Pratite nas

BiH

Šestoaprilski cirkus u Sarajevu

Objavljeno

na

Prvi april, međunarodni dan šale, ove godine je na području Sarajeva ozbiljnu konkurenciju dobio u šestom danu istog mjeseca. Dan kad su Titovi partizani zauzeli grad do danas se nastavio slaviti kao Dan grada Sarajeva.

Sljednica vojske koja je 1945. oslobodila najveći bosanski grad pokušala ga je ponovo oslobađati i 1992. s istim obilježjima na glavi. Ovaj put s manje uspjeha, osim dijela koji je nazvan Istočno Sarajevo, iz čega je nastala zlobna hercegovačka šala kako danas postoje dva Sarajeva: Istočno i Bliskoistočno. Unatoč svim povijesnim kontroverzama i nelijepim posljedicama i epilozima, veći dio grada 6. april obilježava Dan oslobođenja i Dan grada, kako nikada ne bi pali u zaborav oni koji su im omogućili da danas žive ovako slobodno i sretno.

Koliki je značaj tog datuma i koja je civilizacijska i multikulturna razina do danas postignuta zahvaljujući tom davnom temelju najbolje je izrazio predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović, rekavši kako je Sarajevo “grad ujedinjenih različitosti kakvima danas Evropa teži”. Ta izvrsna šala podsjeća na onu, nešto manje uspješnu, ali prihvatljivu kad je jedan Mostarac preko ljeta došao iz Švedske obići rodbinu i na pitanje kako je u Skandinaviji odgovorio – Ma, oni su trideset godina iza nas. – Kako to? – Pa kod njih je još dobro.

Šizofrena situacija između kukanja nad realnim stanjem i simboličkog slavljenja njegovih uzroka najjasnije se vidi na primjeru Sarajeva. Grad je, kao i cijela država, osiromašen, zapušten, nefunkcionalan, njime harače privilegirana manjina, primitivizam i nasilje. Svi smatraju da je stanje u državi loše, ali onda se bijes sručuje na onoga koji to kaže jasno i glasno. Biskup Pero Sudar je na jednoj konferenciji u Italiji u sklopu predavanja “BiH kao lakmus papir Europe” ovog tjedna izjavio kako je BiH umjetna država i umiruće društvo. Zanimljivo je kako je čaršijsko uho doseglo tako daleko i uhvatilo ga na Apeninskom poluotoku u verbalnom deliktu pa su njegovu izjavu sarajevski mediji počeli razvlačiti kao tobože skandaloznu. Potpuno je nejasno zašto.

Da je BiH umiruće društvo, to će se svi složiti. Nema nijednog društvenog aspekta u kojem se već desetljećima ne bilježi stagnacija. No, reći da je BiH umjetna država, to se valjda kosi s moralom i zdravim razumom pa bi trebalo biskupu objasniti sljedeće: Ne, BiH nije protektorat ni umjetna država. Svi su je željeli upravo ovakvu kakva jest. Svi Bošnjaci vole ovu BiH u svim njenim aspektima, naročito ljube Republiku Srpsku i većinske hrvatske kantone s njihovim znakovljem. Srbi obožavaju BiH, a pogotovo nogometnu reprezentaciju svoje države, koja nigdje nema tako toplu podršku kao u Banjaluci.

 Samo spominjanje trećeg entiteta bilo je dovoljno da ga se od počasnog Sarajlije degradira u rang papka i javno osramoti, barem u onom dijelu javnosti koji drži do odluka gradskih vlasti

Hrvati se, kako što je općepoznato, žene pod plavo-žutom zastavom BiH, koju smatraju najljepšom na svijetu. O općoj snazi i stabilnosti te zemlje, kojoj su radosno vječne temelje udarili Izetbegović, Milošević i Tuđman u američkoj vojnoj bazi, svjedoči i visoki predstavnik Inzko svojim čudesnim djelovanjem. Umjetne zemlje imaju vladare koje sami biraju, dok prirodnima i pravima poput BiH upravljaju predstavnici međunarodne zajednice, kontaktnih skupina i stranih ambasada. Samo krajnje zlonamjerna osoba poput biskupa Sudara može tvrditi da je dejtonska BiH umjetna zemlja. Srećom, budući da je BiH tako prirodna i jaka, takve joj izjave ionako ne mogu naštetiti.

Ulogu glavnog klauna ovogodišnjeg šestoaprilskog cirkusa odigrao je zagrebački gradonačelnik Milan Bandić. Širinu i toleranciju duha kojeg danas utjelovljuje sarajevsko Gradsko vijeće osjetio je prošlog tjedna. Samo mjesec dana nakon što je odlučilo imenovati Bandića počasnim građaninom Sarajeva i uručiti mu priznanje na svečanoj sjednici povodom Dana grada, Gradsko vijeće je opozvalo vlastitu odluku, što je slučaj bez presedana. Ta zapanjujuća odluka donesena je kao reakcija na intervju što ga je Bandić 10. ožujka dao televizijskoj mreži Al Jazeera. U njemu je izrekao sljedeće: “Bosna i Hercegovina kao demokratska zemlja tri konstitutivna naroda i, nadam se, uskoro i tri entiteta, da svatko ima mogućnost da izabere svoje predstavnike.” Samo spominjanje trećeg entiteta bilo je dovoljno da ga se od počasnog Sarajlije degradira u rang papka i javno osramoti, barem u onom dijelu javnosti koji drži do odluka gradskih vlasti. Pao je dakle zbog verbalnog delikta.

Nepredvidljivi Bandić, da li zbog političke intuicije, čiju ćemo dubinu mi obični smrtnici tek naknadno shvatiti, ili nedostatka obraza i samopoštovanja, nije se pomirio s odlukom da više nije “prava raja”. Na dan šege pojavio se u Sarajevu sa svitom i unatoč tome što mu je tjedan ranije sramotno oduzeto priznanje bio je gost svečane sjednice Gradskog vijeća povodom obilježavanja 6. aprila Dana oslobođenja i Dana grada Sarajeva. Bizarno je da je Ivo Komšić, maneken sarajevske multietničnosti, s govornice zaželio Bandiću dobrodošlicu, što je cijeloj toj farsi u Narodnom pozorištu dalo nadrealnu dimenziju.

Kao svojevrsnu utjehu jer nije počasni građanin Sarajeva, Bandiću je ujutro priznanje “doživotni član” uručio predsjednik HKD “Napredak” dr Franjo Topić. Tako “Napredak”, osim doživotnog predsjednika, sada ima i doživotnog člana. Drugim, običnim smrtnicima je članstvo valjda dano na određeno vrijeme, pa se mora produživati kao registracija automobila. Topić se, inače, proslavio izjavama poput one kad je u Zagrebu na pitanje “kako je u Sarajevu” odgovorio – meni dobro!, biserom kako Hrvati ni u Austriji nemaju političkih prava pa šta im fali, te plaćanjem oglasa preko cijele stranice u “Večernjem listu” novcem “Napretka” kako bi javnosti nabrojao lokalne radijske stranice i folklorna društva Hrvata u BiH, da bi ih po tu visoku cijenu uvjerio kako im “ništa ne fali”.

Nakon što je ovjekovječen u “Napretku”, Bandić se sa skupinom jarana prošetao Sarajevom. Uz doživotnog Topića, besmrtnog Ćiru Blaževića i vječnog Bandića, najozbiljnji dio ekipe koja se smucala između Vječne vatre i Baščaršije bio je glumac, političar i hrvatski državljanin Emir Hadžihafizbegović. Falila je još Jasmila Žbanić pa da, računajući na sredstva Hrvatskog audio-vizualnog centra, padne dogovor o snimanju filma “Bandić brani Sarajevo”.

Nino Raspudić l nezavisne.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

DF sabotira izgradnju autoceste kroz Hercegovinu

Objavljeno

na

Objavio

Godinama već traje sustavna opstrukcija izgradnje autoputa kroz Hercegovinu te se Mostar osim u političkoj sustavno drži i u infrastrukturnoj izolaciji. U najnovijoj epizodi sabotiranja razvoja Mostara glavnu ulogu preuzeo je DF.

Pedesetak mještana mostarskih naselja Kosor, Malo Polje, Ortiješ, Hodbina, Lakiševina i Kočine okupilo se u petak na prosvjednom skupu na prometnici Kosor-Blagaj kako bi, kako su rekli, skrenuli pozornost na problem trasiranja koridora Vc južno od Mostara, piše Dnevnik.ba.

Mještani se protive predloženoj trasi i eksproprijaciji zemljišta te od Autocesta FBiH zahtijevaju održavanje javne rasprave o trasi autoputa ‘Koridora Vc’ kroz južni dio Mostara.

Stanovnica Kosora Nura Štajn kazala je kako neki mještani neće prihvatiti nametnuta rješenja te kako ne dozvoljavaju da se ovi prostori koriste za autoput.

– Oštećeni smo na sve moguće načine, a što je najgore oštećeni smo za međuljudske odnose. Ne damo politici da se miješa u ovo. Ja ću biti prva na živom zidu i nitko neće mašinom proći preko moje zemlje, a to tražim i od svojih sugrađana – poručila je Štajn.

Dodala je kako je 3000 građana ovog područja potpisalo peticiju protiv gradnje te da im nikada nije ponuđeno varijantno rješenje.

– Mi smo za to da taj autoput košta i skuplje, ali ne damo ovo, jer ovo je najplodnija zemlja – poručila je.

No, koliko su prosvjednici protiv upliva politike u ovaj problem govori i činjenica da je Ahmet Džubur, zastupniku DF-a u Federalnom parlamentu ujedno i član organizacijskog odbora mirnog okupljanja. On je rekao kako se “nezakonitom i netransparentnom odlukom” želi napraviti trasa autoputa na ovom području koje, kako je kazao, nema nikakve predispozicije da bude autoput. Džubur inače nema nikakve kvalifikacije vezane za promet i prometnu infrastrukturu.

– Danas ćemo ovdje dati svoj glas da im poručimo da ovo hitno zaustave jer trebaju znati da se ovdje radi o nekoliko desetina tisuća nezadovoljnih ljudi. Ovo se ne tiče samo navedenih naselje nego i stanovnika Mostara jer je veliki dio hrane, znači poljoprivrede, vinograda, voćnjaka, povrtnjaka, ljekovitog i aromatičnog bilja s ovog prostora. Ovo je inkubator budućih karcinoma i potpune degradacije, komunikacijske i svake druge, a prije svega nezabilježen egzodus srpskog stanovništva s ovog područja koje predstavlja najfinije vezivno tkivo multietničke BiH – rekao je Džubur.

Dodao je kako okupljeni građani traže da se proces vrati u zakonske okvire, odnosno traže održavanje javne rasprave koja se mora provesti kod izrade autoputova a koja se, kako je kazao, izbjegava.

– Tražimo da se napravi javna rasprava za dionicu Mostar jug – Buna – tunel Kvanj. Nema je zato što bi se dokazalo da ova lokacija, ovaj prostor i ovaj koridor ni u kojem smislu ne odgovaraju – ocijenio je Džubur.

Nezadovoljni mještani ranije su istakli da, prema preporukama struke, najpovoljnija trasa ide preko obronaka Podveležja, prenosi HMS.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

U Mostaru dostojanstveno obilježen Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih sustava

Objavljeno

na

Objavio

Povodom obilježavanja Europskog dana sjećanja na žrtve komunizma, nacionalsocijalizma i fašizma, 23. kolovoza, Središte Hrvatskog svjetskog kongresa za istraživanje posljedica totalitarizamam u BiH na dostojanstven i simboličan način odali su počast žrtvama svih totalitarizama.

Okupljajući se iznad pećina nad Neretvom, gdje su partizani sve do proljeća 1946. vršili masovne likvidacije ratnih zarobljenika i civilnih osoba, na simboličan su način odali počast žrtvama svih totalitarizama.

Prema saznanjima iz svjedočenja, o čemu je nazočnima govorio povjesničar Marijan Mandić, riječ je o žrtvama koje su željezničkom prugom dovođeni u Mostar, ili zatvorenicima zloglasne “Ćelovine”.

Tijekom programa dodijeljene su nagrade književnicima, autorima najuspješnijih radova pristiglih na literarni natječaj “Istinom do pomirbe”, koji je organizirala i provela spomenuta udruga.

Prvu nagradu osvojio je književnik dr.sc. Borislav Arapović iz Švedske, koji na natječaj poslao sedam vrlo uspješnih radova, drugu nagradu osvojio je branitelj i književnik Petar Merčep iz Splita, a treća nagrada pripala je afirmiranoj književnici Danici Bartulović, također iz Splita.

Pročitani radovi izazvali su emocije kod publike. Povjerenstvo koje je odlučivalo o radovima su predsjednica udruge SHSK književnica Anita Martinac, te članovi iste udruge književnik fra Miljenko Stojić i povjesničar Hrvoje Mandić.

Na koncu programa položen je vijenac u Neretvu i upaljene svijeće na spomen svim žrtvama totalitarizma a to su zajedno učinili članovi udruge Središta HSK za istraživanje posljedica totalitarizma u BiH, članovi Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata HRHB, te članovi Udruge nositelja najviših ratnih odličja.

-Bosna i Hercegovina kao kandidat za EU, donijela je nekoliko akata i deklaracija usklađenih sa Rezolucijama Vijeća Europe, i to „Rezolucija 1096 o „Mjerama za uklanjanje naslijeđa bivših komunističkih totalitarnih režima“, Rezoluciji 1481 o „Neophodnosti međunarodne osude zločina totalitarnih komunističkih režima“, te Rezolucija o „Europskoj svijesti i totalitarizmu“, ali ih na žalost nedovoljno primjenjuju u praksi, što znači da se trebamo konkretnije suočiti s posljedicama prošlosti i riješiti se svih zaostavština totalitarnih režima, poglavito komunističkog čije je odlazak s vlasti doveo do cijelog niza ratova, izjavila je ovom prigodom predsjednica udruge Anita Martinac.

M.J.

 

Ante Čuvalo: Mi još i ne shvaćamo kakve i kolike su zločine počinili komunistički režimi

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari