Pratite nas

Kultura

ŠEF INSTITUTA ZA HRVATSKI JEZIK: “Dosta je anglizama”

Objavljeno

na

Želja političara da djelomično prikriju njihovo značenje izvorište je poplave anglizama poput outsourcinga, spin-offa, clean starta, master plana, in-housea…

U posljednjih je godinu do dvije hrvatski jezik u javnome prostoru doživio poplavu anglizama. Izvorište im je bilo u vladajućim strukturama koje su, rješavajući probleme zaposlenih u javnome sektoru, posezale za rješenjima (ali i izrazima) kao što je outsourcing, a kad je to postalo predmetom sporenja, pa je čak i najavljen referendum kojim se on želio spriječiti, prešlo se na rješenje spin-off, ali ni to nije potrajalo, pa je kao rješenje najavljen model in house. Uz te su anglizme uvedeni i izrazi poput clean start, master plan, revolving, win-win situacija i cijela skupina takvih izraza nemarno pokupljenih iz engleskih menadžerskih, ekonomskih i bankarskih brošura. Zaredali su i novinarski tekstovi i gotovo svakodnevni upiti: Što nam se to događa s jezikom (a i društvom), o kakvoj je to najezdi riječ? U Saboru su pak počele pljuštati replike i kritike oporbenjaka upravo na sve veći broj anglizama koji su postali uobičajen arsenal političkoga diskursa.

logo[ad id=”68099″]

Fenomen outsourcinga, revolvinga, factoringa, spin-offa, in housea i svih ostalih novovjekih anglizama nastao je i zbog toga što oni očito nemaju isti karakter koji imaju anglizmi koje smo već odavno usvojili, poput anglizama bestseler, dizajn, vaterpolo ili vikend, koje smo potpuno prilagodili hrvatskomu jeziku i do danas im nismo (premda je bilo pokušaja) našli hrvatske zamjene. Brojne riječi podrijetlom iz engleskoga jezika toliko su dugo u hrvatskome jeziku da smo ih već potpuno prilagodili svojemu jezičnom sustavu (što se odmah uočava na pravopisnoj razini). Pa zašto nam je onda uopće problem s ovim novima koje dolaze? Što je to u njima što izaziva odbojnost i zašto ih doživljavamo kao svojevrsnu jezičnu agresiju? Problem je očito u značenju koje te riječi nose, ali i svjesnoj ili nesvjesnoj namjeri onih koji ih upotrebljavaju da djelomično prikriju ono što se krije iza njihova značenja. Tako se, manje ili više opravdano, digla povika na anglizme i zbog sadržajnih, odnosno političkih razloga. Jer, reći čistačicama ili računovotkinjama u javnome sektoru da ćete ih “autsorsati” ili “spin-offati” bolje i ljepše zvuči od stvarne istine izdvajanja tih poslova u neku privatnu tvrtku u kojoj, prema pravilima privatnoga sektora, vjerojatno gube neka dotad ostvarena prava.

To se može usporediti s bolesnikom koji neće preživjeti noć, a liječnik mu iščita dijagnozu na latinskome, pa čovjek mirno ode na počinak jer ništa od izgovorenoga nije razumio. Svi oni mogući revolving krediti i ostale bankarske anglističke mudrolije dobrim dijelom služe upravo tome. I to je ono što ljude dodatno smeta i čini im te anglizme odbojnima.

Uzmimo za primjer sljedeći novinski odlomak: Dosadašnji model u kojemu su pomoćni poslovi u sklopu javnih službi Vlada je odlučila zamijeniti modelom izdvajanja tih poslova u privatnu tvrtku, koja bi davala usluge javnim tvrtkama, a nakon što je taj model doživio brojne kritike, odlučili su se za model osnivanja tvrtke kćeri unutar javnoga sektora. A kako je i to došlo pod udar javnosti, kao rješenje je ponuđena preraspodjela unutar tvrtki, tj. unutarnja preraspodjela.

Ako vam je prethodni odlomak razumljiv, onda ste zagovornik ideje da su anglizmi outsourcing, spin-off i in house nepotrebni u hrvatskome jeziku.

No, prodor engleskoga jezika ne događa se samo na leksičkoj razini iako je to najuočljivije, nego i na drugim jezičnim razinama, što je daleko pogubnije jer se narušava struktura hrvatskoga jezika. Nedavno sam na jednom prospektu za napitke vidio da se nude ruža sok, dinja sok i bazga sok. Usto, nema hrvatskih tiskanih medija koji nisu nasjeli na “najveću jezičnu podvalu ikad”, pa tako slažu rečenice, ali i naslove koji se već mogu vidjeti i na naslovnicama! Postponirani ikad uz superlativ nakaradna je engleština koja uopće nije u duhu hrvatskoga jezika.

Trebamo li se i kako postaviti prema sveopćoj anglizaciji jezika? Prije nego što odgovorim na to pitanje, podsjetio bih na jedan sjajan nedavno objavljen tekst Inoslava Beškera o tome kako su Talijani gotovo istodobno s pokretanjem institutskoga portala Bolje je hrvatski! odlučili stati u obranu dičnoga jezika Dantea i Petrarce tako što su na poticaj marketinške stručnjakinje Alessandre Neste pokrenuli internetsku peticiju “Dillo in italiano” (Reci to talijanski) radi smanjivanja brojnosti engleskih riječi i izraza u talijanskome jeziku. Francuzi i Slovenci, ali i brojni drugi europski narodi čuvaju svoj jezik zakonom o jeziku i ulažu i energiju i sredstva da im se ne dogodi anglizacija jezika iz jednostavnoga razloga što to doživljavaju kao ugrozu vlastita jezika i identiteta.

anglizmi

Neki lingvisti zastupaju tezu da jezik ima vlastite unutarnje mehanizme za samoregulaciju, što ima uporišta u jezičnoj povijesti, te da se oko najezde anglizama nema potrebe previše uznemiravati. No, čini mi se da to baš nije tako jer hipoteza je dobra, ali joj u slučaju ovih naših anglizama nedostaje jedan važan element: ne postoji mogućnost izbora. Da bi jezik, odnosno njegovi govornici (jer jezik i jesu njegovi govornici) mogli sami regulirati što će u jeziku zadržati, a što odbaciti, mora postojati alternativa. A za tom alternativom, odnosno adekvatnim hrvatskim zamjenama, vapi većina govornika hrvatskoga jezika koji kao da su u posljednje vrijeme osvijestili neravnopravnost i neravnotežu u odnosu na svu silinu i množinu anglizama, čija im značenja baš i nisu pretjerano mila.

logo-ihjjInstitut za hrvatski jezik i jezikoslovlje u tu je svrhu pokrenuo internetski portal Bolje je hrvatski! s osnovnom idejom da ponudi alternativu izrazima koji su nas počeli previše opterećivati, ali ne tako da ih silom nameće (jer je nasilno nametanje u jeziku uglavnom odiozno i najčešće izaziva kontraproduktivan učinak, odnosno otpor), nego obratno: bez nasilnoga nametanja, uz preporuku i obja-šnjenje – to je osnovna ideja mrežnih stranica bolje.hr. Osim toga, govornici hrvatskoga jezika dobili su mogućnost da daju svoje komentare na naše prijedloge te da sami predlažu one riječi stranoga podrijetla u hrvatskome za koje bi htjeli hrvatsku zamjenu. U nekih mjesec dana postojanja portala uz više od 10.000 pregleda dobili smo i više od 400 prijedloga. Ta brojnost i zainteresiranost za sadržaj te kreativnost u predlaganju govori da je riječ o zdravorazumskom shvaćanju vlastitoga jezika kao dovoljno razvijenoga i zreloga da mu ne treba slugansko-kolonijalistički mentalitet koji mu nameće upotrebu nerazumljivih stranih riječi.

Kao izravna posljedica postojanja portala Bolje je hrvatski! u ovih nepunih mjesec dana vidljivo je da su brojni mediji počeli outsourcing nazivati takozvanim, stavljati ga u zagrade uz hrvatsku zamjenu koju smo ponudili: izdvajanje (pomo-ćnih poslova). Čak je i Ustavni sud u obrazloženju odluke o ustavnosti referendumskoga pitanja o outsourcingu od 8. travnja u točki 8 prihvatio ideju institutskih jezikoslovaca o neprimjernim anglizmima: “Ustavni sud prvo upozorava na neprimjerenost uporabe u hrvatskom pravnom sustavu anglizma outsourcing” i time praktički potvrdio da je projekt Bolje je hrvatski! uspio u svojoj namjeri. Jer, doista, bez obzira na to hoće li neki od alternativnih hrvatskih zamjena (outsourcing > izdvajanje, spin off > tvrtka kći, in house > preraspodjela, u kući, revolving door > kružna vrata, startup tvrtka > razvojna tvrtka) zaživjeti u praksi, najveći je uspjeh cijeloga projekta osvješćivanje govornika hrvatskoga jezika o neizmjernim izražajnim i tvorbenim mogućnostima materinskoga jezika koji može izraziti sve društvene, gospodarske, političke i kulturne pojavnosti modernoga doba.

Od danas je na portalu Bolje je hrvatski! predloženo pet novih riječi, ovoga puta iz računalnoga područja. Nedjeljni Jutarnji prvi objavljuje novi niz sveprisutnih anglizama kojima su jezikoslovci iz Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje našli odgovarajuće hrvatske zamjene potičući govornike hrvatskoga jezika da ih upotrebljavaju jer su jednostavno – bolji.

Nove riječi:

touch screen – dodirni zaslon/ekran

smartphone – pametni telefon

gadget – (pametna) spravica

hashtag – ključna riječ

slide, slajd – sličica

Autor: Željko Jozić

*autor je ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje i glavni urednik portala Bolje je hrvatski

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Kultura

Sve je spremno za dugoočekivanu premijeru filma ‘General’

Objavljeno

na

Objavio

Sve je spremno za ovogodišnje 66. izdanje Pulskog filmskog festivala i za večerašnje otvaranje kojem će nazočiti hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, pod čijim se pokroviteljstvom festival i održava, potvrdila je ravnateljica Festivala Gordana Restović.

Uz brojne dnevne programe i projekcije, prvi festivalski dan obilježit će dugoočekivana premijera filma “General”, redatelja Antuna Vrdoljaka, o životu i značaju za Hrvatsku i hrvatsku povijest generala Ante Gotovine, s Goranom Višnjićem u naslovnoj ulozi. Za taj film iznimno je velik interes publike još od prvog dana puštanja karata u prodaju, rečeno je na konferenciji za novinare u Puli.

“‘General’ je prvi od osam filmova nacionalne produkcije koji će biti prikazan u Areni, a tim se filmovima u hrvatskom programu i konkurenciji za Zlatne arene pridružuje još šest filmova hrvatske manjinske produkcije u Istarskom narodnom kazalištu. U svakom slučaju, tijekom festivala očekuje nas 110 filmova na sedamnaest lokacija”, istaknula je Gordana Restović.

Svečano otvaranje festivala počinje u 21,30 sati i izravno će se prenositi na Prvom programu Hrvatske radiotelevizije. U sklopu programa otvaranja sestre Marija Husar Rimac i Ivana Husar Mlinac izvest će nacionalnu i istarsku himnu a tijekom ceremonije uručit će se iznimno važna festivalska nagrada, koja nosi ime po svom osnivaču, Marijanu Rotaru koja je ove godine dodijeljena Povijesnom i Pomorskom muzeju Istre. Nakon svečanosti otvorenja slijedi tradicionalni vatromet koji simbolično označava početak novog izdanja Pulskog filmskog festivala.

Ovogodišnja 66. Pula nudi tri premijere, a umjetnički direktor festivala Zlatko Vidačković iz bogatog programa izdvojio je povratak PoPularnog programa i europskih filmova u Arenu tako da će gledatelji moći uživati u šest filmova uglavnom biografskim, posvećeni posvećeni životopisima velikih umjetnika.

“Mislim da je ova kombinacija hrvatskog i europskog filma dobitna kombinacija koja se, kada smo je prije deset godina pokrenuli, pokazala dobrom za publiku, ali ujedno daje i europski kontekst hrvatskoj kinematografiji”, poručio je Vidačković te dodao kako postoji više razloga vraćanja europskog filma u drugi termin u Areni – od povećanja kvalitete i žanrovske raznovrsnosti do atraktivnosti programa za publiku u Areni.

Foto: Hina

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kultura

Nikakvo čudo što ‘neki ne mogu razumjeti o čemu govori’ Gradonačelnik…

Objavljeno

na

Objavio

Facebook

OBERSNEL: Ja sam ponosan i zadovoljan intendanturom Marina Blaževića. Jasno mi je da neki ne mogu razumjeti o čemu govorim, ali nemam namjeru nikoga educirati.

JA: Gradonačelnik ne bi educirao educirane ljude! Ima jedna “sitnica”, na mjesto intendanta poželjno je da ima više kandidata sa zacrtanim programima. Zašto nitko, baš nitko više ne želi doći u Rijeku? Nikakvo čudo što “neki ne mogu razumjeti o čemu govori” Gradonačelnik.

OBERSNEL: Smatram puno važnijom činjenicu da se u Zagrebu, Ljubljani, Trstu i drugim gradovima u okruženju s poštovanjem priča o Riječkom kazalištu i da se od tamo organiziraju autobusni prijevozi na programe.

JA: Iruda ti, vidim puno autobusa s talijanskim registracijama koji dovoze ljude na popravak zuba u Rident na Turniću; ne vjerujem da takvi uzgred idu na predstave u HNK Ivana pl. Zajca – po preporuci stomatologa! Sjeća li se Gradonačelnik koliko je HNK Ivana pl. Zajca u posljednje tri (3) godine dobilo godišnjih nagrada hrvatskoga glumišta; trebaju mu prsti samo jedne ruke!

OBERSNEL: Činjenica je da građani Rijeke to Kazalište doživljavaju na drugačiji način i da su oni koji to kazalište vole svojim prilozima praktički obnovili sjedalice u parteru i ložama. To je način na koji rade sve kazališne kuće jer se i time dokazuje odnos prema kazalištu.

JA: A kad je bila radna akcija za gledatelje, kad su se sakupljali dobrovoljni prilozi? Koje to kazališne kuće koje posluju na tržišnim principima prose svoje gledatelje za pomoć u obnovi sjedalica?

OBERSNEL: Za one koje jedino to brine, kazališni zahodi biti će obnovljeni tijekom ljeta iz gradskog proračuna.
JA: Ma svaka čast! Ne će valjda ljudi pišati u Mrtvi kanal ili Kazališni park! Mi smo ipak grad kulturnih ljudi! Hoće li predplatnici dobrovoljno pomoći u obnovi zahoda?

OBERSNEL: Međudržavnim ugovorom Republika Italija obvezala se financirati aktivnosti talijanske manjine, ali se nigdje u tom sporazumu izrijekom ne spominje Talijanska drama.

JA: ??? A kakav se program talijanske manjine treba financirati ako ne u prvome redu kazališni program Talijanske drame, književnost, tiskovine i uobće kulturno stvaralaštvo talijanske manjine? Tu nešto vonja…!

OBERSNEL: U Rijeci postoji jaka svijest o postojanju talijanske manjine jer je prva predstava na talijanskom jeziku izvedena već 1946. godine. Zaposlenici Talijanske drame su redovni zaposlenici Kazališta i primaju plaću iz proračuna Grada Rijeke.

JA: Ne će financirati Talijanska vlada, ali hoće “Riječka vlada”? Jaka “svijest o postojanju talijanske manjine jer je prva predstava, bla, bla, bla”… I jaka savjest! Da se razumijemo, poštujem obstojnost Talijanske drame, jedinstvene u Lijepoj našoj, ali (eto ga na!) koliko je njihov program kvalitetan, gdje su nagrade i priznanja, festivali, gostovanja, itd, etc… Talijanska vlada ne želi financirati njihov program, a mi ćemo im davati plaće!?

OBERSNEL: Stav Talijanske vlade je takav kakav je, a riječ je, kako je vijećnik Skerbec već kazao, o tehničkom problemu i sredstva ipak pristižu s određenim zaostatkom od godinu dana.

JA: A što je sad ovo, ipak plaća “s određenim zaostatkom” (od godinu dana!) Talijanska vlada sa stavom (borilački pojam)? U ovome slučaju, Gradonačelnik je trebao gradskim vijećnicima predočiti konkretno mišljenje (stav!) Talijanske vlade, a ne palamuditi o “tehničkom problemu”!

OBERSNEL: Netočno je da je Rijeka 2020 preuzelo financiranje Talijanske drame, već je točno da će kroz programsku djelatnost EPK 2020 na određeni način biti nadoknađen dio sredstava od ovog dijela financiranja drame, zato što su to programi posebno definirani kao dio programa EPK 2020.

JA: Netočno postaje točno i to “na određeni način”! Dakle, “EPK Rijeka 2020” financira se iz Gradskog proračuna, a to znači da će djelatnici Talijanske drame dobiti novac za izvršenje programa, iz Gradskog proračuna plaće, a to je isto! Talijanska vlada dat će nešto “s određenim zaostatkom” što znači jednog dana, a možda i prije!

Siniša Posarić

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari