Pratite nas

Naši u svijetu

Separatisti se drže plana o referendumu o nezavisnosti predviđenom za nedjelju

Objavljeno

na

Proruski separatisti s istoka Ukrajine u subotu pripremaju nedjeljni referendum o nezavisnosti, dok ukrajinski vojnici nastavljaju operacije nakon smrtonosnih sukoba u petak u Mariupolju.

izbori-krim-referendum-100Taj je grad na jugoistoku zemlje bio poprište žestokih sukoba, posebice kad je šezdesetak pobunjenika opremljenih automatskim oružjem napalo lokalno sjedište policije.

U tim sukobima poginulo je 20 napadača i jedan policajac, po ukrajinskom ministru unutarnjih poslova Arsenu Avakovu.

Separatisti tog područja odlučili su se držati plana o referendumu o nezavisnosti predviđenom za nedjelju na istoku Ukrajine, usprkos pozivu ruskog predsjednika Vladimira Putina da ga odgode.

Putin je u petak izazvao ljutnju Kijeva doputovavši na Krim prvi put nakon pripojenja tog poluotoka Rusiji u ožujku.

U Sevastopolju je ruski predsjednik sudjelovao u proslavi pobjede nad nacistima 1945., koja se u bivšem SSSR-u slavi 9. svibnja.

Putin je ocijenio da je pripojenje bilo čin “vjernosti povijesnoj istini”. Ističući da Rusija poštuje prava i interese drugih zemalja, kazao je da očekuje i poštivanje njezinih “legitimnih interesa”. Kijev je smjesta osudio “flagrantno kršenje ukrajinskog suvereniteta koje dokazuje da Rusija ne želi iznaći diplomatska rješenja”. SAD je također osudio posjet koji je samo “pojačao napetost”.

Glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen podsjetio je da NATO ne priznaje “rusko pripojenje Krima”.

Njemačka kancelarka Angela Merkel izrazila je ovog tjedna žaljenje zbog najave parade na Krimu dok područja na istoku Ukrajine, gdje Kijev i Zapad optužuju Moskvu za poticanje separatizma, tonu u nasilje.

Poziv na odgodu „referenduma“ koji je ruski predsjednik Vladimir Putin uputio separatistima, nije doveo do promjene situacije. Proruski separatisti u oblastima Donjeck i Lugansk na istoku Ukrajine ipak će održati „referendum“ o mogućem odcjepljenju od Ukrajine onako kako je prvotno bilo i planirano – u nedjelju (11.5).

Pitanje će glasiti: „Podržavate li državnu samostalnost Narodne Republike Donjeck i Lugansk?“

Riječ „nezavisnost“ je izbjegnuta. To ostavlja prostora za razne interpretacije o tome žele li proruske snage odcjepljenje od Ukrajine ili samo više autonomije unutar Ukrajine. Glasanje bi trebalo početi u sedam sati ujutro i završiti u 21 sat po srednjeeuropskom vremenu. Prema navodima separatista, na „referendumu“ će samo u regiji Donjeck sudjelovati dva milijuna ljudi. Ukrajinska vlada u Kijevu, ali ni zemlje Zapada ne priznaju takvu vrstu referenduma. Deutsche Welle navodi najvažnije razloge:

Nelegitimni organi vlasti: Referendum su isplanirali i provode ga nelegalni organi vlasti samozvane Narodne Republike Donjeck i Lugansk koje su u travnju 2014. proglasili nepoznati i teško naoružani aktivisti. Oni su prethodno zaposjeli gradska vijeća i policijske stanice. Predstavnici tih skupina nemaju nikakav demokratski legitimitet niti su izabrani glasanjem.

Nezakoniti referendum: Ukrajinski zakon ne predviđa nikakve lokalne referendume. Moguć je samo referendum na području čitave Ukrajine, na kojem bi smjeli glasati svi građani s pravom glasa u toj zemlji koja broji 45 milijuna stanovnika. Referendum o promjeni ukrajinskih granica može raspisati samo parlament u Kijevu.

Bez službenih biračkih popisa: Samozvane Narodne Republike Donjeck i Lugansk nemaju pristup biračkim popisima. Ukrajinska tajna služba SBU blokirala je elektronski pristup popisima. Separatisti međutim tvrde da oni imaju popise iz 2012. godine. Službeni Kijev u ožujku je također blokirao pristup biračkim popisima na Krimu. Pa ipak to tamošnje proruske separatiste nije spriječilo da provedu referendum o odcjepljenju Ukrajine.

Bez neovisnih promatrača: Na istoku Ukrajine neće biti nezavisnih promatrača koji bi nadgledali referendum. Svoje promatrače neće poslati ni OESS, niti Savjet Europe. Službenu promatračku misiju neće imati čak ni Rusija.

Glasački listići tiskani na fotokopirnom uređaju

Neće glasati svi građani s pravom glasa: Proruski aktivisti ne kontroliraju čitav teritorij regija Donjeck i Lugansk. Njihov utjecaj je ograničen na manje od desetak gradova, a i u njima je moć separatista ograničena. U više gradova ukrajinska vojska i policija vode antiterorističke operacije. Pod svim tim okolnostima, na referendumu nije zajamčeno sudjelovanje svih građana s pravom glasa.

Nema većine za odcjepljenje: Prema navodima ukrajinskih stručnjaka koji se bave istraživanjem javnog mnijenja, ni u oblasti Donjeck, ni u Lugansku ne postoji većina za odcjepljenje od Ukrajine. Takav scenarij priključenja Rusiji zagovara 30 posto stanovnika, pokazalo je istraživanje Međunarodnog instituta za sociološka istraživanja iz Kijeva.

Hina/dw

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Naši u svijetu

Promocija troknjižja o Hrvatima iz Brazila

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska matica iseljenika ima čast pozvati Vas na svečano predstavljanje troknjižja o hrvatskoj zajednici u Brazilu autora i priređivača projektnih izdanjā  dr. sc. Milana Puha iz São Paula, Brazil.

Predstavljanje će se održati u četvrtak, 17. siječnja 2019. u 13 sati u dvorani Hrvatske matice iseljenika, Trg Stjepana Radića 3, Zagreb.

Uz pozdravnu riječ ravnatelja Hrvatske matice iseljenika Mije Marića te autora i priređivača projektnih izdanjā dr. sc. Milan Puh iz São Paula, o troknjižju hrvatske zajednice u Brazilu će govoriti povjesničari Hrvatskog instituta za povijest dr. sc. Gordan Ravančić i dr. sc. Darjan Godić.

O autoru i troknjižju:

Dr. sc. Milan Puh, Puljanin s višegodišnjom brazilskom adresom, voditelj je istraživačkog projekta „Povijest Hrvata i hrvatskog useljeništva u Brazil” u São Paulu od 2015. godine i priređivač knjigā „Hrvatska u Brazilu – iseljeničke priče i priče o useljenju”, „Hrvatska u Brazilu do 1918: prva faza useljavanja” i „Hrvatska u Brazilu između 1918. i 1945.: druga faza useljavanja”. Projekt se realizira uz financijsku potporu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Na promociji ovog jedinstvenog troknjižja znanstvenici će predstaviti odabrane društvene i kulturne značajke hrvatske iseljeničke zajednice u Brazilu kroz prošlost i sadašnjost, te istodobno ukazati na demografske pokazatelje kao i stvaralačke prinose Hrvata razvitku te najveće i najmnogoljudnije države u Južnoj Americi.

Dr. sc. Milan Puh je profesor hrvatskog jezika i povijesti u Croatiji Sacri Paulistani i u Društvu prijatelja Dalmacije u jedanaestmilijunskoj metropoli São Paulu, gdje živi većina brazilskih Hrvata. Znanstveni je suradnik Centra za Slavenske studije Sveučilišta savezne brazilske države Paraná na znanstvenom projektu „Kartografija slavenskih studija u Brazilu: znanstveno-istraživački rad i njegova internacionalizacija”. Podsjetimo, hrvatska zajednica u Brazilu inače ima između šezdeset i osamdeset tisuća ljudi.

Moderatorica promocije je Vesna Kukavica, voditeljica Odjela za nakladništvo HMI-ja.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Magazin

Tomislav Sunić i Željko Glasnović: Hrvatska dijaspora – Povratak ili istrebljenje

Objavljeno

na

Objavio

U Podcastu Velebit profesor dr. Tomislav Sunić ugostio je saborskog zastupnika generala Željka Glasnovića. Na ovu su temu dr. Sunić i general Glasnović razgovarali i na engleskom jeziku, a taj ćete video kroz nekoliko sati također moći pogledati na našemu kanalu.

Tko sabotira povratak Hrvata iz iseljeništva u Hrvatsku?

Zašto ne postoji Ministarstvo useljeništva Hrvata u RH?

Zašto i tko vodi rat protiv hrvatskih iseljenika i njihovog mogućeg povratka u domovinu?

Odgovore na ova pitanja poslušajte u Podcastu Velebit.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari