Pratite nas

Gospodarstvo

Sever: U Hrvatskoj se od ovih razina plaća ne da živjeti

Objavljeno

na

Hrvatskoj trenutačno nedostaje čak 5000 radnika, najviše u turizmu i graditeljstvu. U isto vrijeme na Zavodu za zapošljavanje registrirano je više od 111 000 osoba. Ugostitelji tvrde da su pred kolapsom i od Vlade traže da se poveća kvota za strance. Premijer odgovara: spremni smo razmotriti kvote, ali neka se najprije zaposle naši radnici.

Kakve će to posljedice imati za hrvatski turizam i je li ugrožena turistička sezona? Koji je razlog nedostatka radne snage u HRT-ovoj emisiji Otvoreno odgovarali su Marko Pavić, ministar rada i mirovinskoga sustava; Davor Majetić, glavni direktor HUP-a; Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata; Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma i Davorko Vidović, savjetnik za radnu politiku i zapošljavanje predsjednika HGK-a.

– Politika ove Vlade je da prvenstveno aktiviramo domaću radnu snagu. Oko 20 tisuća anketiranih je izrazilo želju da rade u sezoni. Spajali smo ih s poslodavcima. Ne želimo zaustaviti investicije i odobrili smo 60 tisuća kvota za strane radnike, od toga je 15 tisuća za potrebe turizma.

Cijelo vrijeme pratimo dinamiku tržišta, trenutačno nedostaje 1500 radnih dozvola. Još jednom ćemo promotriti stanje na tržištu rada i spojiti radnike s poslodavcima. Ako to ne bude dostatno Vlada će ići u povećanje kvota. Cilj je i porast plaća što je jako bitan faktor za ostanak građana u Hrvatskoj, kazao je ministar Marko Pavić. Najavio je nove razgovore s poslodavcima.

Majetić: Najbolje i najjeftinije je zaposliti domaće radnike

Davor Majetić se s tim složio. Najbolje i najjeftinije je zaposliti domaće radnike.  “Od jeseni nudimo poslove, učinili smo sve kao poslodavci da zaposlimo domaće radnike. Ako nedostaje radnika, prisiljeni smo tražiti vani. Najviše nas zabrinjavaju male i srednje firme. Ljudi odlaze, sezona je počela, a konkurencija je nemila. Prihodi države u Hrvatskoj su 47 posto BDP-a, a u Irskoj je to 30 posto, kazao je. Smatra kako treba smanjiti troškove poslovanja, kako bi se ta sredstva prelila u plaće.

Ostojić: Nema vremena za analize i sastanke

Veljko Ostojić potvrdio je da je sezona ugrožena. Manji broj radnika znači znatno nižu kvalitetu, kazao je. Iznio je podatak da je jedna od najvećih hotelskih kompanija u Hrvatskoj još u prosincu prošle godine iskazala interes za radnom snagom na Zavodu za zapošljavanje, a te potrebe još nisu riješene. “Što još moramo učiniti, da nas se ozbiljno shvati?”, upitao je. Nema vremena za analize i sastanke, zaključio je. Prosječna plaća konobara s hotelskim kompanijama s kojima komunicira je 5.500 kn neto, bez dodataka.

Sever: U Hrvatskoj se od ovih razina plaća ne da živjeti

– Hrvatska je dugi niz godina svoju konkurentnost gradila na obespravljenim radnicima. To se događa i danas. Zašto su otišli ljudi vani – zato što je ukupni bruto trošak rada u Hrvatskoj 10,9 eura, a prosjek u EU 27,4 eura. U Hrvatskoj se od ovih razina plaća ne da živjeti. Uvoz jeftine radne snage i drži niske plaće u Hrvatskoj, kazao je Krešimir Sever.

Vidović: Velika se bitka za radnike vodi u Europi

Davorko Vidović kazao je kako je kvotni model uvoza radne snage “tehnički” neodrživ. Hrvatska ne može bez stranih radnika i velika se bitka za radnike vodi u Europi. Imamo dramatičke demografske pokazatelje koji će biti i gori. Bilo je očekivano da ljudi odu, jer su u našem susjedstvu zemlje koje imaju najveće standarde. Posao je države da omogući da radnik od svoje plaće može dobro živjeti, zaključio je. Smatra da se Hrvatska mora otvoriti, ali i stvarati atraktivna radna mjesta.

“U turizmu radi 8 posto radnika, a stvore 22 posto BDP-a”

– Pitanje je koliko je plaćena i po kojim uvjetima radi jedna sobarica u nekom malom hotelu u Austriji. Mi ne tražimo modele da u Hrvatskoj bude bolje. Hrvatska prednjači u Europskoj uniji po zapošljavanju na određeno vrijeme, kazao je Krešimir Sever. Naveo je podatak da u turizmu i ugostiteljstvu u Hrvatskoj radi 8 posto radnika, a stvore 22 posto BDP-a. Toliko veliku masu stvore, a imaju tako male plaće. Gdje, pobogu nestane ta razlika?, upitao je Krešimir Sever.

Prema analizi HUP-a 20 posto ljudi iz Hrvatske odlazi zbog malih plaća, a 60 posto je onih koji ne vjeruju u bolju budućnost, naveo je Davor MajetićVeljko Ostojić je kazao kako je neto dobit turističkog sektora 2017. iznosila 5,6 posto. Iz toga treba izdvojiti i za investicije. Dajte nam bolje okvire poslovanja da bi imali od čega i plaće povećati, dodao je.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Vlada FBiH na telefonskoj sjednici donijela odluku o nastavku poslovanja Aluminija

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik Nadzornog odbora Aluminija d.d. Mostar Zdenko Klepić izjavio je u ponedjeljak da je Vlada FBiH na telefonskoj sjednici održanoj u petak donijela odluku o nastavku poslovanja Aluminija u okviru programa stabilizacije, što po njegovim riječima znači da u sljedećih šest mjeseci neće biti stečaja niti će netko moći blokirati račune Aluminija.

Klepić je to izjavio nakon sastanka predstavnika Uprave i Sindikata Aluminija s predsjednikom HDZ-a BiH Draganom Čovićem i federalnom ministricom financija Jelkom Milićević u sjedištu mostarskog poduzeća.

Predsjednik Nadzornog odbora dodao je da su proteklog vikenda obavljene neke analize mogućnosti ponovnog pokretanja proizvodnje, a te analize su pokazale da je moguće pokretanje proizvodnje u pogonu ljevaonice u kratkom roku.

Klepić je istaknuo da su spomenute analize pokazale da postoji ekonomska opravdanost pokretanja proizvodnje u spomenutom pogonu, izrazivši nadu kako će vrlo brzo dio radnika Aluminija biti vraćen na posao.

Proizvodni pogodni Aluminija ugašeni su u noći s 9. na 10. srpnja, nakon što je poduzeće iskopčano s visokonaponske električne mreže.

Zbog visokih cijena električne energije Aluminij nekoliko zadnjih godina posluje s gubitkom. Ukupni dug kompanije iznosi oko 400 milijuna maraka, a prema posljednjim podacima, Aluminijev dug za električnu energiju s 30. lipnjem 2019. godine iznosi 293 milijuna maraka, javlja Fena.

Aluminij ne ide u stečaj – Ovo je pet zaključaka sa sastanka s Čovićem

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Andrej Grubišić o propasti Aluminija – Rješenje problema je micanje države od takvih kompanija

Objavljeno

na

Objavio

Poznati ekonomski analitičar iz Hrvatske Andrej Grubišić za portal Klix.ba analizirao je kolaps bivšeg mostarskog giganta Aluminija. Po njemu razlozi pada nekad velike kompanije leže baš na mjestima gdje se tražila pomoć i spas.

Grubišić na početku kaže kako se obrazac nalik Aluminijevom već viđao u Hrvatskoj, BiH, ali i širom regije. Uzrok je skoro uvijek isti.

“Čim imate puno vlada i javnih organa koji polažu pravo na vlasništvo nad nečim najčešće ćete dobiti kilavo dijete. Mostarski Aluminij se savršeno uklapa u taj obrazac. Iako mnogi krive ponajviše neku navodnu visoku cijenu struje, ja bih rekao da je suštinski problem te kompanije njena vlasnička struktura”, kazao je Grubišić.

Većinsko državno vlasništvo dovelo je po Grubišiću do lošeg upravljanja kompanijom, a nije isključio da se to radilo i s razlogom pogodovanja interesnim grupama.

“Možda nije bilo kriminala, ali da se radilo da nekom nije bitan Aluminij kao kompanija, nego njegov odnos s Aluminijem, toga je bilo sigurno. Dominantan razlog propasti je nedostatak čvrste ruke jer svi mi u proizvodnji kupujemo električnu energiju i borimo se za bolje uvjete. Onda bi svi trebali reći da su propali jer im je skupa struja”, izjavio je.

Apeli koje su radnici i uprava slali prema Vladi FBiH i Vladi Republike Hrvatske Grubišić vidi potpuno promašenim, jer najbolje što su te instance mogle uraditi je potpuna privatizacija Aluminija.

“Ovako je Aluminij samo bio savršen politički poligon za ostvarivanje bilo osobnih interesa, bilo onih koji su povezani s političkim elitama. Vjerujem da postoji grijeh propuštanja i nečinjenje, ali to nečinjenje ne znači da je neka vlada trebala uzimati sredstva poreskih obveznika i trpati ih u crni bunar jer je firma u državnom vlasništvu. To bi i ja volio da mi država isplaćuje plaću, ali neće vlada riješiti te probleme jer je najveći problem baš uplitanje države. Rješenje problema je micanje države od takvih kompanija, a hrvatski Uljanik je pravi primjer toga”, jasan je Grubišić.

Grubišić smatra da kad neka kompanije iz ove regije ode u stečaj da proces obično traje godinama, da su onda glavna interesna grupa stečajni upravnik i ljudi oko njega te da se malo toga vratilo u život.

“Jedni pozitivan primjer vraćanja u život od velikih kompanija u Hrvatskoj je Pevec. Ne kažem da nije bilo manjih firmi, ali za revitalizaciju giganata kao što je ovaj u Mostaru bi se prije svega trebalo maknuti sve vlade koje su dolje prisutne. To je naravno jako vruć politički problem, a trebalo bi smijeniti upravu, promijeniti načine poslovanja, a duboko sam uvjeren da bi kompaniju trebalo dokapitalizirati, odnosno netko bi trebao ubaciti “lovu”. Ja ne vidim nikoga drugog tko bi ubacio sredstva pod ovim okolnostima te sam vrlo pesimističan za Aluminij”, naveo je.

Grubišić zaključuje kako stečaj nije znak da je nekom nanesena šteta, već da je to znak tržišta da kako si radio ne možeš više jer to nije održivo.

“To što je Aluminij tako dugo bio na životu ne znači da je to dobro jer je netko to morao platiti, a to su plaćali poreski obaveznici, izravno ili neizravno. Stečaj je katarza i znam da se nešto treba promijeniti. Ako netko ima potrebe za proizvodima mostarskom Aluminija već će se naći neki mali aluminij koji će proizvoditi istu stvar sve dok ima tržište i kupce, a ispregovarat će cijenu struje bolju nego su imali ovi, a ponašat će se racionalnije. Samo je bitno da bude u privatnim rukama”, zaključio je Andrej Grubišić, prenosi HMS.

Vlada RH: Imamo ograničen utjecaj u Aluminiju i ne možemo donijeti presudne odluke

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari