerana, no neosporno je da problem – barem u percepciji ljudi koji u Malmöu žive – postoji.

S druge strane, s ozbiljnim izazovima suočena je i švedska socijalna država. Sveukupni troškovi imigracije samo za 2018. iznosili su više od 4 milijarde eura, što je više nego dvostruko od onoga što Švedska godišnje troši na, recimo, kulturu (1,5 milijardi) i oko 7 puta više od kolača koji ode na programe zapošljavanja.

Prema projekcijama SKL-a, vladine asocijacije koja okuplja sve švedske municipale i regije, do 2020. godine općine će se naći do grla urovašene u deficitu od 3,5 milijardi eura.

U praksi, to je točno 3,5 milijardi eura koje se izdvajaju za servisiranje bolnica i prihvatnih centara. Kao nedvosmislenu posljedicu toga, švedska ministrica financija Magdalena Andersson najavila je povećanje poreza i podizanje dobne granice umirovljenja, sve da bi se nastojalo namaknuti lovu za proračunsku pukotinu od 4,1 milijarde eura.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari