Pratite nas

Kultura

Šeks: Želim dokazati da Herceg-Bosna i HVO nisu bile nelegitimne tvorevine

Objavljeno

na

Knjiga “Državni udar – Kako su Manolić i Mesić rušili Tuđmana i hrvatska politika prema BiH (I. I II. dio), autora Vladimira Šeksa, predstavljena je u ponedjeljak navečer u Mostaru.

Šeks je kazao kako je riječ o knjigama koje predstavljaju njegov pokušaj da s jedne povjesne distance, uzimajući u obzir razne autore, prikaže prilike ili bolje rečeno neprilike koje su povezane s 93. i 94. godinom, a koje obuhvataju jedno od, kako je kazao, najtežih razdoblja hrvatske najnovije povijesti.

Posebno se istaknuo osvrt na ulogu hrvatske državane politike prema BiH na hrvatsko-muslimanski rat 93. godine, a sve u svjetlu objave presude Haaškog suda u slučaju Prlić i ostali koja je zakazana za 29. studenoga ove godine.

Ja nastojim kroz ove dvije knjige ukazati i dokazati kako je prvostupanjska presuda Haaškog suda Prliću i ostalima neodrživa, da nije bilo udruženog zločinačkog pothvata kojeg su navodno činili hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, ministar odbrane Republike Hrvatske Gojko Šušak i načelnik Glavnog stožera Hrvatske vojske Janko Bobetko zajedno s vojnim i političkim vrhom Hrvatske Republike Herceg-Bosne, da se nije radilo o udruženom zločinačkom poduhvatu.

Jedno od kruinskih dokaza za to je i izdvojeno misljenje predsjednika Raspravnog vijeća Haaškog suda sudca Jeana Claudea Antonettija koji je u svom izdvojenom mišljenju otklonio bilo kakvu odgovornost hrvatskog državnog vrha, predsjedenika Tuđmana i ostalih da su bili sudionici udruženog zločinačkog pothvata – kazao je Šeks.

Dodao je da bi, ako bi bila potvrđena prvostupanjska presuda u slučaju Prlić i ostali, to bi imalo vrlo ozbiljne nesagledive političke konsekvence i za odnose svih naroda u BiH i odnose između Hrvatske i BiH. – Moj je kredo da nastojim oboriti onaj mit koji se provlači, da su Tuđman i Milošević dijelili BiH u Karađorđevu i da je rezultat tog dogovora krvavi rat u BiH.

Ja želim dokazati da nije bilo nikakvog takvog dogovora, želim dokazati da Hrvatska zajednica Herceg-Bosna i Hrvatska republika Herceg-Bosna i njeno vojno krilo Hrvatsko vijeće obrane nisu bile nelegitimne tvorevine ni sa stajališta Ustava BiH ni sa stajališta međunarodnog prava, nego da su bili zaštita i štit u ovom slučaju hrvatskog naroda ali i bošnjačkog naroda u odnosu prema srbijanskoj agresiji – kazao je Šeks.

Ravnatelj Hrvatskog dokumentacijskog centra Domovinskog rata u BiH Željko Raguž u izjavi za novinare je kazao kako knjige Vladimira Šeksa obrađuju hrvatsku politiku devedesetih godina prema BiH.

Cijenimo kako je vrijedno predstaviti ove knjige večeras u Mostaru zato što su, po našem sudu, one vrijedan doprinos objektivnijem sagledavanju rata i ratnih okolnosti u BiH posebice iz razloga što se radi o autoru koji je pisao ove knjige na temelju izvorne građe – kazao je Raguž.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Kultura

NA KAMENU ROĐENA

Objavljeno

na

Objavio

hercegovina

Rođena sam na kamenu
bio mi je jastuk meki
budili me svakog jutra
ti prelijepi zvuci neki.

Mesliđan mi parfem bio
iva trava,kadulja i smilje
po brežuljku dok sam brala
ljubičice i kovilje.

Na bunaru ja sam često
umivala svoje lice
moje vjerne gošće tad su
bile male lastavice.

Jasen,grab i dženderika
prijatelji su mi bili
pjevala sam pjesme njima
dok od kiše su me krili.

Svakog jutra meni vjetar
zavičajne pjesme nosi
tilovina kad procvjeta
plete se u mojoj kosi.

Sve te lijepe uspomene
u mom srcu uvijek bit će
kada tamna noć se spušta
i kad novo jutro sviće.

Sve što moje srce voli
Hercegovina se zove
sve dok moje srce kuca
pisat ću joj pjesme nove…..

Ljiljana Tolj 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Herceg Bosna

Da nije bilo HVO-a Mostar bi doživio sudbinu Sarajeva

Objavljeno

na

Objavio

bljesak.info

Lipanjske zore – Političke i vojne prilike tijekom 1992. godine” naziv je javne tribine koja se održala sinoć u Mostaru

”Želimo, na neki način, promijeniti sliku koja je stvorena o Hrvatima koji su sotonizirani bez ikakve osnove na ovim prostorima i u cijeloj BiH”, rekao je predsjednik Udruge Hrvatske zajednice Herceg Bosne Vladimir Šoljić, prije početka javne tribine “Lipanjske zore – Političke i vojne prilike tijekom 1992. godine” koja se održala u ponedjeljak u Mostaru u Hrvatskom domu “Herceg Stjepan Kosača”. ”U tom dijelu rata spriječeno je okruženje Grada Mostara. Inače da je Grad Mostar došao u okruženje jednostavno bilo bi pitanje kako bi se rat u BiH vodio. Lipanjske zore imale su dakle, bitan utjecaj na daljnji razvoj događaja”, ocijenio je Šoljić, prenosi bljesak.info

”Lipanjske zore nešto su najsvjetlije u bližoj povijesti hrvatskog naroda ovih prostora i to je nešto čime se doista ponosimo jer je oslobodilačkim operacijama Lipanjskih zora spriječena potpuna blokada Mostara”, izjavio je u ponedjeljak u Mostaru nekadašnji načelnik Općinskog stožera HVO-a Mostar Rade Bošnjak.

”Lipanjske zore obilježavamo na jedan dostojanstven način s ciljem i željom da to prenesemo i na mlađe generacije kako bi živjele istinu, a ne nešto što se danas svakodnevno iz raznoraznih razloga i putem raznih kanala nameće kao neistina”, ustvrdio je Bošnjak uoči tribine. Naglasio je kako je oslobodilačkim operacijama Lipanjskih zora spriječena potpuna blokada Grada Mostara, odnosno spriječen je scenarij koji se namijenio Mostaru, jednako kao i Sarajevu. ”Zahvaljujući pravodobnim, hrabrim i odvažnim odlukama našega hrvatskoga čelništva koje su donosili u pravo vrijeme, blokada Mostara se nije dogodila jer se Hrvatski narod organizirao na obranu i nismo dopustili takav scenarij”, kazao je Bošnjak.

Govoreći o političkim i vojnim prilikama 1992. godine Hrvoje Mandić povjesničar u ”Hrvatskom dokumentacijskom centru Domovinskog rata”, rekao je da je ondašnja socijalistička BiH suočena s agresijom JNA i paravojnih srpskih postrojbi. “Još od travnja 1992. godine RBiH je bila u ratu, međutim pravi rat je počeo u listopadu 1991. godine još kod Ravnog, praktički neki ga smještaju u dolazak rezervista u drugoj polovici rujna 1991. godine od kada je BiH u tinjajućem sukobu koji je u travnju 1992. eksplodirao u pravi oružani sukob. Međutim ni to nije dovoljno bilo središnjoj vladi Socijalističke Republike BiH u Sarajevu da proglasi ratno stanje, koje je kao što znamo proglašeno 20. lipnja 1992. godine. Do tada su u operaciji Lipanjske zore Hrvatske snage i Hrvatsko vijeće obrane (HVO), HOS i Samostalni mostarski bataljon, jedna postrojba od 240 muslimana – bošnjaka, sudjelovali u oslobađanju grada”, rekao je Mandić, dodajući kako treba istaknuti da je krizni stožer općine Mostar odnosno uža gradska vlast 29. svibnja 1992. donijela odluku da Mostar povjerava obrani HVO-a,  jer, kako kaže, središnja vlast se pokazala nekoliko puta nesposobnom. Tada je, kaže, krenula operacija Lipanjske zore. ”Ono što treba istaknuti, je da bi Mostar doživio sudbinu Sarajeva da nije bilo hrabrih branitelja HVO-a, koji su zaustavili JNA u Kruševu i Galcu, iz tih smjerova su 11. lipnja krenuli napadi, tako da se taj dan je osvojeno brdo Hum, jer tko god drži Hum držao je dolinu Neretve. S tih polaznih područja krenula su oslobađanja koja su trajala do završetka Lipanjskih zora. To je bila prva pobjeda Hrvatskog vijeća obrane protiv velikosrpskog agresora JNA u ratu”, zaključio je Mandić.

Izlagači na tribini su Vladimir Šoljić, Rade Bošnjak i Željko Raguž. Organizatori javne tribine su Hrvatski dokumentacijski centar Domovinskoga rata u BiH, Hrvatska zajednica Herceg-Bosna, Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskoga rata HR HB Mostar. (bljesak.info)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori