Pratite nas

SFF se u 90 postotnom iznosu financira hrvatskim novcima

Objavljeno

na

Među brojnim poznatim imenima iz svijeta filma koje se ovih dana može sresti na Sarajevo Film Festivalu, slažu se svi, najznačajnijem filmskom događaju u regiji, je i popularni hrvatski kazališni, filmski i televizijski glumac Slaven Knezović. Iako je javnosti u BiH najpoznatiji po ulozi“Grofa“ iz tv serije „Zauvijek susjedi“, iza ovog Mostarca na zegrebačkoj adresi, su 22 uloge u televizijskim serijama i 26 filmskih uloga.

knezovic u filmu recikliranjeU razgovoru za HMS Knezović „bez dlake na jeziku“ govori o tome zašto je Sarajevo film festival postao uspiješna priča, o raspodijeli novca za filmsku produkciju u F BiH, govori o svom novom filmu, te najavljuje skoro osnivanje Hercegovačkog audiovizualnog centra u Mostaru. Već na početku razgovora Knezović izražava nezadovoljstvo tretmanom filmova u kojima glumi i hrvatskih filmova na SFF-u.

-Upravo sam sinoć stigao na SFF. Glumim u dva hrvatska filma koja će biti prikazana u nekom popratnom programu, nekom lijevom terminu, iako sam siguran da su u natjecateljskom programu da bi pomeli konkutenciju, kaže Knezović na početku razgovora za Hrvatski Medijski Servis.

HMS: Kakvi su tvoji dojmovi o SFF-u?

KNEZOVIĆ: SFF je postala jaka filmska manifestacija koja se u 90 postotnom iznosu finacira hrvatskim novcima…i koja već treću godinu nema ni jednog hrvatskog filma u natjecateljskom programu…

HMS: Kome po tebi pripadaju najveće zasluge za uspijeh SFF-a?

KNEZOVIĆ: Najveće zasluge za uspjeh SFF pripadaju tvrtki Eronet koja već deset godina upumpava ogroman novac u ovu manifestaciju…radi se o godišnjim iznosima od 600-700.000 KM, a za svih tih deset godina i toliku količinu novaca su dobili stotinjak novih korisnika u Sarajevu….

HMS: Kakva je budućnost mostarskog filmskog festivala, čiji si direktor.?

sarajevo-film-festivalKNEZOVIĆ : Mostarski film festival će imati svoju budućnost kad hrvatski narod dobije svoju federalnu jedinicu…jer tada će recimo Eronet davati gore spomenute iznose za Mostar film festival…a ono sto sad nama daju to će davati SFF…do tada mi samo preživljvamo i borimo se da preživimo kao i svi Hrvati u BiH…

HMS: Misliš li da je vrijeme da se na Sveučilištu u Mostaru pokrene studij za dramsku umjetnost?

KNEZOVIĆ: Apsolutno…to bi trebalo pokrenuti već iduće godine…

HMS: U BiH se godišnje snim jedan ili dva filma. Autori su uglavnom sarajevski redatelji? Je li to stoga što druge sredine nemaju uspiješne autore, ili je nešto drugo u pitanju?

KNEZOVIĆ: Pa to je zbog toga sto je sjediste Fondacije za kinematografiju u Sarajevu…tu se novac djeli, a izvan Sarajeva idu samo mrvice. Ali mislim da će se i to promjeniti. Krajem godine mi ćemo u Mostaru osnovati Hercegovacki audio-vizualni centar skraćeno HAVC preko kojeg ćemo poticati audio-vizualnu umjetnost…poticati stvaranje dugometraznih, kratkometraznih, dokumentarnih i eksperimentalnih filmova. Srbi vec nešto slično pokreću u Banja Luci…

HMS: Kako se, zapravo dijeli novac iz Fondacije za kinematografiju F BiH. Je li tu kvalitet scenarija presudan, tema kojom se film bavi, ili nešto treće?

KNEZOVIĆ: Fondacija za kinematografiju u Sarajevu postoji 12 godina i svake godine podjeli oko 1.800.000 KM. Tako je u ovih 12 godina podjeljeno oko 21.200.000 KM. Za hrvatske projekte je izdvojeno manje od miliijun maraka. Mislim da je takava pljačka koju sprovodi političko Sarajevo prisutna u svim oblastima ne samo u ovom segmentu kulture…i jedini način da se pljačka prekine je dobivanje federalne jedinice s hrvatskom većinom.To znaju svi bošnjački političari i zbog toga je kod njih veliki otpor. I zbog toga je njihovo protivljenje trećem entitetu jako šuplje i prazno. Ali, evo na našu sreću to je konačno prepoznala i međunarodna zajednica….

HMS: Što trenutno radiš?

KNEZOVIĆ: Trenutno radim na pripremi 8.Dana filma Mostar koji će se održati sredinom listopada ove godine…

HMS: Radiš li, možda, na nekom novom filmu?

KNEZOVIĆ : Već tri godine radim na pripremi dugometražnog igranog filma „Mrtve ribe plivaju na leđima“ scenariste Josipa Mlakića i redatelja Kristijana Milića.Samo snimanje će biti u Mostaru u siječnju i veljači sljedeće godine. Kuriozitet ovog projekta je u tome što smo ga najprije poslali na natječaj u Sarajevo, gdje je tadašnja komisija Fondacije za kinematografiju ocjenila da je projekt jako zanimljiv i dobili smo 5000 KM za razvoj projekta. Iduće godine smo ga predali da bi dobili veća sredstva za snimanje filma čiji je budžet 1.000.000 eura..i nismo prošli uz obrazloženje da smo prvi iza crte.Taj isti projekt smo predali na natječaj u Hrvatsku i dobili smo 500.000 eura potpore uz obrazloženje da je scenarij izvrstan i da uz rediteljske kvalitete Krisijana Milića ovo može postati film svjetskih razmjera. Mislim da ćemo nakon ovog filma i osnivanjem HAVCa u Mostaru osigurati da se svake godine u Hercegovini snimi bar jedan igrani film, par kratkometražnih i dokumentarnih filmova, a tema nam ne nedostaje, iz prošlosti sadašnjosti i budućnosti./HMS/

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Reagiranja

PETERNEL: Mnogi se ne usude reći, ali emisiju NU2 treba ukinuti

Objavljeno

na

Objavio

Prekrasno je što brojni zabrinuti izražavaju podršku Stankoviću iako se može primijetiti da kod nekih drugih slučajeva nisu bili toliko pravdoljubivi zagovornici slobode govora.

Pitanje koje se nameće je u čemu je problem čak i ako se emisija ukine?

Zar je Nu2 doživotna emisija na koju Stanković ima ljudsko pravo?

Nije problem sto je Aco rekao nešto sto se nekome ne sviđa, to ne smije biti problem, već što mu se emisija potrošila i što permanentno govori gluposti koje se većini uljuđenih ne sviđaju – loš je, šablonski subverzivan, nepripremljen, nameće stavove, izlizala se forma. privatizira termin te selektivno prijateljsko-ideološki promovira izdavače, knjige, autore, firme, a omalovažava neistomišljenike.

Jednostavno je zreo za hlađenje i novi novinarski zadatak.

Mnogi se to iz nekog razloga ne usude reći, ali ja otvoreno kažem da tu emisiju treba ukinuti. Trebalo je još prije tri godine otkad kvalitetom ne zadovoljava standarde, napisao je potpredsjednik HHO-a Igor Peternel.

Udruge veterana zagrebačkih branitelja Vukovara: Šteta koju je Stanković nanio je nemjerljiva

facebook komentari

Nastavi čitati

Hrvatska

Sjednica Saborskog Odbora: Evo što SOA kaže o elementima sigurnosnog rizika

Objavljeno

na

Objavio

Saborski Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost raspravljao je danas o mogućoj ugroženosti nacionalne sigurnosti zbog stanja u Agrokoru na temelju izvještaja Sigurnosno-obavještajne agencije.

Sigurnosna analiza upozorava da se visokim rizikom smatra činjenica što Lex Agrokor nije implementiran u zemljama u kojima koncern Agrokor posluje.

Sigurnosne službe procjenjuju i da postoji značajan rizik i opasnost od velikog broja domaćih i međunarodnih tužbi zbog koji prijeti opasnost od gubitaka u koncernu. Upozorava se i na projekciju rizika, koji bi mogao značiti gubitak radnih mjesta u sadašnjem koncernu Agrokor.

Kako je u sustavu koncerna zaposleno 40 tisuća radnika, gubitak radnih mjesta smatra se ozbiljnim rizikom u procjeni sigurnosnog stanja u zemlji.
SOA intenzivno prati Agrokor tek od travnja 2017.

Nadalje, u izvješću SOA-e stoji da su sigurnosne agencije pojačanu analizu stanja u koncernu Agrokor počele intenzivno pratiti tek u travnju 2017. godine. Dakle, neposredno prije raskida koalicije HDZ-a i Mosta i nakon objave informacije o tajnom sastanku Ivice Todorića, Andreja Plenkovića, Bože Petrova, Martine Dalić i Zdravka Marića koji je održan 5. ožujka u Vladi, doznaje N1.

Predsjednik Odbora Ranko Ostojić nakon sjednice Odbora izjavio je kako o detaljima ne smije govoriti, no da su SDP-u stajališta da izvješće SOA-e o Agrokoru ukazuje na moguće posljedice za gospodarske interese, a time i nacionalnu sigurnost te da odbor treba predložiti Vladi da postupi sukladno Zakonu o domovinskoj sigurnosti radi otklanjanja mogućih posljedica koje bi ugrozile gospodarske interese, a time i sigurnost Hrvatske.

Ta je izjava u nekim medijima izazvala razne interpretacije – do toga da se u izviješću SOA-e spominje i hibridno ratovanje.

Na  upit HRT-a, iz SOA-e su  odgovorili priopćenjem koje prenosimo u cijelosti.

SOA je na zahtjev Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Hrvatskog sabora 13. studenoga izradila izvješće o stanju u Agrokoru i mogućoj ugroženosti nacionalne sigurnosti RH. U zahtjevu Odbora zatražila se dostava “izvješća o stanju u Agrokoru i mogućim posljedicama vezano uz eventualnu ugroženost nacionalne sigurnosti u Republici Hrvatskoj, te potencijalnim scenarijima razvoja, koje izvješće bi Odbor raspravio na svojoj sjednici”.

Sukladno zahtjevu Odbora, SOA u svom izvješću nije razmatrala hibridne prijetnje, niti hibridno ratovanje u bilo kojem dijelu izvješća. Štoviše, riječ „hibridno“ se ne spominje u niti jednom dijelu Izvješća. Isto tako, hibridno ratovanje u ni jednom trenutku nije bilo tema rasprave o Agrokoru na današnjoj sjednici Odbora.

Vezano uz hibridno ratovanje, napominjemo da je SOA u listopadu 2017. godine za potrebe Odbora izradila izvješće o informacijskim operacijama u funkciji slabljenja međunarodnog položaja RH, te da je na tu istu temu ravnatelj SOA-e sudjelovao u raspravi Odbora 19. listopada 2017. i odgovarao na pitanja članova Odbora.

Isto tako, SOA je o hibridnom ratovanju pisala u svom Javnom izvješću objavljenom 14. rujna 2017.  Tako, između ostalog, u Javnom izvješću piše: “U sklopu hibridnog djelovanja, u hrvatski medijski i informativni prostor nastoje se ubaciti lažne ili iskrivljene vijesti u kojima se Republiku Hrvatsku, EU i NATO prikazuje u negativnom svjetlu, te se želi utjecati na stabilnost hrvatskih institucija, regionalnog okruženja i euroatlantskog i europskog zajedništva”.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari