Pratite nas

Sejdić: Lagao sam s njim, davao sam tisuće maraka iz ruke u ruku …

Objavljeno

na

“Dosta smo toga davali iz ruke u ruku. Nije me bilo stid, mislio sam, koristi će imati SDA i narod, ali ju je imao samo on osobno, Šemsudin Mehmedović”  izjavio je u u ispovijedi novinarima tešanjski biznismen Haris Sejdić.

Prošlo je više od godine od kada su Sejdić (36), vlasnik tvrtke Koteks, i Mehmedović, državni parlamentarac i član vodstva Stranke demokratske akcije, “na ratnoj nozi”. Iako se ne zna “tko je počeo rat”, on je eskalirao lanjskom tučom u tešanjskoj kafani, a onda opet nedavno, kada je Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) uhitila Mehmedovića, piše danas Dnevni avaz. Sejdić je prije nekoliko dana isključen iz SDA Tešanj, čiji je Mehmedović predsjednik.

Sejdić je sarajevskom listu iznio detalje poslovnog i političkog odnosa s Mehmedovićem kojemu je kaže često davao velike iznose novca samo na Mehmedovićev poziv.

Ispočetka sam bio mlad i naivan, a onda samo naivan i na kraju sam progledao. Sve što je Mehmedović spočitavao Bakiru i Sulejmanu, on je bio na lokalnoj razini. I još gore. Autokrata, despot, vladar gori od srednjovjekovnih. Mislio sam tako treba, tako se ljudi drže na okupu, ali sve ima svoje granice – kaže Sejdić.

Dvaput sam mu bio šef izbornog stožera, kada je izabran za potpredsjednika SDA i za državnog parlamentarca. Lagao sam s njim, hodao, jeo, pio i pisao. Nije tajna kako je “Koteks” za prostor SDA u Tešnju platio 8.000 KM, kako smo “ulijetali” tamo gdje treba, 500, 1.000 maraka. Nije me stid, mislio sam i danas mislim kako sam činio dobro. Dosta toga iz ruke u ruku. Problem je to što je taj čovjek sve  što je rađeno za SDA, iskoristio samo i isključivo za vlastitu promidžbu – navodi Sejdić.

On tvrdi kako mu nije poznato da je novac nezakonito trošen, ali ne isključuje mogućnost da ga je netko zlorabio.

Povjerenje je bilo bezgranično. Nazove me Mehmedović i kaže: “Doći će čovjek, treba mu 500 KM ili tisuća.” Mislio sam da je to u kampanji, za stranku. Poslije vidim kako je od toga pravio svoju osobnu vojsku. Pa i to isključenje iz privatne SDA Tešanj, ljudi su mi se izvinjavali, ali su to morali provesti – ističe Sejdić.

Na Mehmedovićeve optužbe kako mu je on “napakirao” prijavu SIPA-i kako on stoji iza tih zločina, Sejdić odgovara:

Ja sam imao 15 godina kada je počeo rat. Nisam ni kasnije, kada je završio, imao nikakvu funkciju nešto zapovjediti, sakriti. Ne znam čemu panika ako nije istina kako je Mehmedović odgovoran. Taj čovjek je paranoičan, treba mu neprijatelja. I vi ćete sutra to biti ako objavite ovaj razgovor – tvrdi dojučerašnji Mehmedovićev prvi suradnik.

Prilikom prošlog “okršaja”, Mehmedović je tvrdio kako nema nikakve veze s događanjima oko Sejdića te se u vrijeme napada nalazio kilometrima daleko, u Sarajevu.

Mehmedović je sveti mjesec ramazan proveo u olajavanju mene i ostalih Bošnjaka te u veličanju sebe, svoje “ratne borbe”, to znaju svi u Tešnju, u bijelim čarapama u uredu. Svi oni koji su rekli svoje mišljenje, na listi su za odstrel, ona je objavljena i na internetu. Sve ovo sam i kazao da se zna ako se meni ili nekome mome sutra nešto dogodi. A već je krenuo u pozivanje moje rodbine, prijetnje i uvjetovanja. Mislim kako ne ide izravno na mene, jer ne zna koliko toga imam sakriveno i spremno za objavljivanje ako se meni što dogodi – tvrdi Sejdić.

Dnevnik.ba

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Politika

Plenković: Novi zakon o braniteljima ne predstavlja rizik za proračun

Objavljeno

na

Objavio

Nema razloga za zabrinutost da bi novi zakon o braniteljima predstavljao rizik za rashodovnu stranu proračuna i sve je u skladu s procjenom financijskog učinka toga zakona, izjavio je u četvrtak u Bruxellesu hrvatski premijer Andrej Plenković.

“Što se tiče proračuna za Ministarstvo hrvatskih branitelja, sve je u skladu s procjenom financijskog učinka ovoga zakona koji stupa na snagu 1. siječnja 2018., sredstva su alocirana i tu ne vidim nikakvih problema i mislim da bilo kakva zabrinutost s te strane nije utemeljena”, rekao je Plenković, odgovarajući na pitanje novinara.

Plenković je doputovao u Bruxelles, gdje će u petak sudjelovati na summitu čelnika EU i šest zemalja Istočnog partnerstva, a u četvrtak navečer sudjelovao je na sastanku čelnika Europske pučke stranke.

Europska komisija je u jesenskim gospodarskim prognozama ocijenila da su rizici za prihodovnu stranu povezani s očekivanim pojačanim učinkom krize u Agrokoru na porezne prihode od toga koncerna, a na rashodovnoj strani rizici dolaze od većeg povećanja plaća i socijalnih troškova, posebice na ratne veterane.

“Što se Agrokora tiče, mi vodimo računa da proces restrukturiranja traje i da se ide prema nagodbi. Ono što je najvažnije jest da je sve ovo što se da sada uradilo, a uradilo se jako puno da se spriječe posljedice za hrvatsku ekonomiju i sustav, bilo bez troškova za državni proračun i za sve naše ljude”, rekao je Plenković.

Premijer Plenković će u petak sudjelovati na 5. sastanku na vrhu Istočnog partnerstva, koji će biti prigoda da šefovi država ili vlada iz država članica EU i šest istočnih partnerskih zemalja ocijene postignuća ostvarena od posljednjeg sastanka na vrhu u Rigi 2015.

Naglasak u razgovorima bit će na konkretnoj koristi koju su ta postignuća donijela građanima šest zemalja Istočnog partnerstva: Armeniji, Azerbajdžanu, Bjelorusiji, Gruziji, Moldovi i Ukrajini.

facebook komentari

Nastavi čitati

Analiza

Mladić je svoju ratnu karijeru završio vojno poražen od Hrvata

Objavljeno

na

Objavio

Večernji List

U Kninski korpus tada pješadijski pukovnik JNA Ratko Mladić stigao je iz Prištinskog korpusa, gdje se “čeličio” na gotovo neprijateljskom terenu, kakvim je tada unutar JNA i smatran prostor Kosova sa svojim stalnim bunama Albanaca. U Knin dolazi pred kraj lipnja 1991. s navršenih 48 godina života, a već 1. kolovoza preuzima nadzor nad korpusom.

U Srbiji ga od tada već slave kao velikog vojskovođu, s time da je tu slavu stekao u uvjetima rata s još nenaoružanim Hrvatima Knina i okolice. Koje je, kao i njihova sela i naselja Mladić popalio i zgazio svojim tenkovskim jedinicama u ljeto 1991. Krajem kolovoza (27.) spalio je i uništio Kijevo, 13. rujna poduzeo napad na Šibenik i izbio tenkovima na most, sa strane Srime i Vodica. No, tada su njegovi tenkovi, akcijom lokalnog ZNG-a, te plotunima i pogocima artiljerije s otoka Žirja u zadnji čas zaustavljeni.

“Vojskovođa” u bijegu

Njegov Kninski korpus do kraja te 1991. narastao je na oko 18.000 vojnika (bez lokalnih četnika i pobunjenika) i vojno je dominirao, dok su Hrvati tek grčevito mogli braniti nezauzete gradove i sela. U vrijeme Sarajevskog primirja i međunarodnog priznanja Hrvatske (siječanj – veljača 1992.), Mladića, sada već do kraja vojno prekaljenog zapovjednika s ideologijom velikosrpstva, prebacuju na novo/buduće ratno žarište, u BiH.

Na zasjedanju Skupštine Republike Srpske 12. svibnja 1992. u Banjoj Luci imenovan je za komandanta Glavnog štaba VRS. Na toj dužnosti ostaje do početka studenog 1996. Smijenjen je političkom odlukom, Ukazom Vrhovnog komandanta VRS tek 28. veljače 2002. Na ratištima u BiH Mladić će do kraja izbrusiti svoj status ratnog zločinca i pripadnost monstruoznom ratnom političko-vojnom vrhu Republike Srpske.

No, koliko ga god slavili kao velikog srpskog vojskovođu, činjenica je da je Mladić svoju vojnu karijeru završio vojnički poražen od hrvatskih vojski. Na kraju rata, sve do Daytona, njegove su vojske uspijevale tek bježati pred snagama koje je vodio kroz BiH general Ante Gotovina.

No, Mladića se nikako nije smjelo podcjenjivati. Javnost je tek dugo poslije kraja rata saznala da je Mladiću umalo uspjelo pokrenuti veliku ofenzivu i operaciju “Vaganj 95”, kojom je s čak 80.000 srpskih vojnika okupljenih odasvud planirao krenuti u vraćanje izgubljenih teritorija u BiH i RH, te prodorima svojih oklopnjaka osvojiti Livno, dolinom Neretve probiti se prema Metkoviću, a izbiti na more ponovno čak i kod Dubrovnika. Mladićeva “Direktiva br. 8”, datira od 3. kolovoza 1995., a cilj je ratni preokret. General Gotovina je 28. srpnja ušao u Grahovo, idući dan u Glamoč.

General Mladić je, naravno, shvaćao da je idući korak napad Hrvata na Knin. Stoga na sastanku u Bosanskom Petrovcu, gdje su se 30. srpnja 1995. okupili vojni zapovjednici dviju srpskih vojski, koje su predvodili Mladić i general Dušan Lončar iz Knina, Mladić otkrio plan.

Hrvati požurili s Olujom

Planira se protunapad i vraćanje Grahova i Glamoča, a akcije istodobno moraju početi i na istoku i jugu. “Jedinice Drinskog, Istočnobosanskog i Hercegovačkog korpusa odmah će krenuti u napad dolinom Neretve, ka Metkoviću i moru… da se na više mesta razvuku ustaške snage, nanese udarac na naosetljivijim mestima, tako da se zauvek ustašetine nateraju da razmisle kad će da se odluče za rat sa Srbima…”, piše u naredbi.

Mladić ujedno obavještava svoje oficire: “Celokupnom operacijom Vaganj-95 ću rukovoditi lično.” Spremio je 25.000 vojnika, kojima je naredio početak napada 5. kolovoza u 6 sati ujutro, a računao je i na 10.000 Mrkšićevih vojnika iz krajinske vojske. Na istoku i jugu, istodobnim pokretanjem triju korpusa snaga RS (od 45 do 50.000 vojnika), planirao je krenuti na svim frontama istodobno te razvući hrvatske i bošnjačke snage.

Povijest će pokazati da je Mladić zakasnio za nešto više od 24 sata. Hrvatska Oluja kreće u 5 sati 4. kolovoza, dan prije Mladićeva napada. Gotovina s Dinare zauzima Knin, pa je Mladiću ostalo tek da drži pozicije u BiH i čekati. I dočekao je da glavne hrvatske snage, u euforiji zbog pobjede krenu na odmor, a da ih na isturenim položajima u BiH zamijene pričuvne snage. Mladić u svoj protunapad kreće u noći s 12. na 13. kolovoza i uspijeva vratiti neke povišene položaje, kao i prekinuti prometnicu Knin – Grahovo.

Uslijedila je brza protuakcija hrvatskih snaga, priskaču u pomoć profesionalne bojne 4., 7. Gbr., kao i 126. brigade i nakon dva dana teških borbi, Mladićeve su snage otpuhnute natrag. U tim je borbama stradalo 30 hrvatskih vojnika, uglavnom pričuvnika iz Kaštela. Taj je pokušaj Mladića bio njegov zadnji ofenzivni pokušaj, a našim je zapovjednicima postalo jasno da moraju krenuti naganjati Mladićevu vojsku dublje u BiH, sve do kraja rata. U samo nekoliko sljedećih tjedana hrvatske su vojske došle do Banje Luke pa je tako Mladić neslavno završio svoju ratnu karijeru.

Davor Ivanković/VL

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari