Pratite nas

Vijesti

Šest protupožarnih zrakoplova u borbi s požarima na jugu Hrvatske

Objavljeno

na

Foto: HRZ / M. Karačić

Zračne i kopnene snage Protupožarnih namjenski organiziranih snaga OS RH danas, 27. rujna 2018., treći dan djeluju na aktivnim požarištima u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

Sveukupno je u ovom trenutku na požarištu Kula Norinska kod Metkovića i Čilipi kod Dubrovnika te u Orebiću na poluotoku Pelješcu angažirano šest protupožarnih aviona (po tri Canadaira CL-415 i tri Airtractora AT-802), dok helikopter Mi-8 MTV prevozi posade na relaciji Zemunik-Dubrovnik, priopćio je MORH

Uz zračne snage, na požarištu u Kuli Norinskoj kod Metkovića angažirane su i kopnene snage PP NOS OS RH s 52 pripadnika i sedam motornih vozila, dok se na požarištu u Orebiću nalazi 50 pripadnika sa šest motornih vozila.

Potpredsjednik Vlade RH i ministar obrane Damir Krstičević je na današnjoj sjednici Vlade RH, istaknuo kako se, nakon što je obišao požare u Orebiću na Pelješcu i Kuli Norinskoj kod Metkovića u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, još jednom uvjerio kako sve sastavnice sustava izvrsno funkcioniraju na terenu, iako je situacija u posljednja dva dana bila iznimno složena i ozbiljna: „Zajedništvom, solidarnošću i partnerskim djelovanjem, sastavnice sustava domovinske sigurnosti pravovremeno djeluju na terenu, što se dokazalo u situacijama borbe protiv požara, poplava i snježnog nevremena”.

Također, ministar se osvrnuo i na aktualne požare na Pelješcu i Metkoviću i pohvalio vatrogasce i Hrvatsku vojsku za njihov angažman u pomoći lokalnom stanovništvu u gašenju požara. „Moram pohvaliti sve te ljude na terenu, od vatrogasaca koji daju sve od sebe, vojske koja je uvijek spremna pomoći narodu u nevolji, policije, Crvenog križa, kao i sve druge koji su dali ogroman doprinos u obrani obiteljskih kuća i pomogli lokalnom stanovništvu u obrani od požara“, poručio je ministar Krstičević naglasivši kako su vatrogasci naši heroji.

Kapetan posade Canadaira CL-415 bojnik Tomislav Slavica koji je sudjelovao u gašenju na svim požarištima u protekla dva dana i koji je krenuo u svoju treću akciju pojasnio je situaciju na požarištima: „Jučer sam gasio požar u Kuli Norinskoj, na Snježnici iznad Zračne luke Dubrovnik i na Pelješcu, a trenutno nam je prioritet požar iznad Zračne luke Dubrovnik. Za kraj sezone imamo veliki broj požara, a bura nam otežava gašenje i ometa letenje. Srećom, danas je situacija nešto mirnija i vjerujem kako ćemo uspjeti pogasiti sve požare“.

Prije polijetanja iz Zemunika na požarišta kod Dubrovnika i Metkovića pilot Canadaira bojnik Milan Došen istaknuo je kako su trenutno angažirani na požaru kod brda Snježnica pored Čilipa, gdje se njegovi kolege nalaze od ranih jutarnjih sati. „Odlazimo zračnim mostom Zemunik-Dubrovnik i na taj način ne gubimo vrijeme u smjeni posada. Danas je povoljnija situacija s vremenom jer je bura oslabila te se nadamo da će nam to pomoći da do kraja dana stavimo sve požare pod nadzor“, rekao je bojnik Došen.

Zračne snage su u protekla dva dana na sva tri požarišta na jugu Hrvatske ostvarila oko 50 sati naleta izbacivši oko 270 vodenih bombi, odnosno oko 1400 tona vode na požarišta, priopćio je MORH

Foto: Hina

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Europski ministri i zastupnici o izborima u BiH i položaju Hrvata

Objavljeno

na

Objavio

Danas i u četvrtak rasprave u Vijeću EU i EU Parlamentu koje je inicirala Hrvatska, s temom izbori u BiH i marginalizacija Hrvata

BiH će se danas naći na dnevnom redu sjednice ministara vanjskih poslova članica Europske unije okupljenih u Vijeće za vanjske poslove EU-a, najavljeno je, piše Večernji list BiH. Hrvatski premijer Andrej Plenković najavio je prije nekoliko dana da će se na sjednici Vijeća Europske unije za vanjske poslove detaljno analizirati opći izbori održani u BiH u listopadu kako bi se pokušao riješiti problem “marginalizacije” Hrvata u BiH i stavljanja u “podređeni položaj”.

Zabrinutost zbog Hrvata

Plenković je izrazio zadovoljstvo načinom na koji su primljena njegova stajališta o BiH i položaju hrvatskog naroda, koja je iznio na summitu EU-a u Bruxellesu u listopadu nakon održanih općih izbora u BiH. Podnoseći izvješće u Saboru RH, Plenković je kazao kako su Bošnjaci preglasali malobrojnije Hrvate i izabrali hrvatskog člana u tročlano Predsjedništvo čime se, kako je istaknuo, hrvatski narod u BiH marginalizira i stavlja u podređeni položaj. “Ono što smo uspjeli i što je ključni nastavak te rasprave je da će se na razini Vijeća za vanjske poslove, na kojem će uime RH govoriti potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić, veoma detaljno pristupiti analizi općih izbora u BiH, razmotriti što i kako članice Europske unije i Europska unija kao takva mogu učiniti u dijalogu s institucijama BiH i političkim strankama da se taj problem, koji je objektivno vrlo neugodnog karaktera za jednakopravnost Hrvata u BiH, nastoji riješiti”, kazao je Plenković. Kako stoji u službenoj najavi Parlamenta Velike Britanije, “ministri će diskutirati o situaciji u BiH nakon izbora održanih 7. listopada. Velika Britanija će s partnerima raditi na balansiranom i konstruktivnom pristupu prema BiH fokusirajući se na žurnu potrebu formiranje vlasti i rad na socijalno-ekonomskim reformama, ali i drugim reformama koji će biti u korist građana BiH”. Razgovarat će se i o misiji EUFOR-a “Althea”, odnosno o zaključcima koji su usvojeni na sastanku 15. listopada 2018. Podsjeća se da je BiH podnijela zahtjev za članstvo u EU u veljači 2016., a da je mišljenje Europske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU trenutačno u fazi pripreme. Zanimljivo je da će se situacijom nakon izbora u BiH baviti i Odbor za vanjske poslove Europskoga parlamenta i to na sjednici 22. studenoga, najavaljeno je u medijima.

Velika uloga Hrvatske

Inače, hrvatski dužnosnici kako iz BiH tako i iz Hrvatske na sve načine pokušavaju skrenuti europsku, ali i svjetsku pozornost na situaciju u BiH, s posebnim naglaskom na sve ono što se događa Hrvatima. Nametnut izbor, preglasavanja, neizmjena Izbornog zakona, majorizacija… neki su od problema s kojima se suočava hrvatski narod u BiH. Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković nakon sastanka s državnim tajnikom Svete Stolice za odnose s državama Paulom Gallagherom u Vatikanu izjavio je kako su razgovarali i o BiH. “Iskazao sam zabrinutost za položaj Hrvata u BiH te naglasio kako je Hrvatska zainteresirana za proširenje EU-a i spremna pomoći svim našim susjedima koji imaju ambiciju postati članicom EU-a”, kazao je Jandroković.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

Kandidat za predsjednika CDU-a traži odgađanje potpisivanja Marakeškog sporazuma

Objavljeno

na

Objavio

Foto: EPA

Jedan od kandidata za funkciju predsjednika Kršćansko-demokratske unije (CDU) Jens Spahn, traži odgodu potpisivanja Migrantskog sporazuma Ujedinjenih naroda, tzv. Marakeškog sporazuma, kako bi stranka na svom kongresu početkom prosinca imala vremena prvo raspraviti i glasati o ovom spornom dokumentu.

„Sva pitanja u vezi ovog sporazuma koja muče građane moraju biti otvoreno diskutirana“, rekao je Spahn u razgovoru za dnevnik Bild am Sonntag te zaključio da, ako sva pitanja ne budu razjašnjena, potpisivanje treba odgoditi do daljnjega.

On je kritizirao dosadašnji odnos savezne vlade, u kojoj on obnaša funkciju ministra zdravstva, prema temi Globalnog sporazuma o regulaciji migracija.

„Zbog toga jer se nismo otvorili za raspravu o ovoj temi stječe se dojam kod građana da nešto želimo sakriti i to šteti samom sporazumu“, rekao je Spahn. On je zatražio da se na stranačkom kongresu glasuje o tomu treba li prihvatiti sporazum o migracijama ili ne.

Spahn je dodao kako je to bilo vidljivo i tijekom rasprave o Transatlantskom trgovinskom sporazumu TTIP koji je zbog pregovora koji su se odvijali u tajnosti naišao na nepovjerenje kod građana.

Jens Spahn predvodi konzervativno krilo CDU-a i jadan je od otvorenih kritičara izbjegličke politike Angele Merkel.
CDU u saveznoj pokrajini Saska-Anhalt je na svojoj sjednici u subotu založio za to da njemačka vlada odbije potpisati sporazum o migracijama.

(Hina)

 

Ivan Hrstić: Kako je Marakeški kompakt neobvezujući kad u njemu 46 puta piše ‘obvezujemo se’?

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari