Pratite nas

Gospodarstvo

Sever: U Hrvatskoj se od ovih razina plaća ne da živjeti

Objavljeno

na

Hrvatskoj trenutačno nedostaje čak 5000 radnika, najviše u turizmu i graditeljstvu. U isto vrijeme na Zavodu za zapošljavanje registrirano je više od 111 000 osoba. Ugostitelji tvrde da su pred kolapsom i od Vlade traže da se poveća kvota za strance. Premijer odgovara: spremni smo razmotriti kvote, ali neka se najprije zaposle naši radnici.

Kakve će to posljedice imati za hrvatski turizam i je li ugrožena turistička sezona? Koji je razlog nedostatka radne snage u HRT-ovoj emisiji Otvoreno odgovarali su Marko Pavić, ministar rada i mirovinskoga sustava; Davor Majetić, glavni direktor HUP-a; Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata; Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma i Davorko Vidović, savjetnik za radnu politiku i zapošljavanje predsjednika HGK-a.

– Politika ove Vlade je da prvenstveno aktiviramo domaću radnu snagu. Oko 20 tisuća anketiranih je izrazilo želju da rade u sezoni. Spajali smo ih s poslodavcima. Ne želimo zaustaviti investicije i odobrili smo 60 tisuća kvota za strane radnike, od toga je 15 tisuća za potrebe turizma.

Cijelo vrijeme pratimo dinamiku tržišta, trenutačno nedostaje 1500 radnih dozvola. Još jednom ćemo promotriti stanje na tržištu rada i spojiti radnike s poslodavcima. Ako to ne bude dostatno Vlada će ići u povećanje kvota. Cilj je i porast plaća što je jako bitan faktor za ostanak građana u Hrvatskoj, kazao je ministar Marko Pavić. Najavio je nove razgovore s poslodavcima.

Majetić: Najbolje i najjeftinije je zaposliti domaće radnike

Davor Majetić se s tim složio. Najbolje i najjeftinije je zaposliti domaće radnike.  “Od jeseni nudimo poslove, učinili smo sve kao poslodavci da zaposlimo domaće radnike. Ako nedostaje radnika, prisiljeni smo tražiti vani. Najviše nas zabrinjavaju male i srednje firme. Ljudi odlaze, sezona je počela, a konkurencija je nemila. Prihodi države u Hrvatskoj su 47 posto BDP-a, a u Irskoj je to 30 posto, kazao je. Smatra kako treba smanjiti troškove poslovanja, kako bi se ta sredstva prelila u plaće.

Ostojić: Nema vremena za analize i sastanke

Veljko Ostojić potvrdio je da je sezona ugrožena. Manji broj radnika znači znatno nižu kvalitetu, kazao je. Iznio je podatak da je jedna od najvećih hotelskih kompanija u Hrvatskoj još u prosincu prošle godine iskazala interes za radnom snagom na Zavodu za zapošljavanje, a te potrebe još nisu riješene. “Što još moramo učiniti, da nas se ozbiljno shvati?”, upitao je. Nema vremena za analize i sastanke, zaključio je. Prosječna plaća konobara s hotelskim kompanijama s kojima komunicira je 5.500 kn neto, bez dodataka.

Sever: U Hrvatskoj se od ovih razina plaća ne da živjeti

– Hrvatska je dugi niz godina svoju konkurentnost gradila na obespravljenim radnicima. To se događa i danas. Zašto su otišli ljudi vani – zato što je ukupni bruto trošak rada u Hrvatskoj 10,9 eura, a prosjek u EU 27,4 eura. U Hrvatskoj se od ovih razina plaća ne da živjeti. Uvoz jeftine radne snage i drži niske plaće u Hrvatskoj, kazao je Krešimir Sever.

Vidović: Velika se bitka za radnike vodi u Europi

Davorko Vidović kazao je kako je kvotni model uvoza radne snage “tehnički” neodrživ. Hrvatska ne može bez stranih radnika i velika se bitka za radnike vodi u Europi. Imamo dramatičke demografske pokazatelje koji će biti i gori. Bilo je očekivano da ljudi odu, jer su u našem susjedstvu zemlje koje imaju najveće standarde. Posao je države da omogući da radnik od svoje plaće može dobro živjeti, zaključio je. Smatra da se Hrvatska mora otvoriti, ali i stvarati atraktivna radna mjesta.

“U turizmu radi 8 posto radnika, a stvore 22 posto BDP-a”

– Pitanje je koliko je plaćena i po kojim uvjetima radi jedna sobarica u nekom malom hotelu u Austriji. Mi ne tražimo modele da u Hrvatskoj bude bolje. Hrvatska prednjači u Europskoj uniji po zapošljavanju na određeno vrijeme, kazao je Krešimir Sever. Naveo je podatak da u turizmu i ugostiteljstvu u Hrvatskoj radi 8 posto radnika, a stvore 22 posto BDP-a. Toliko veliku masu stvore, a imaju tako male plaće. Gdje, pobogu nestane ta razlika?, upitao je Krešimir Sever.

Prema analizi HUP-a 20 posto ljudi iz Hrvatske odlazi zbog malih plaća, a 60 posto je onih koji ne vjeruju u bolju budućnost, naveo je Davor MajetićVeljko Ostojić je kazao kako je neto dobit turističkog sektora 2017. iznosila 5,6 posto. Iz toga treba izdvojiti i za investicije. Dajte nam bolje okvire poslovanja da bi imali od čega i plaće povećati, dodao je.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Aluminij: za pokretanje pogona Anoda potrebna pomoć vlade FBiH

Objavljeno

na

Objavio

Za pokretanje proizvodnje u tvornici Anoda u sastavu posrnulog giganta Aluminija iz Mostara bit će potrebna značajnija potpora vlade Federacije BiH i drugih suvlasnika, objavljeno je u utorak nakon sastanka predstavnika radnika, uprave poduzeća i hrvatskih političara iz BiH, koji su najavili i poduzimanje aktivnosti kako bi pomogli radnicima oko reguliranja kreditnih obveza prema bankama.

Prema priopćenju iz Aluminija za pokretanje pogona Ljevaonice nužno je ispuniti niz pretpostavki, od tehničkih do financijskih. Pojašnjavaju kako je za nastavak rada Ljevaonice potreban konkretno angažiranje svih suvlasnika, ponajprije vlade FBiH. FBiH ima udjel od 44 posto, koliko i mali dioničari radnici, dok je vlada RH suvlasnik 12 posto.

Prema navodima iz uprave mostarske kompanije, pogoni u Ljevaonici su očišćeni od tekućeg metala i spremni za ponovno pokretanje.
Jednako je stanje i u tvornici Anoda, dok su najveće štete pričinjene u tvornici Elektrolize, gdje je ostao zarobljen veći dio elektrolitičnih ćelija zbog naglog isključenja električne energije.

Procjenjuje se da se materijal koji je ostao zarobljen unutar ćelija stvrdnuo pa će biti potrebni posebni radovi uz pomoć strojeva zbog njihova čišćenja.

Iz Aluminija su naveli kako je radna skupina koju čine radnici, predstavnici uprave i nadzornog odbora te predsjednik Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH Dragan Čović posvećena oživljavanju proizvodnje u Aluminiju i zbrinjavanju radničke populacije.

Razgovaralo se o nastavku skrbi za svih 900 radnika, te pronalaženju načina za premošćivanje aktualne situacije. Pokrenut je niz aktivnosti te ostvarivanja komunikacije s čelnim ljudima komercijalnih banaka i kreditnih organizacija, kako bi iskazali razumijevanje za kreditne i druge obveze koje uposlenici Aluminija imaju.

Mostarski Aluminij isključen je prošloga tjedna s napajanja električne energije zbog golemih dugovanja od 200 milijuna eura koji se ponajviše odnose na dug za utrošak električne energije.

(Hina)

 

Dragan Čović: Oni koji su izvukli milijune iz Aluminija moraju odgovarati

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Vlada FBiH na telefonskoj sjednici donijela odluku o nastavku poslovanja Aluminija

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik Nadzornog odbora Aluminija d.d. Mostar Zdenko Klepić izjavio je u ponedjeljak da je Vlada FBiH na telefonskoj sjednici održanoj u petak donijela odluku o nastavku poslovanja Aluminija u okviru programa stabilizacije, što po njegovim riječima znači da u sljedećih šest mjeseci neće biti stečaja niti će netko moći blokirati račune Aluminija.

Klepić je to izjavio nakon sastanka predstavnika Uprave i Sindikata Aluminija s predsjednikom HDZ-a BiH Draganom Čovićem i federalnom ministricom financija Jelkom Milićević u sjedištu mostarskog poduzeća.

Predsjednik Nadzornog odbora dodao je da su proteklog vikenda obavljene neke analize mogućnosti ponovnog pokretanja proizvodnje, a te analize su pokazale da je moguće pokretanje proizvodnje u pogonu ljevaonice u kratkom roku.

Klepić je istaknuo da su spomenute analize pokazale da postoji ekonomska opravdanost pokretanja proizvodnje u spomenutom pogonu, izrazivši nadu kako će vrlo brzo dio radnika Aluminija biti vraćen na posao.

Proizvodni pogodni Aluminija ugašeni su u noći s 9. na 10. srpnja, nakon što je poduzeće iskopčano s visokonaponske električne mreže.

Zbog visokih cijena električne energije Aluminij nekoliko zadnjih godina posluje s gubitkom. Ukupni dug kompanije iznosi oko 400 milijuna maraka, a prema posljednjim podacima, Aluminijev dug za električnu energiju s 30. lipnjem 2019. godine iznosi 293 milijuna maraka, javlja Fena.

Aluminij ne ide u stečaj – Ovo je pet zaključaka sa sastanka s Čovićem

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari