Pratite nas

Naši u svijetu

Separatisti se drže plana o referendumu o nezavisnosti predviđenom za nedjelju

Objavljeno

na

Proruski separatisti s istoka Ukrajine u subotu pripremaju nedjeljni referendum o nezavisnosti, dok ukrajinski vojnici nastavljaju operacije nakon smrtonosnih sukoba u petak u Mariupolju.

izbori-krim-referendum-100Taj je grad na jugoistoku zemlje bio poprište žestokih sukoba, posebice kad je šezdesetak pobunjenika opremljenih automatskim oružjem napalo lokalno sjedište policije.

U tim sukobima poginulo je 20 napadača i jedan policajac, po ukrajinskom ministru unutarnjih poslova Arsenu Avakovu.

Separatisti tog područja odlučili su se držati plana o referendumu o nezavisnosti predviđenom za nedjelju na istoku Ukrajine, usprkos pozivu ruskog predsjednika Vladimira Putina da ga odgode.

Putin je u petak izazvao ljutnju Kijeva doputovavši na Krim prvi put nakon pripojenja tog poluotoka Rusiji u ožujku.

U Sevastopolju je ruski predsjednik sudjelovao u proslavi pobjede nad nacistima 1945., koja se u bivšem SSSR-u slavi 9. svibnja.

Putin je ocijenio da je pripojenje bilo čin “vjernosti povijesnoj istini”. Ističući da Rusija poštuje prava i interese drugih zemalja, kazao je da očekuje i poštivanje njezinih “legitimnih interesa”. Kijev je smjesta osudio “flagrantno kršenje ukrajinskog suvereniteta koje dokazuje da Rusija ne želi iznaći diplomatska rješenja”. SAD je također osudio posjet koji je samo “pojačao napetost”.

Glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen podsjetio je da NATO ne priznaje “rusko pripojenje Krima”.

Njemačka kancelarka Angela Merkel izrazila je ovog tjedna žaljenje zbog najave parade na Krimu dok područja na istoku Ukrajine, gdje Kijev i Zapad optužuju Moskvu za poticanje separatizma, tonu u nasilje.

Poziv na odgodu „referenduma“ koji je ruski predsjednik Vladimir Putin uputio separatistima, nije doveo do promjene situacije. Proruski separatisti u oblastima Donjeck i Lugansk na istoku Ukrajine ipak će održati „referendum“ o mogućem odcjepljenju od Ukrajine onako kako je prvotno bilo i planirano – u nedjelju (11.5).

Pitanje će glasiti: „Podržavate li državnu samostalnost Narodne Republike Donjeck i Lugansk?“

Riječ „nezavisnost“ je izbjegnuta. To ostavlja prostora za razne interpretacije o tome žele li proruske snage odcjepljenje od Ukrajine ili samo više autonomije unutar Ukrajine. Glasanje bi trebalo početi u sedam sati ujutro i završiti u 21 sat po srednjeeuropskom vremenu. Prema navodima separatista, na „referendumu“ će samo u regiji Donjeck sudjelovati dva milijuna ljudi. Ukrajinska vlada u Kijevu, ali ni zemlje Zapada ne priznaju takvu vrstu referenduma. Deutsche Welle navodi najvažnije razloge:

Nelegitimni organi vlasti: Referendum su isplanirali i provode ga nelegalni organi vlasti samozvane Narodne Republike Donjeck i Lugansk koje su u travnju 2014. proglasili nepoznati i teško naoružani aktivisti. Oni su prethodno zaposjeli gradska vijeća i policijske stanice. Predstavnici tih skupina nemaju nikakav demokratski legitimitet niti su izabrani glasanjem.

Nezakoniti referendum: Ukrajinski zakon ne predviđa nikakve lokalne referendume. Moguć je samo referendum na području čitave Ukrajine, na kojem bi smjeli glasati svi građani s pravom glasa u toj zemlji koja broji 45 milijuna stanovnika. Referendum o promjeni ukrajinskih granica može raspisati samo parlament u Kijevu.

Bez službenih biračkih popisa: Samozvane Narodne Republike Donjeck i Lugansk nemaju pristup biračkim popisima. Ukrajinska tajna služba SBU blokirala je elektronski pristup popisima. Separatisti međutim tvrde da oni imaju popise iz 2012. godine. Službeni Kijev u ožujku je također blokirao pristup biračkim popisima na Krimu. Pa ipak to tamošnje proruske separatiste nije spriječilo da provedu referendum o odcjepljenju Ukrajine.

Bez neovisnih promatrača: Na istoku Ukrajine neće biti nezavisnih promatrača koji bi nadgledali referendum. Svoje promatrače neće poslati ni OESS, niti Savjet Europe. Službenu promatračku misiju neće imati čak ni Rusija.

Glasački listići tiskani na fotokopirnom uređaju

Neće glasati svi građani s pravom glasa: Proruski aktivisti ne kontroliraju čitav teritorij regija Donjeck i Lugansk. Njihov utjecaj je ograničen na manje od desetak gradova, a i u njima je moć separatista ograničena. U više gradova ukrajinska vojska i policija vode antiterorističke operacije. Pod svim tim okolnostima, na referendumu nije zajamčeno sudjelovanje svih građana s pravom glasa.

Nema većine za odcjepljenje: Prema navodima ukrajinskih stručnjaka koji se bave istraživanjem javnog mnijenja, ni u oblasti Donjeck, ni u Lugansku ne postoji većina za odcjepljenje od Ukrajine. Takav scenarij priključenja Rusiji zagovara 30 posto stanovnika, pokazalo je istraživanje Međunarodnog instituta za sociološka istraživanja iz Kijeva.

Hina/dw

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Naši u svijetu

Hrvati u Srbiji obilježili obljetnicu rođenja bana Jelačića, vlada najavila nastavak potpore

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska zajednica u Srbiji obilježila je svečanim programom u Novome Sadu i Petrovaradinu dan rođenja bana Josipa Jelačića, a predsjednik vojvođanske vlade Igor Mirović tom je prilikom istaknuo veliki značaj koji hrvatska manjina ima za vojvođansko društvo te je najavio veću financijsku potporu njezinim aktivnostima, prenijeli su u srijedu regionalni i hrvatski mediji u Vojvodini.

“U širokom nacionalnom, konfesionalnom i kulturnom spektru, koji nazivamo skladom vojvođanskih različitosti, hrvatska nacionalna manjina je izuzetno važna nijansa. I to nije samo politička fraza, već iskreno i trajno opredjeljenje pokrajinske vlade i izraz demokratičnosti društva u kojem živimo”, rekao je Mirović na svečanosti održanoj u utorak navečer, prenosi agencija Beta.

Dodao je da pokrajinska vlada, kroz svoje mehanizme, pruža značajnu potporu očuvanju i razvoju identiteta hrvatske manjine u cjelini.

“Pokrajinska vlada izdvaja značajna sredstva za funkcioniranje Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, kao i za kulturno stvaralaštvo i izdavaštvo na hrvatskom jeziku i s tim ćemo nastaviti i u budućnosti, u značajnije većem obujmu”, istaknuo Mirović i dodao da su povećana i godišnja izdvajanja za tjednik na hrvatskom jeziku “Hrvatska riječ”.

Podsjetio je da je na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu otvoren Lektorat za hrvatski jezik i istaknuo zadovoljstvo radovima na obnovi rodne kuće bana Josipa Jelačića u Petrovaradinu, koja će biti ustupljena Hrvatskom nacionalnom vijeću, za što je Srbija izdvojila više od pola milijuna eura.

“Položaj pripadnika hrvatske manjine u Srbiji, odnosno srpske manjine u Hrvatskoj od ključnog je značaja i zato je važno da radimo više na onom što nas spaja i da tražimo nove putove suradnje”, rekao je Mirović.

Proslava obljetnice rođenja hrvatskog bana, koju Hrvati u Srbiji slave kao jedan od svoja četiri nacionalna blagdana, počela je misom u njegovoj krsnoj župi Svetoga Jurja u Petrovaradinu.

Svečanost je nastavljena u Sportskom i poslovnom centru “Vojvodina” (Spens) u Novom Sadu, i njoj su uz čelnika vojvođanske vlade prisustvovali hrvatski veleposlanik u Srbiji Gordan Bakota, predstavnici Grada Novoga Sada i Zagreba, te predsjednik Hrvatskog nacionalnog veća u Srbiji Slaven Bačić.

Dolazak na proslavu Dana hrvatske zajednice predsjednika pokrajinske vlade pozdravio je predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Tomislav Žigmanov.

„Takve poruke naravno da hrabre pripadnike hrvatske zajednice, jer s najviših instanci pokrajinskih vlasti čuli smo kako će se nastaviti programi podrške našim inicijativama. Dodatno smo zadovoljni jer su njegove riječi na izravnom tragu javno iznijetih obećanja Hrvatima u Srbiji predsjednika Aleksandra Vučića“, izjavio je Žigmanov.

Pokrajinsku vladu, kao i upravu Grada Novoga Sada, od sredine 2016. vodi Srpska napredna stranka (SNS) Aleksandra Vučića, u koaliciji sa Savezom vojvođanskih Mađara i Socijalističkom partijom Srbije.

(Hina)

 

16. listopada 1990. – Povratak bana Jelačića na Trg

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Naši u svijetu

Udruge u Austriji tražit će zabranu koncerta Dine Merlina

Objavljeno

na

Objavio

Amar Češljar

Nakon što je Saša Češljar, bubnjar Dine Merlina, zgrozio javnost komentarom na Facebooku da treba tenk poslati na više tisuća ljudi u Mostaru koji su mirno prosvjedovali protiv izbora Željka Komšića za predstavnika hrvatskog naroda u Predsjedništvu BiH, nekoliko nevladinih udruga u Austriji, kako doznaje kroativ.at, zatražit će zabranu koncerta Dine Merlina planiranog za kraj studenoga.

Prema riječima predstavnika tih udruga, nedopustivo je da čovjek koji otvoreno poziva na slanje tenkova i ubijanje ljudi, nastupi u demokratskoj i pravnoj državi kakva je Austrija.

Oni najavljuju kako će iskoristiti sva pravna sredstva da spriječe nastup čovjeka koji zagovara ubijanje nevinih ljudi koji su iskoristili svoje demokratsko pravo da prosvjeduju.

Ma tenk poslat i opleti. Ovo je ba ludilo. Nema tu glave za razgovore“, napisao je Češljar, komentirajući tekst portala Klix.ba pod naslovom “Protesti u Mostaru: Okupljeni poručili da Komšić nije njihov predsjednik”.

Na mirnim i dostojanstvenim prosvjedima održanim u četvrtak u Mostaru, u organizaciji Hrvatske mladosti, građani su prosvjedovali nezadovoljni činjenicom da je za hrvatskog člana Predsjedništva izabran Željko Komšić, koji je izabran bošnjačkim glasovima. Deset tisuća građana mirno je i dostojanstveno, pod sloganom “RIP Democracy”, prošetalo Mostarom i iskazalo nezadovoljstvo činjenicom da je hrvatski član Predsjedništva izabran bošnjačkim glasovima, čime su direktno narušena prava Hrvata da biraju svog predstavnika.

Saša Češljar je jedan od najpoznatiji bosanskohercegovačkih bubnjara, a s Dinom Merlinom surađuje više od 15 godina.

kroativ.at

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori

Komentari