Pratite nas

Komentar

Šeparović otkrio favorite za Ustavni sud, Pusić se ne bi složila s izborom

Objavljeno

na

Predsjednik Hrvatskog nacionalnog etičkog sudišta Zvonimir Šeparović za Direktno hr. komentirao je izbor ustavnih sudaca, otkrio favorite, ali se osvrnuo i na napad Vesne Pusić na kandidata Željka Olujića.

[ad id=”93788″]

Ovo je vrlo ozbiljan trenutak, vrlo je važna odluka Sabora koja se očekuje, objasnio je Šeparović.

“Za razliku od onih koji su htjeli da ga se ukine, ja smatram da Ustavni sud treba pojačati. On je garancija naše ustavnosti, naše zakonitosti, naše pravednosti. Biti sucem Ustavnog suda je apsolutno najviša funkcija koju može doseći u državi, osim da bude šef države, jedan pravnik. U slučaju izbora imamo situaciju da već sam Ustav predlaže koga i kako bi trebalo birati. Kaže da se ustavne suce može birati iz reda istaknutih pravnika, to je ono najvažnije, najvažniji kriterij, osobito sudaca, državnih odvjetnika, odvjetnika i sveučilišnih profesora. Ovaj redoslijed mogao bi biti i obrnut. Mogli su početi sa sveučilišnim profesorima, to bi moralo biti jamstvo za stručnost. Visoki moralni integritet, bi uz stručnost, morao biti kriterij za ustavnog suca. Tu se pojavljuje i odvjetnički kadar”, kazao je Šeparović.

Za Direktno hr. otkrio je svoje favorite.

“Imamo situaciju da se prijavilo 14 sudaca, 11 odvjetnika, jedan državni odvjetnik i samo jedna sveučilišna profesorica. Mislim da je najjasniji slučaj upravo slučaj profesorice Ustavnog prava iz Rijeke, koja je predložena i koja predvodi taj red visoke stručnosti, Sanja Barić. Nju bih favorizirao jer je stručna, jer je to dokazala. Jaka pozicija je i dokazana stručnost kod Željka Olujića. Ako bismo išli uzimati nekog tko ima političko iskustvo, ali i stručno, to je svakako Davorin Mlakar. Bit će dobro ako se među stručnjake uključi Katarinu Buljan, Gorana Šelanca i Šteficu Stažnik. Kod njih je naglašen stručni momenat”, rekao nam je Šeparović.

Velik broj kandidata pokazuje da neki imaju prevelike ambicije, smatra.

“To da se prijavilo 46 kandidata pokazuje velike ambicije kod nekih ljudi koji prelaze njihove sposobnosti i ugled, iskustvo. Pokazuje da je položaj ustavnog suca privlačan i rado bi ga mnogi obnašali, ali treba biti realan, treba stvar svesti u prave granice. Ono čemu bi trebalo težiti – to je da se dobije neovisnost. Takvu nezavisnost ne nalazimo sigurno kod gospođe Ingrid Antičević-Marinović, koja se nije dokazala nikakvom stručnošću, a čak je i u politici skliznula negdje neuspješnom kandidaturom za europsku parlamentarku”, kazao je Šeparović.

Otkrio je i koga bi među političarima bilo bi zanimljivo vidjeti u Ustavnom sudu.

“Jedan je Davorin Mlakar koji ima i visoku stručnost, ali i iskustvo ministra uprave, člana Vlade i tako dalje. Za mene je neupitno da bi on mogao zadovoljiti. Druga je osoba bivši predsjednik Sabora, gospodin Leko. Gospodin Leko sigurno je dokazano stručan, on bi mogao biti ustavni sudac, ali on negdje na jesen postiže lijepu dob od 70 godina. Kako ovdje mandat traje osam godina, mislim da nije preporučljivo ići s onima koji će vrlo brzo preći gornju granicu za rad sudaca, a to je 70 godina života. Taj kriterij bi, ako se primjeni, diskvalificirao Leku, iako smatram da bi mogao biti solidan sudac s obzirom na veliko iskustvo u ‘ravnanjanju’ Saborom, pokazao je dostojanstvo, bez vulgarne političnosti koju neki drugi pokazuju. Zanimljivo je da se javilo 11 odvjetnika. Među njima je bivši predsjednik Županijskog suda, Miroslav Šumanović, koji je sigurno stručan, ima i dob zrelu. Ako prijeđemo listu kandidata, to su neke osobe koje bi, prema mom mišljenju, pokazivale visoku stručnost, kod kojih se nazire moralni integritet, a onda i donekle neovisnost. Ne znači da ovi koji imaju politički pedigre nisu stručni i da nisu neovisni. Oni to sutra mogu postati kao članovi suda, onda mu više stranka nije važna, mada ga je ona možda i dovela do toga, možda će ga i predložiti. Treba vrlo oprezno uvesti političare, ali ne ih i isključiti, a snažno naglasiti stručno”, smatra Šeparović.

Šeparović je istaknuo i kako bi reizbor Jasne Omejec bio dobar.

“Ustavni sudac je sudac iznad sudaca, iznad drugih pravnika. Mora apsolutno vladati pravom i biti u mogućnosti da presudi stvari kako treba. Pravni fakultet podržao je ponavljanje mandata, što je malo nategnuto. Mislim da je Jasna Omejec dokazana stručna osoba, koja sada ima i iskustvo ustavnog suca i pokazala je relativnu neovisnost, mislim da bi njen reizbor mogao biti dobar. Zanimljivo će biti vidjeti hoće li Pero Kovačević, koji ima stručnost i političnost, iskustvo u Saboru, proći kao kandidat”, kazao je Šeparović.

Kao favorita naveo je Željka Olujića i osvrnuo se na jučerašnji napad Vesne Pusić na njega.

“Moj je favorit iz oblasti prava Željko Olujić koji ima veliko iskustvo, vodio je velike sporove i dobivao ih, član je Hrvatskog nacionalnog etičkog sudišta i mislim, mada mu neće biti lako proći kroz političke sile i granica onih koji su na suprotnoj strani i koji će ga sigurno negirati, ali što se stručnosti tiče – mislim da bi Olujić mogao biti sudac. Velik je broj kandidata i ne treba im zamjeriti tu lakoću s kojom se oni vide kao ustavni suci, to je neuspio pokušaj, kako mi to zovemo u pravu, ali to nije sramotno.

S druge strane, svi se dokazuju ovih dana pred Odborom za Ustav i želim im da u tome uspiju. Zanimljiv je jučerašnji sukob između Vesne Pusić i Željka Olujića. Ona ga napada neopravdano ‘kako mislite biti ustavni sudac kad ste lagali o meni’, ali on nije lagao o njoj. On već desetak godina vuče tu tezu da je Vesna Pusić zapravo završila neku površnu školu, neke potvrde ima, nema, da je diplomirala, nema dokaza da je maturirala ovdje u Hrvatskoj. Ima neke dokaze da je neke surogate za to postigla u svijetu.

Ona je favorizirana sigurno od svog velikog pokojnog oca, koji je bio ustaški sudac na prijekom sudu do ’45-e, a onda je vedrio i oblačio po svijetu u pitanjima znanosti, nauke o upravi. Odgojio je cijeli niz političara budućih, Pusićeva škola. Njegova kćer u svijetu je doktorirala, postala je profesor, a Željko Olujić joj je osporio završetak njenog srednjoškolskog obrazovanja. Ona se nikad od toga nije obranila. Mi smo u HNES-u etički osudili Vesnu Pusić za veliki broj propusta etičke naravi, osobito kad je osudila svoju zemlju da je izvršila agresiju na BiH, i čitav niz moralnih grijeha. Posebno smo joj to spočitnuli kad je pokušala, a taj pokušaj još traje, postati glavna tajnica UN-a. Ona tjera dalje, a ima onih koji ju podržavaju, oni su tanak soj, ali su jaki. Jedva da ima jedan posto podrške kod birača. To je gotovo nepostojeća stranka, koja ima nulti stupanj podrške. To bi bio apsurd. Nije uobičajeno da ljudi iz zemlje koja kandidira osporavaju kandidata. Zamjeram Tomislavu Karamarku koji je rekao da ju on ne bi izabrao, ali da ju moraju podržati. Nisu ju morali podržati samo zato što je iz tvoje ‘avlije’. Ona nama ne može pomoći, ona može samo sebi stvoriti karijeru, a mi smo učinili sve da se to ne dogodi. To je proces koji će sad teći, nadajmo se da ona neće proći, velike su šanse da prođe Bugarka koja ima dobre rezultate. Taj sukob Olujić – Pusić je znakovit. Ona je zloupotrijebila tu svoju situaciju, iako ništa nije učinila da ukloni tu etičku osudu. Mi ju nismo osudili na zatvor u Lepoglavi, nego na etički zatvor. Učinila je sve protiv ove države i nije kvalificirana za svjetsku organizaciju. Kad netko ne vrijedi u svojoj državi, kako onda može vrijediti svijetu”, upitao je Šeparović u razgovoru za Direktno hr.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Komentar

Pandemija nedemokratskih tendencija u BiH

Objavljeno

na

Objavio

Ovo je povijesna prilika da Bosna i Hercegovina dokaže svoju funkcionalnost kao država, te da konačno prihvati demokratsko višerazinsko upravljanje kao vlastitu sudbinu bez centralističkih i autokratskih tendencija.

Cijeli tok moderne političke povijesti kreće se između slobode i sigurnosti. Nedvojbeno smo zakoračili u razdoblje u kojem je sigurnost postala dominatna odrednica i prema njoj se ravanaju cijeli politički sustavi i državni aparati. Neporecivo je da se određeni dio sloboda jednostavno mora suspendirati ukoliko se želi postići sigurnost građana i održivost cijeloga društva.

Međutim, teško se oteti dojmu da mnogi politički akteri zloupotrebljavaju traumatičnu situaciju u kojoj smo se zadesili kako bi mimo demokratskih procedura obnašali vlast. Izvanrednost situacije nalaže da se dio tromoga i sporoga demokratsko-birokratiziranoga postupka odlučivanja prenese na mnogo efikasnije modele direktnoga odlučivanja od strane izvršnih vlasti.

U takvoj situaciji pojavljuju se ad hoc izvršna tijela (krizni stožeri) koji akumuliraju različite dimenzije izvršnih ovlasti u jedinstveno tijelo nadležno za upravljanje krizom, ali bez jasnoga modaliteta odnosa prema zakonodavnoj vlasti. I tu dolazimo do problema.

Potpuno ignoriranje zakonodavne grane vlasti ili neuvažavanje njezinih postupaka odlučivanja otvara ogromnu sivu zonu političkoga djelovanja. Na skoro intuitivnoj razini već je moguće procijeniti koji politički subjekti koriste tu sivu zonu radi povećavanja vlastitih ovlasti ili nesputanoga djelovanja radi ostvarivana partikularnih ciljeva.

Ukoliko akteri negacijom ili preuzimanjem zakonodavnih ovlasti od zakonodavne vlasti imaju takve tendencije onda smo pored zdravstvene ušli u razdoblje političke epidemije autokratskih tendencija. Problem je što nakon izvanrednoga stanja? Ukoliko autokratski zahvati izmjene politički sustav toliko da on nakon suzbijanja epidemije ostane djelimično određen autokratskim elementima onda je šteta ozbiljna.

Bosna i Hercegovina, kao i zemlje u okruženju, nemaju značajnu tradiciju demokratske vladavine, stoga je svako zadiranje u ionako krhko stanje demokratskih institucija i više nego zabrinjavajuće.

U multinacionalnoj državi gdje se interesi nacionalnih zajednica mogu zaštiti jedino parlamentarnim pokretanjem mehanizama zaštite kolektivnih interesa, uz odsustvo minimuma političkoga povjerenja, te uz nepostojanje legitimiteta pojedinih razina vlasti (ponajprije Vlade Federacije BiH) ignoriranje demokratskih parlamentarnih institucija je isuviše opasno i riskantno.

U situaciji gdje parlamenti mnogih država zasjedaju i djeluju u izvanrednim okolnostima ne postoji opravdanje da jedine stvarne predstavničke institucije ne obnašaju svoju funkciju i to u trenutku kad je njihova legitimnost najpotrebnija. Pozivanja na uputstva ili zabrane okupljanja pojedinih kriznih stožera na kantonalnoj razini nisu uvjerljiva.

Iskreno se nadam da nas pandemija nedemokratskih tendencija neće obuhvatiti jer mnogo snažnije države, čak i Europska unija, takvu situaciju će teško prebroditi, što tek onda očekivati za Bosnu i Hercegovinu.

Ovo je povijesna prilika da Bosna i Hercegovina dokaže svoju funkcionalnost kao država, te da konačno prihvati demokratsko višerazinsko upravljanje kao vlastitu sudbinu bez centralističkih i autokratskih tendencija.

Prof. dr. Dražen Barbarić/Hrsvijet.net

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Komentar

Marko Ljubić: Zašto je ‘Otvoreno’ postalo zatvoreno?

Objavljeno

na

Objavio

Kada se nešto oglašava ili zove “Otvoreno”, ne bi smjelo biti zatvoreno. Sinoćna emisija HTV-a Otvoreno, po izboru gostiju primjer je nepotrebnog zatvaranja. Tri od četiri najvažnija člana nacionalnog kriznog stožera imali su prigodu valjda dodatno informirati naciju pored toga što nas svakoga dana na puno načina upravo ti ljudi informiraju o svemu najvažnijem, a baš bi Otvoreno trebalo biti mjesto i način propitkivanja njihovog rada. To bi i njima koristilo, jer bi iz neovisne pozicije osvrt na njihov rad, taj rad učinio vrjednijim u javnoj percepciji.

Otvoreno bi stoga trebala biti prilika da se između ostalog stručno propitaju informacije koje oni daju i u konačnici, njihovo djelovanje. Sam Zagreb u kojem se nalazi sjedište HRT-a i studio emisije ima tisuće vrhunskih liječnika svih specijalnosti, stoga je pomalo mučno i razmišljati o tome, kako je i zašto moguće da pored ovih ljudi i ministra Božinovića nema baš nikoga tko bi o modelima borbe protiv epidemije i samoj epidemiji mogao nešto dodatno ili drugačije, da ne kažem svježije reći.

HTV s ovim načinom informiranja ljudi samo nastavlja banalizaciju informacijskog procesa, kojoj svjedočimo godinama. Sjetite se samo situacija kada primjerice prof. Ivan Đikić objavi neki rad i nešto “otkrije” kako se isključivo njega zove da bude javni recenzent vrijednosti svoga uspjeha, umjesto da se i zbog njega i javnosti pozove relevantnog kolegu, koji bi predstavio njegov uspjeh. Tako potencijalne vrijednosti i zanimljivosti postaju banalna propaganda i sve dobije oznaku dvojbenosti.

Poziv članovima stožera, bez obzira što ti ljudi imaju dodatno reći ubio je emisiju i dodatno potaknuo sumnje, pogotovo nakon proboja informacije o sastanku Plenkovića s urednicima najutjecajnijih medija. Takav sastanak je bilo razumno i nužno sazvati, ali nikako ga se nije smjelo skrivati od javnosti, jer u tom slučaju baš sve poprima suprotno značenje i obilježje. To je isto kao da čovjek, dolazeći doma noću, ima svoj ključ ulaznih vrata, a šulja se preko stražnjeg prozora riskirajući dojam lopova.Tako i ova emisija.

Koliko se god trudili učiniti dobre stvari, koliko se god ubijali radeći, ti ljudi iz kriznog stožera upravo zbog toga što o njihovom radu ne govore njihove kolege, ispadaju dvojbeni i izazivaju nedoumice ni krivi ni dužni. Taj model komuniciranja je težak autogol. Sumnje svojim ponašanjem i idiotskim poltronstvom sije HTV, koja se tako totalno srozava i urušava prilično pristojnu komunikacijsku razinu kriznog komuniciranja države.

Umjesto da pitaju članove kriznog stožera ili s neovisnim gostima rasprave najvažnija pitanja aktualnog stanja, HTV dovodi u poziciju nositelje borbe protiv epidemije da sami o sebi govore, što nikada nije dobro.

Pitanje je kako to da u godinama u kojima se sve iz prošlosti izvrće ruglu i uništava društvenom kampanjom u ime nekakvih vrijednosti 21. stoljeća, primjenjujemo model obrane ljudi od virusa, koji su Dubrovčani primjenjivali u Srednjem vijeku boreći se protiv kuge – karantenu. Zanimljivo je da upravo zagovornici borbe protiv katolibanskog srednjovjekovnog primitivizma, danas inzistiraju na primjeni tih metoda obrane? Bilo bi čisto higijenski to vrijedno čuti.

Marko Ljubić/Facebook

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari