Pratite nas

BiH

Shema ‘Leutar’ napravljena da optuži Hrvate i skrene istragu

Objavljeno

na

Dragan Čović, hrvatski član Predsjedništva BiH i predsjednik HDZ BiH, nedavno je gostujući u emisiji “Centralni dnevnik” Senada Hadžifejzovića FACE TV-a vrlo otvoreno i izravno govorio o politički montiranim optužnicama i nedopustivom utjecaju politike na pravosuđe u BiH. Evo vam ekskluzivna informacija koju sam dobio ovih dana, tiče se pokojnog zamjenika ministra unutarnjih poslova FBiH Joze Leutara. Zatvorenik iz zeničkog zatvora piše institucijama BiH i pravi shemu tko je odgovoran za ubojstvo Leutara. U pitanju je netko tko je odgovoran za najgora kaznena djela, mislim da je osuđen na više od 20 godina…

Dakle, on piše tijelima koja to relevantno sagledavaju i između ostalog spomene moje ime. Ja sam se na to nasmijao, međutim, kad razgovaram s ozbiljnim ljudima, oni kažu “nije to baš za smijeh, tu treba reagirati”. Tako se nešto prema meni radilo i prije petnaest godina. – Moje pitanje nije to što je taj čovjek nešto napisao. Moje pitanje je tko ga je natjerao da to napiše? A to je netko iz institucija ove države, iz sadašnje vlasti… E, to ćemo morati otkriti. Morat ćemo kazati javnosti tko to radi. Jer tko tako nešto, takve stvari, pakira predsjedniku države, zamislite što je spreman uraditi običnom malom čovjeku. To su ozbiljne stvari. Netko tko je to napakirao, morat će odgovarati, kazao je Čović.

Večernji list objavljuje shemu koju je zatvorenik Mensur Hožić iz KPZ-a Zenica poslao SIPA-i i Tužiteljstvo. U svom pismu navodi kako je bio u vezi s kriminalcima i da zna cijelu hobotnicu oko ubojstva Joze Leutara. Tužiteljstvo i SIPA su dobili ovo pismo, a s njim su upoznate i druge institucije. Ovaj osuđenik navodi i kako surađuje s policijskim i istražnim organima i kako je svjedok u slučaju Leutar. Shema koja je nacrtana dovodi Dragana Čovića, hrvatskog člana Predsjedništva BiH u vezu s najtežim kriminalcima poput Nasera Keljmendija i Ramiza Delalića. Navodi se i iznos koji je navodno po tvrdnjama ovog osuđenika dobio Dragan Čović od Nasera Keljmendija, a riječ je od 750.000 eura. Kao nalodgodavca atentata označava Ivicu Primorca jer je po njegovim navodima ušao u trag švercu oružja kojeg su radili Naser Keljmendi, Ramiz Delalić, Zoran andabak, Ivan Andabak, Vinko Primorac i niz drugi imena. Opisuje i radnje za koju su pojedinci bili zaduženi. Zanimljivo je kako se ispod svakog Hrvata na ovoj shemi napominje da je bio HVO ili HDZ.

Iz svega navedenog se potavlja pitanje zašto je osuđenik Hodžić napisao pismo, te tko ga je na to natjerao.

Motiv slanja sheme je očit iz pisama koje je osuđenenik Hodžić priložio uz shemu, a to je premještaj iz zeničkog zatvora.

Tko je nalodgodavac ovakve montirane optužbe istražuje se, ali je očito da netko želi istragu skrenuti u drugi smjer. Ako je svjedok u slučaju Leutar onda nije bilo potrebe da shemu šalje SIPA-i i Tužiteljstvu s kojima surađuje. Slično je bilo i s Merimom Galijatović koji je javnosti u BiH postao poznat kao ključni svjedok u procesu protiv šest optuženih za ubojstvo Joze Leutara 1999. godine. Sud je zaključio kako je njegov iskaz ocijenjen kao nepouzdan i kontradiktoran.

Montirane optužnice u BiH nisu novost, služe kao pritisak na određene osobe, ovisno od situacije, prigode i trenutka. Hrvatski kadrovi bili su meta dugi niz godina.

Atentat na Jozu Leutara nije istražen, niti su otkrivene ubojice ni nakon 16 godina.

Otvoreno je i zatvoreno niz istraga, bez rezultata. Opruživani su Hrvati i za ovaj slučaj, kao i u ovoj shemi koju je poslao osuđenik za teška kaznena djela. Baš kao i slučaj Čaušević u kojem se u svakom novom islazu pokušava optužiti Čovića, njemu bliske suradnike, obitelj. Tužiteljstvo BiH je s Kemalom Čauševićem koji je optužen za najveću poslijeratnu pljačku u BiH dogovara kako bi otkrio imena umješanih u kriminal. Bivši direktor Uprave za indirektno oporezivanje, kojeg zajedno sa još 53 lica sumnjiče da je budžetu BiH nanio štetu veću od dvije milijarde konvertibilnih maraka, u svom iskazu optužio je neke od vodećih bh. političara za nezakonitosti preko UIO. Mjenjali su se i iskazi kako smo i ovavili. Čaušević je izašao na slobodu u zamjenu za optužbe. Ali ne optužuje stvarne sudionike, nego njih štiti u dogovoru s tužiteljima, a optužuje Čovića i druge političare kako bi ih se diskreditiralo. Čaušević za kriminala nije još ni osuđen, a optužuje člana Predsjedništva BiH bez ikakvih dokaza i to se javno objavljuje. Sprega politike i pravosuđa u BiH je očita iz iz ove sheme koju je poslao osuđenik, ali nije isključeno gledajući prijašnje montirane procese da i sama postane dokaz.

[ad id=”40551″]

bihp3  p2 p1

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

BiH

Na Jaklićkoj planini snimani kadrovi filma o ”Duvandžijama”

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Ramski vjesnik

Scene koje su snimane na Jaklićkoj planini na poseban način su dočaravale teški život duvandžija i borbu za preživljavanje stanovništa.

Na Jaklićkoj planini i Makljenu u Rami, proteklog su vikenda snimani kadrovi dokumentarnog filma o duhanskim putovima koji su vodili iz Hercegovine prema Bosni i obrnuto, kada se iz Bosne išlo u Hercegovinu po duhan.

Već ranije, snimani su dijelovi filma u Grudama tijekom sadnje duhana, zatim misa za ”Duvandžije” na Blidinju, obavljeno je niz razgovora sa još uvijek živućim  Duvandžijama.

U subotu su snimljene zanimljive scene na Blidinju.  Scene koje su snimane na Jaklićkoj planini na poseban način su dočaravale taj teški život i borbu za preživljavanje. U tim scenama  širem gledateljstvu bit će vidljive ne samo teškoće duvandžijskog puta, nego i života stanovništva Rame i drugih mjesta kuda su se kretale duvandžijske družine na svojoj ruti.

U Jaklićkoj planini snimane su scene u autohtonoj obiteljskoj kući Tadića i njezinu okruženju.  Ta ambijentalnost dat će sigurno posebnost igranim scenama ovog dokumentarnog filma.

Projekt snimanja filma o Duvandžijama ideja je Ivice Perića Maradone iz Ždrimaca, Uskoplje. Perić je dobio zanimljiv nadimak Maradona ne zato što svojim izgledom podsjeća na njega, nego zato što je baratao nogometnom loptom kao Maradona. Nažalost, u ratu je ranjen u nogu te se morao oprostiti od nogometa.

Za Ramski vjesnik Perić je o svojoj produkciji za film kazao: ”Ideja za film je došla od mojih djedova i oca, jer su i oni išli u Hercegovinu po duhan kako bi ga dalje preprodavali i tako zarađivali za život. Zanimljivo je da su do sada uglavnom snimani filmovi o švercu duhanom u Hercegovini. Ovo je prvi slučaj da je Bosna vezana za taj duhan. Ljudi su odavde iz Bosne išli u Hercegovinu i vraćali se sa duhanom. Zamolio sam Josipa Mlakića da napiše scenarij i projekt je dobro podržan od Fonda za kinematografiju iz Sarajeva i HAVC-a iz Republike Hrvatske.

Ljudi su ovdje preživljavali od šverca duhanom, a mlađi to ne znaju. U filmu ćemo vidjeti kroz koja su sve područja ljudi prolazili i što su sve doživljavali. Započeli smo snimanje u Grudama gdje se najviše duhana i sadilo te smo obavili niz razgovora sa živućim švercerima duhana iz Hercegovine, ali i iz Bosne.

Snimali smo upravo taj put kuda se nosilo duhan. Najviše materijala za film dobili smo upravo od samih sudionika šverca duhanom i pokušavamo praviti rekonstrukciju njihova putovanja i svega što su na tim putovima proživjeli.” Scenarij za film je napravio naš poznati književnik i scenarista Josip Mlakić, također iz Uskoplja.

O svom radu na scenariju Mlakić je za Ramski vjesnik rekao: ”Što se tiče ove teme dosta sam je istraživao. Ali to nije trebalo puno istraživati jer mit o švercu duhanom živi u svim ovim krajevima, od Hercegovine, pa preko Rame i sve do Srednje Bosne odakle su ljudi odlazili u Hercegovinu po duhan i krijumčarili ga, jer je to jedno vrijeme bio jedini način opstanka za pojedine ljude. U tim istraživanjima naišao sam na dosta zanimljivih podataka. Jedan od takvih je da je tog hercegovačkog duhana koji se švercao bio ljubitelj i Staljin.

Nedavno sam čuo i da je ministar vanjskih poslova Rusije Lavrov ljubitelj hercegovačkog duhana”. Za pripremu scenarija Mlakić je istraživao povijest sadnje duhana na ovim prostorima, dolazak duhana u Europu i ove krajeve u 17. stoljeću kada se pojavio. Zanimljivo je da je u tim prvim danima pojave duhana u nekim europskim zemljama bila propisana smrtna kazna za uživanje u njemu.   ”Do sada je snimljeno sve od samog početak, od sadnje, branja i sušenja duhana i razgovaralo se sa jako puno sudionika tih događanja.

To su mahom ljudi u kasnoj životnoj dobi i čini mi se da smo se za ovaj film odlučili u posljednji čas. Sniman je također i dio razgovora u Uskoplju s ljudima koji su se time bavili. Završne scene su ovdje, jer su putovi išli preko Vrana, Draševa, Raduše i Vranice, a odatle dalje”, kazao je Josip Mlakić o dosadašnjem snimanju filma. Projekt snimanja filma duhanskih putova dobio je podršku iz Fonda za kinematografiju iz Sarajeva i dio sredstava stigao je iz Hrvatskog audio-vizualnog centra.

Na taj način financijska konstrukcija za ovaj film je zatvorena. Snimatelj filma je većim dijelom Mirko Pivčević, poznati hrvatski snimatelj koji radi sa Kristijanom Milićem, Arsenom Oremovićem i nizom drugih hrvatskih i svjetskih redatelja. Određene scene je snimao i Zdenko Jurilj koji je do sada snimio cijeli niz dokumentarnih filmova među kojima se izdvaja Bijeli put. Ovaj film je nedavno premijerno prikazan. Tu je i njegov film Dom koji je na ovogodišnjem Sarajevo film festivalu dobio specijalno  priznanje žirija. Statisti za film su uglavnom iz Uskoplja.

Drugi dio ekipe je iz producentske kuće Kadar iz Širokog Brijega gdje će se film, najvjerojatnije i montirati sa kompletnom postprodukcijom. Budući da je riječ tek o snimanju još se ne može govoriti o tome gdje će biti i kada prikazan ovaj film. Ovo snimanje na Jaklićkoj planini još jednom je pokazalo da ovakve lokacije u Rami mogu ponuditi originalnu scenografiju bez bilo kakvih kulisa. Dodajmo ovome da je na Draševu snimljen jedan od najvećih filmskih kadrova u duljini od pet kilometara koji je napravi Veljko Bulajić u filmu ”Neretva”.

Hercegovački proizvođači duhana traže od države da se ponovo otvore otkupne stanice

facebook komentari

Nastavi čitati

BiH

Dragan Čović: Da nije bilo Herceg Bosne Hrvati ne bi opstali u BiH

Objavljeno

na

Objavio

FENA

Predsjedavajući BiH Predsjedništva Dragan Čović, koji je i hrvatski član državnoga vrha, izjavio je u subotu u Mostaru da su utemeljenjem Hrvatske zajednice Herceg Bosne na današnji dan 1991. Hrvati osigurali opstanak u BiH te je poručio kako će se razočarati oni koji očekuju da će Haaški tribunal pravomoćnom presudom šestorici dužnosnika Herceg Bosne kriminalizirati sve Hrvate.

“Da nije bilo toga (Herceg Bosne) teško da bi bilo hrvatskog naroda. Hrvati sigurno ne bi bili politički narod niti bi mogli zagovarati jednakopravnost. S te strane, velika zahvala onima koji su imali snage i mudrosti da donesu ključne odluke kako bi se zaštitio hrvatski narod”, rekao je Čović u izjavi za medije.

On je sa čelnicima Hrvatskog narodnog sabora BiH koji okuplja najveće hrvatske stranke u BiH, te predstavnicima Hrvatske zajednice Herceg Bosne položio vijence i zapalio svijeće ispred središnjeg spomen obilježja poginulim hrvatskim braniteljima na Trgu hrvatskih velikana u Mostaru.

“Diljem BiH i Hrvatske danas se pale svijeće i prisjećamo se teških vremena, vremena za povijest. Hrvatska zajednica Herceg Bosne je vrijeme ponosa, ona ima prevelik značaj”, rekao je Čović.

Upitan što očekuje od drugostupanjske presude šestorici dužnosnika Herceg Bosne, Čović je kazao kako se radi o časnim ljudima koji osobno nisu počinili nijedan zločin ili udruženi zločinački pothvat.

Izrazio je očekivanje kako će u sudskom pravorijeku biti uklonjeni navodi o kolektivnoj krivnji bh. Hrvata. “Mnogi očekuju da se kriminalizira sve što ima veze sa hrvatskim narodom, no bit će razočarani”, istaknuo je hrvatski član Predsjedništva BiH.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari