Pratite nas

Kultura

ŠEF INSTITUTA ZA HRVATSKI JEZIK: “Dosta je anglizama”

Objavljeno

na

Želja političara da djelomično prikriju njihovo značenje izvorište je poplave anglizama poput outsourcinga, spin-offa, clean starta, master plana, in-housea…

U posljednjih je godinu do dvije hrvatski jezik u javnome prostoru doživio poplavu anglizama. Izvorište im je bilo u vladajućim strukturama koje su, rješavajući probleme zaposlenih u javnome sektoru, posezale za rješenjima (ali i izrazima) kao što je outsourcing, a kad je to postalo predmetom sporenja, pa je čak i najavljen referendum kojim se on želio spriječiti, prešlo se na rješenje spin-off, ali ni to nije potrajalo, pa je kao rješenje najavljen model in house. Uz te su anglizme uvedeni i izrazi poput clean start, master plan, revolving, win-win situacija i cijela skupina takvih izraza nemarno pokupljenih iz engleskih menadžerskih, ekonomskih i bankarskih brošura. Zaredali su i novinarski tekstovi i gotovo svakodnevni upiti: Što nam se to događa s jezikom (a i društvom), o kakvoj je to najezdi riječ? U Saboru su pak počele pljuštati replike i kritike oporbenjaka upravo na sve veći broj anglizama koji su postali uobičajen arsenal političkoga diskursa.

logo[ad id=”68099″]

Fenomen outsourcinga, revolvinga, factoringa, spin-offa, in housea i svih ostalih novovjekih anglizama nastao je i zbog toga što oni očito nemaju isti karakter koji imaju anglizmi koje smo već odavno usvojili, poput anglizama bestseler, dizajn, vaterpolo ili vikend, koje smo potpuno prilagodili hrvatskomu jeziku i do danas im nismo (premda je bilo pokušaja) našli hrvatske zamjene. Brojne riječi podrijetlom iz engleskoga jezika toliko su dugo u hrvatskome jeziku da smo ih već potpuno prilagodili svojemu jezičnom sustavu (što se odmah uočava na pravopisnoj razini). Pa zašto nam je onda uopće problem s ovim novima koje dolaze? Što je to u njima što izaziva odbojnost i zašto ih doživljavamo kao svojevrsnu jezičnu agresiju? Problem je očito u značenju koje te riječi nose, ali i svjesnoj ili nesvjesnoj namjeri onih koji ih upotrebljavaju da djelomično prikriju ono što se krije iza njihova značenja. Tako se, manje ili više opravdano, digla povika na anglizme i zbog sadržajnih, odnosno političkih razloga. Jer, reći čistačicama ili računovotkinjama u javnome sektoru da ćete ih “autsorsati” ili “spin-offati” bolje i ljepše zvuči od stvarne istine izdvajanja tih poslova u neku privatnu tvrtku u kojoj, prema pravilima privatnoga sektora, vjerojatno gube neka dotad ostvarena prava.

To se može usporediti s bolesnikom koji neće preživjeti noć, a liječnik mu iščita dijagnozu na latinskome, pa čovjek mirno ode na počinak jer ništa od izgovorenoga nije razumio. Svi oni mogući revolving krediti i ostale bankarske anglističke mudrolije dobrim dijelom služe upravo tome. I to je ono što ljude dodatno smeta i čini im te anglizme odbojnima.

Uzmimo za primjer sljedeći novinski odlomak: Dosadašnji model u kojemu su pomoćni poslovi u sklopu javnih službi Vlada je odlučila zamijeniti modelom izdvajanja tih poslova u privatnu tvrtku, koja bi davala usluge javnim tvrtkama, a nakon što je taj model doživio brojne kritike, odlučili su se za model osnivanja tvrtke kćeri unutar javnoga sektora. A kako je i to došlo pod udar javnosti, kao rješenje je ponuđena preraspodjela unutar tvrtki, tj. unutarnja preraspodjela.

Ako vam je prethodni odlomak razumljiv, onda ste zagovornik ideje da su anglizmi outsourcing, spin-off i in house nepotrebni u hrvatskome jeziku.

No, prodor engleskoga jezika ne događa se samo na leksičkoj razini iako je to najuočljivije, nego i na drugim jezičnim razinama, što je daleko pogubnije jer se narušava struktura hrvatskoga jezika. Nedavno sam na jednom prospektu za napitke vidio da se nude ruža sok, dinja sok i bazga sok. Usto, nema hrvatskih tiskanih medija koji nisu nasjeli na “najveću jezičnu podvalu ikad”, pa tako slažu rečenice, ali i naslove koji se već mogu vidjeti i na naslovnicama! Postponirani ikad uz superlativ nakaradna je engleština koja uopće nije u duhu hrvatskoga jezika.

Trebamo li se i kako postaviti prema sveopćoj anglizaciji jezika? Prije nego što odgovorim na to pitanje, podsjetio bih na jedan sjajan nedavno objavljen tekst Inoslava Beškera o tome kako su Talijani gotovo istodobno s pokretanjem institutskoga portala Bolje je hrvatski! odlučili stati u obranu dičnoga jezika Dantea i Petrarce tako što su na poticaj marketinške stručnjakinje Alessandre Neste pokrenuli internetsku peticiju “Dillo in italiano” (Reci to talijanski) radi smanjivanja brojnosti engleskih riječi i izraza u talijanskome jeziku. Francuzi i Slovenci, ali i brojni drugi europski narodi čuvaju svoj jezik zakonom o jeziku i ulažu i energiju i sredstva da im se ne dogodi anglizacija jezika iz jednostavnoga razloga što to doživljavaju kao ugrozu vlastita jezika i identiteta.

anglizmi

Neki lingvisti zastupaju tezu da jezik ima vlastite unutarnje mehanizme za samoregulaciju, što ima uporišta u jezičnoj povijesti, te da se oko najezde anglizama nema potrebe previše uznemiravati. No, čini mi se da to baš nije tako jer hipoteza je dobra, ali joj u slučaju ovih naših anglizama nedostaje jedan važan element: ne postoji mogućnost izbora. Da bi jezik, odnosno njegovi govornici (jer jezik i jesu njegovi govornici) mogli sami regulirati što će u jeziku zadržati, a što odbaciti, mora postojati alternativa. A za tom alternativom, odnosno adekvatnim hrvatskim zamjenama, vapi većina govornika hrvatskoga jezika koji kao da su u posljednje vrijeme osvijestili neravnopravnost i neravnotežu u odnosu na svu silinu i množinu anglizama, čija im značenja baš i nisu pretjerano mila.

logo-ihjjInstitut za hrvatski jezik i jezikoslovlje u tu je svrhu pokrenuo internetski portal Bolje je hrvatski! s osnovnom idejom da ponudi alternativu izrazima koji su nas počeli previše opterećivati, ali ne tako da ih silom nameće (jer je nasilno nametanje u jeziku uglavnom odiozno i najčešće izaziva kontraproduktivan učinak, odnosno otpor), nego obratno: bez nasilnoga nametanja, uz preporuku i obja-šnjenje – to je osnovna ideja mrežnih stranica bolje.hr. Osim toga, govornici hrvatskoga jezika dobili su mogućnost da daju svoje komentare na naše prijedloge te da sami predlažu one riječi stranoga podrijetla u hrvatskome za koje bi htjeli hrvatsku zamjenu. U nekih mjesec dana postojanja portala uz više od 10.000 pregleda dobili smo i više od 400 prijedloga. Ta brojnost i zainteresiranost za sadržaj te kreativnost u predlaganju govori da je riječ o zdravorazumskom shvaćanju vlastitoga jezika kao dovoljno razvijenoga i zreloga da mu ne treba slugansko-kolonijalistički mentalitet koji mu nameće upotrebu nerazumljivih stranih riječi.

Kao izravna posljedica postojanja portala Bolje je hrvatski! u ovih nepunih mjesec dana vidljivo je da su brojni mediji počeli outsourcing nazivati takozvanim, stavljati ga u zagrade uz hrvatsku zamjenu koju smo ponudili: izdvajanje (pomo-ćnih poslova). Čak je i Ustavni sud u obrazloženju odluke o ustavnosti referendumskoga pitanja o outsourcingu od 8. travnja u točki 8 prihvatio ideju institutskih jezikoslovaca o neprimjernim anglizmima: “Ustavni sud prvo upozorava na neprimjerenost uporabe u hrvatskom pravnom sustavu anglizma outsourcing” i time praktički potvrdio da je projekt Bolje je hrvatski! uspio u svojoj namjeri. Jer, doista, bez obzira na to hoće li neki od alternativnih hrvatskih zamjena (outsourcing > izdvajanje, spin off > tvrtka kći, in house > preraspodjela, u kući, revolving door > kružna vrata, startup tvrtka > razvojna tvrtka) zaživjeti u praksi, najveći je uspjeh cijeloga projekta osvješćivanje govornika hrvatskoga jezika o neizmjernim izražajnim i tvorbenim mogućnostima materinskoga jezika koji može izraziti sve društvene, gospodarske, političke i kulturne pojavnosti modernoga doba.

Od danas je na portalu Bolje je hrvatski! predloženo pet novih riječi, ovoga puta iz računalnoga područja. Nedjeljni Jutarnji prvi objavljuje novi niz sveprisutnih anglizama kojima su jezikoslovci iz Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje našli odgovarajuće hrvatske zamjene potičući govornike hrvatskoga jezika da ih upotrebljavaju jer su jednostavno – bolji.

Nove riječi:

touch screen – dodirni zaslon/ekran

smartphone – pametni telefon

gadget – (pametna) spravica

hashtag – ključna riječ

slide, slajd – sličica

Autor: Željko Jozić

*autor je ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje i glavni urednik portala Bolje je hrvatski

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Kultura

MOJ HRVATSKI

Objavljeno

na

Objavio

zaplakao sam hrvatski
progovorio hrvatski
hrvatski govorim
šapćem hrvatski
šutim hrvatski
sanjam hrvatski
i na javi sanjam hrvatski
volim na hrvatskom
volim hrvatski
pišem hrvatski
kad ne pišem ne pišem hrvatski
sve mi je na hrvatskom
hrvatski mi je sve

Pajo Kanižaj

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kultura

Hrvatskom se jeziku želi isključiti moć

Objavljeno

na

Objavio

Književnik i sveučilišni profesor Antun Lučić smatra da se materinski jezik želi reducirati, odnosno da mu se želi isključiti ona organska moć sporazumijevanja.

”Obzirom na političku poziciju hrvatski mediji u BiH nisu u mogućnosti promicati hrvatski jezik u onoj količini koliko bi trebali”, komentirao je za Bljesak.info profesor hrvatskog jezika i književnosti Marko Tokić položaj hrvatskog jezika u Bosni i Hercegovini.

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Naime, međunarodni dan materinskog jezika obilježava se svake godine 21. veljače s ciljem unapređivanja, učenja i razvoja materinskog jezika, te njegovanja jezične i kulturne različitosti i višejezičnosti.

Današnji položaj hrvatskog jezika u višenacionalnoj i višejezičnoj Bosni i Hercegovini profesor Tokić ocjenjuje zadovoljavajućim i boljim nego u prijašnjim vremenima, ali naglašava da uvijek ima prostora za napredak.

”Problem je što medija na hrvatskom jeziku nema dovoljno, a za one koji postoje valja postaviti pitanje koliko uspijevaju voditi brigu o jeziku”, ističe Tokić i objašnjava da je najveći problem novac koji onemogućava zapošljavanje lektora u redakcijama.

”Mediji bi trebali imati lektore koji bi upozoravali novinare na greške koje svakodnevno čine”, kaže Tokić.

Drugi mediji, prema njegovim saznanjima, funkcioniraju drugačije zahvaljujući financiranju iz državnog i federalnog proračuna, dok nijedan hrvatski medij nema takve izvore novca.

Tokić također ističe da se često unutar tekstova u hrvatskim tiskovinama i portalima može pronaći priličan broj nehrvatskih izraza, što objašnjava činjenicom da je jezik u dodiru sa drugim kulturama, te da je isto tako velik utjecaj hrvatskog jezika na druge jezike bliskih kultura.

Školovanje na hrvatskom jeziku omogućeno je svima od najranije dobi do završnog školovanja, i zato je, kako kaže profesor Tokić, na prosvjetnim djelatnicima i Crkvi da rade ustrajnije na njegovanju hrvatskog jezika.

Književnik i sveučilišni profesor Antun Lučić smatra da se materinski jezik želi reducirati, odnosno da mu se želi isključiti ona organska moć sporazumijevanja.

”Ako je ta reduciranost nužnost, pribojavamo se da će doći do šifriranosti, a time jezik gubi onaj ‘materinski’ osjećaj”, objašnjava profesor Lučić.

Prema njemu upravo su izloženost viškovima ili šumovima, obilatost slikama, brzina i forsiranje engleskih riječi i ostalih tuđica jedni od najvećih problema potiskivanja materinskog jezika.

”Izazovima ovog doba možemo jedino odgovoriti kroz opću jezičnu kulturu i narodnu baštinu”, zaključio je profesor Lučić.

Međunarodni dan materinskog jezika obilježava se od 2000. godine, a UNESCO-v dokument kaže da materinski jezik označuje put ljudskog bića i pomoću njega ono ulazi u društvo, čini svojom kulturu grupe kojoj pripada i postavlja temelje razvoju svojih intelektualnih sposobnosti.

Prema procjenama, gotovo svakodnevno u svijetu nestane po jedan jezik, a najugroženiji su jezici s malim brojem govornika.

Inače, prema popisu stanovništva iz 2013. godine u BiH, hrvatski jezik koristi 515.481 građanin, što je tek 14,60%, od čega 36.857 građana ne živi na području Federacije.

Hrvatski jezik, prema popisu, najviše se koristi u Županiji Zapadnohercegovačkoj – 98,83%, što je 93.783 građana. Općina u kojoj najveći broj stanovnika govori hrvatski jezik je Posušje.

U Hrvatskoj se svake godine u ožujku obilježavaju Dani hrvatskoga jezika. Taj je spomen-tjedan utemeljen odlukom Hrvatskoga sabora 1997. u spomen na Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, a obilježavaju ga i pojedine škole u BiH koje rade po hrvatskom planu i programu.

Na Međunarodni dan materinskoga jezika, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje obilježava početak Mjeseca hrvatskoga jezika, manifestacije koja počinje 21. veljače, a završava 17. ožujka, na dan objave Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari