Pratite nas

Iz Svijeta

Seehofer želi dogovor s Italijom i s Grčkom o migrantima

Objavljeno

na

Berlin se nada da će ovog tjedna ostvariti pomak u pregovorima s Italijom i s Grčkom kako bi te zemlje pristale na povratak migranata koji su ondje registrirani prije ulaska u Njemačku, rekao je u nedjelju njemački ministar unutarnjih poslova Horst Seehofer.

Ministar, predstavnik najdesnijeg krila koalicijske vlade koji je zaprijetio odlaskom iz vlade, potpisao je početkom srpnja ugovor s kancelarkom Angelom Merkel koji predviđa vraćanje tražitelja azila registriranih u drugim zemljama EU-a u prvu zemlju ulaska u EU ili njihovo vraćanje u susjednu Austriju. Za to je nužno potpisivanje bilateralnih ugovora s europskim partnerima.

Seehofer se nada da će se ovih dana stvari “razjasniti” kada je riječ o mogućnosti potpisivanja takvih ugovora.

“Pregovori teku u dobrom ozračju”, rekao je za javnu televiziju ARD.

Grčka je dala do znanja da je spremna prihvatiti neke migrante, a Italija je preko svog ministra unutarnjih poslova Mattea Salvinija (Liga, krajnja desnica) rekla da prije bilo kakvog dogovora o migrantima koji su već ušli na europski teritorij, želi strožu kontrolu vanjske granice EU-a.

Grčka i Italija, kroz koje najveći broj migranata ulazi u Europu, misle da, ako moraju pristati na povratak migranata koji su ondje registirani, onda to mora učiniti i Njemačka.

No Horst Seehofer drži da broj prihvaćenih migranata ne bi trebao biti veći od broja onih koji bi bili vraćeni u druge europske zemlje.

Angela Merkel i Horst Seehofer mogu se opet sukobiti u bilo kojem trenutku jer se u listopadu u Bavarskoj održavaju izbori na kojima bi njegova stranka CSU mogla izgubiti apsolutnu većinu zbog očekivanog jačanja krajnje desnice.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Macron: Petogodišnji rok obnove katedrale Notre Dame je moguć bez ugrožavanja kvalitete materijala i procesa

Objavljeno

na

Objavio

Francuski predsjednik Emmanuel Macron ustvrdio je u petak kako je moguće u roku od 5 godina obnoviti katedralu Notre Dame u Parizu, opustošenu u požaru 15. travnja, bez kompromisa glede kvalitete, odgovarajući na sumnje više stručnjaka.

“Petogodišnji rok obnove je moguć bez ugrožavanja kvalitete materijala i procesa”, ocijenio je francuski predsjednik u govoru u počast dobitnika Pritzkerove nagrade 2019. Japanca Arata Isozakiena pred stotinjak arhitekata iz cijelog svijeta.

“Mnoge brinu radovi u tako zgusnutom rasporedu”, priznao je aludirajući na polemiku izazvanu njegovom željom da se brzo krene s radovima. “Svjesno preuzimam odgovornost za taj zgusnuti raspored koji se ne temelji ni na kakvoj detaljnoj i stručnoj analizi”, dodao je Macron.

“Moramo napraviti inventivnu rekonstrukciju nadahnutu onim što je učinio Violett-Le-Duc, koji je u XIX. stoljeću izgradio šiljasti zvonik i izbjegao svaki spor starog i modernog i smjelo odabrao spoj tradicije i modernog”, istaknuo je.

Deset dobitnika nagrade Pritzker su došli u Elizejsku palaču prije velike svećane dodjele nagrade u Versaillesu.

(Hina)

 

Višnja Starešina: Požar koji je otkrio Notre-Dame

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Prema zadnjim anketama Janšinoj listi najviše glasova na europskim izborima u Sloveniji

Objavljeno

na

Objavio

Najviše glasova i mandata od osam koliko u Europskom parlamentu pripada Sloveniji, dobit će lista oporbenog čelnika i bivšeg premijera Janeza Janše, a slijede dvije liste iz stranaka vladajuće koalicije Marjana Šareca, prema anketama koje u petak prenose mediji pred nedjeljne europske izbore.

Za zajedničku listu Janšine Slovenske demokratske stranke (SDS) i Slovenske pučke stranke (SLS) glasovat će 19,6 posto slovenskih birača, prema anketi koju je ovaj tjedan za mariborski list “Večer” i ljubljanski “Dnevnik” napravila agencija Ninamedia.

Slijedi Lista Marjana Šareca (LMŠ) sa 16,2 posto, a Socijalni demokrati (SD) Dejana Židana dobili bi 11,8 posto,

Anketa koju je za privatnu televizijsku postaju Nova24 TV provela agencija Parsifal predviđa Janšinoj listi 16,4 posto birača, Šarecovoj 15,5 posto, a Židanovoj 12,6 posto.

Mogućnost osvajanja ponekog mandata ankete daju i demokršćanskoj Novoj Sloveniji, stranci umirovljenika (DESUS), ali i desničarskoj Slovenskoj narodnoj stranci (SNS) čiju listu predvodi njezin predsjednik Zmago Jelinčič.

Na europskim izborima 2014. godine Janšin SDS, koji je tada nastupio samostalno dobio je 24,78 posto glasova. Na drugom je mjestu bila zajednička lista demokršćanske Nove Slovenije (NSI) i Slovenske pučke stranke (SLS) sa 16,60 posto.

Jedan mandat u Europsko parlamentu tada je dobio o Igor Šoltes predvodeći stranku “Vjerujem” koja se u međuvremenu ugasila, pa Šoltes na ovim izborima predvodi izbornu listu Demokratske stranke slovenskih umirovljenika (DESUS), a mandat je dobila i Tanja Fajon, jedna od čelnica Socijalnih demokrata (SD) osvojivši 8,08 posto glasova.

Stranka sadašnjeg premijera Marjana Šareca koju je u politiku ušla 2017., tada nije konkurirala za Europski parlament, a nakon uspjeha na lanjskim parlamentarnim izborima pridružila se europskoj liberalnoj političkoj grupaciji ALDE.

Prema najavama iz raznih anketa na ovogodišnje bi izbore za EP mogla izaći gotovo trećina birača, što neki analitičari smatraju previsokom ocjenom iako je u zadnja tri dana prijevremeno glasovalo skoro dvostruko više birača nego prije pet godina.

Premijer Šarec čiju europsku listu predvodi novinarka Irena Joveva koju smatraju politički nedovoljno iskusnom u petak je, zadnjeg dana kampanje pred nastup predizborne šutnje, na svom Facebook profilu pozvao svoje pristaše, ali i slovenske birače općenito da na izbore izađu u što većem broju. Desnu oporbu optužio je da se njezina kampanja temeljila na preuveličavanju straha od dolaska mase izbjeglica i migranata u Sloveniju.

“Broji se svaki glas, a europski su izbori itekako važni. Zato moramo birati one koji donose društveni mir, a ne one koji izazivaju podjele”, naveo je Šarec.

Ne imenujući konkretno, ali s jakim aluzijama na Janšinu stranku i njegovu europsku listu, Šarec je kazao da birači ne smiju nasjedati na “medijske manipulacije” koje su “plaćene novcem iz inozemstva”. Time smjera na Janšine veze s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom i medije bliske desnici koji birače straše migracijskim valovima i gubitkom europskog identiteta zbog “radikalnog političkog islama”, a dokapitalizirani su novcima poduzetnika iz Mađarske, navodno bliskih Orbanu.

Osim toga Šarec je desne političke suparnike optužio za “sramoćenje i tužakanje” Slovenije u inozemstvu, “povezivanje s ekstremistima u susjednim državama”, te za “špijuniranje političkih protivnika” u zemlji, čime, naveo je on, izazivaju nacionalne podjele i osobna obračunavanja.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari