Pratite nas

Kultura

Šibenska kapa

Objavljeno

na

Šibenska kapa je najpoznatija hrvatska inačica crvene kape, vrste narodnog pokrivala za glavu. Danas je obično narančaste boje s dva niza crnih vezenih ukrasa (obično zvanih bovuli, bouli, boule ili bule).

Crvenu kapu se tipski povezuje s japodskim oglavljem, iako je kod Japoda bila nošena samo kod žena dok se crvena kapa u narodu nosila i među muškarcima i među ženama.

Nakićeni oblik kape (u narodu kićenka), kakav je nošen npr. kod svadbenih djevera ili alkarskih momaka, naliči na neobičnu crvenu kapu koju nosi orač naslikan na fresci u crkvici Gospe Srimske između Šibenika i Vodica (XII./XIII. st.).

 

Na donjem ukrasnom vijencu portreta šibenske katedrale nalazi se i lik pučanina pod kapom. Ovaj portret potječe iz vremena popravka katedrale 1850. godine. Na gornjem ukrasnom vijencu portreta (iz pred-Dalmatinčeve faze izgradnje, oko 1440.) također je brkati lik pod sličnom kapom.

Crvenu kapu je kao muško oglavlje u dokumentu iz 1500. pronašao don Krsto Stošić, dok je kao “kapu od skrleta s kožnom podstavom” pronašao u dokumentu iz 1660. godine.

Narodne kape fotografirane u Šibeniku početkom XX. st.

Politički povodi za poznatost ovakvog oblika narodne crvene kape 1880-ih godina je bilo nadmetanje narodnjaka (s narodnom kapom kao simbolom, redovito s brkovima) i autonomaša (s gospodskim klobukom kao simbolom, redovito s bradom i brkovima) za vlast u Šibeniku i u drugim dalmatinskim gradovima, a 1920-ih godina narodna kapa kao simbol slavenstva pred anektiranim Zadrom.

U valu modernizacije nakon 2. svjetskog rata kapa je, kao i druga pučka obilježja, bila u drugom planu iza simbolike klasne ideologije. Svečanosti poput proslave 900. obljetnice prvog spomena grada Šibenika 1966. godine i proglašenje šibenskog franjevca Nikole Tavelića svetim 1970. godine, kao i ekonomsko otvaranje konzumentima kulture izgradnjom Jadranske turističke ceste 1964. i izgradnjom hotela od 1966., pojačali su javni interes za kapu kao simbol identiteta i suvenir.

Današnji grb i uspravna zastavica Šibensko-kninske županije ima dvije komponente prenesene sa šibenske kape (tj. šibensko-drniške kape, kako je tim povodom službeno obrazloženo): boju i ukras. Boja je opisana kao crvena a u stvarnosti se na županijskom grbu često prikazuje kao narančasta. Ukras na uspravnoj zastavici su boule, spiralno vezene spojene kružnice.

 

Kapa je koncem XIX. st. i u prva dva desetljeća XX. st. pojednostavljena za izradu od uposlenih žena ili kooperantica uz pomoć šivaćeg stroja s dodatnom mogućnošću vezenja, kakve im je s materijalom i plasmanom osiguravao obrtnik. U to vrijeme je kućno rađena narodna kapa u Šibeniku bila niža, istaknutijeg vrha i vezenih ukrasa s disproporcionalno malim punjkama (u narodu zvana oštruljica ili težačka kapa), a u Drnišu i okolici je kapa bila viša, plosnatijeg vrha, sa strane sa šupljim punjkama veličinom približenima ili izjednačenima s ostalim vezenim krugovima (drniška kapa, u tom kraju u narodu jednostavno zvana seljačkom kapom). Strojnom ubrzanju proizvodnje za veće tržište prikladnije je bilo približavanje obliku i ukrasima veće kape.

Slična je kapa nošena i u Kninu, prije polovice XIX. st. zamotana pod crvenu ćalmu.

U tom smislu je današnja šibenska kapa amalgam šibenske i drniške kape, u vrijeme širenja proizvoda Industrije narodnog veziva u raznim krajevima prozvana kapom šibenkinjom. Vrijeme promjene rukom izrađivane narodne kape u kupovnu kapu iz Industrije narodnog veziva može se vidjeti na Meštrovićevim slikama u Gradskom muzeju Drniša (“Momak i djevojka u kolu”, “Pastir s mijehom”, “Žene iz Dalmatinske zagore”, skulptura “Ludi Mile”, sve nastale između 1911. i 1913. godine).

Naziv “šibenska kapa”, koji u narodu nije postojao prije XX. st., opravdan je zbog nastanka ovako modificirane narodne kape u Industriji narodnog veziva.

Kamenjar.com

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Kultura

Predstavljen film Jakova Sedlara ‘3069’

Objavljeno

na

Objavio

U Domu specijalne policije u Zagrebu predstavljen je dokumentarni film Jakova Sedlara „3069“ koji se bavi suicidom među populacijom hrvatskih branitelja ratnika. Film će u sklopu Festivala domoljubnog filma „Gordan Lederer“ biti pretpremijerno prikazan u Vukovaru u sklopu svečane akademije povodom obljetnice ustrojavanja 204. vukovarske brigade 23. rujna 2019. godine.

Direktor Festivala domoljubnog filma „Gordan Lederer“ je g. Dragutin Poturica, a autor gospodin Marijan Capek koji je zahvalio redatelju Jakovu Sedlaru na odabiru FDF „Gordan Lederer“ za prezentera filma „3069“ „Izuzetna nam je čast jer ste među rijetkim hrvatskim redateljima koji iznosi istinu i samo istinu o Domovinskom ratu“ rekao je g. Capek te dodao kako je Festival domoljubnog filma nastao upravo zbog tema koje obrađuje Jakov Sedlar, i nastavio: „Previše je samoubojstava, previše nesreće i nepravde prema hrvatskim braniteljima stoga smo imali potrebu napraviti ovakav festival kako bi s istinom kroz dokumentarne i igrane filmove dali doprinos u objavljivanju istine o onom što se događalo 90-tih godina.

Nama suborcima teško pada kada jedan od nas i pomisli, a kamoli kad digne ruku na sebe. Nažalost među nama hrvatskim ratnicima nema onog tko ne poznaje nekog od suboraca koji je izvršio suicid.“ Uz zahvalu redatelju Jakovu Sedlaru g. Capek je dodao kako se nada da će Festival i dalje u Ministarstvu hrvatskih branitelja imati partnera koji će podržavati snimanje filmova s temom Domovinskog rata te najavio slijedeći film koji je u pripremi.

Redatelj Jakov Sedlar je zahvalio jer je film „3069“ prvi film koji će se prikazivati u drugoj sezoni Festivala domoljubnog filma „Gordan Lederer“. Također je zahvalio Ministarstvu hrvatskih branitelja na značajnoj pomoći projektu i ministru Medvedu koji doista puno čini za hrvatske branitelje. „Bio sam osobno prisutan kada su ga zvali oni koji su htjeli napraviti suicid i vidio sam što je taj čovjek učinio da ne dignu ruku na sebe“ rekao je g. Sedlar. Također je zahvalio svima koji su pomogli snimanje ovog te najavio novi igrani film na istu temu.

„Unatoč velikom iskustvu, a snimio sam do sada preko 80 filmova, nikada mi nije bilo toliko teško snimiti neki film kao ovaj. Naime bilo je lakše doći do ljudi no teško do njihovih priča. Kada govori brat o tome kako se ubio njegov brat, kada govori kćer ili supruga o tome kako se ubio otac ili suprug ili kada govori majka kojoj su se dva sina ubila, vjerujte koliko je njima bilo teško pričati toliko je i nama bilo teže slušati i snimati. Osam sudbina snimljenih u ovom film prikazat će dovoljno jasno o čemu se radi. Žao mi što se u Hrvatskoj o ovome ne govori dovoljno, a mišljenja sam kako društvo nije napravilo dovoljno za ovu skupinu koja je izlaz potražila dižući ruku na sebe.“ istaknuo je govoreći o samom filmu te nastavio: „Film traje 60 minuta, dvije godine se bavim ovom temom. Zahvaljujem svima onima koji svjedoče u filmu o svojim osobnim i tragedijama u obitelji.

Trebalo je puno hrabrosti za to i na svakoj premijeri pa tako i ovoj u Vukovaru zahvalit ću im. Također zahvaljujem gospođi Zorici Gregurić koja je prva podržala ovaj projekt osobno i kao predsjednica Udruge zagrebački dragovoljci branitelji Vukovara jer je razumjela važnost teme te da ne smijemo zaboraviti one koji su najbolji dio sebe dali za Hrvatsku“ .

Najavljene premijere filma „3069“ u nekoliko hrvatskih gradova te Kanadi i Americi donosimo redom. U Vukovaru 23. rujna u Hrvatskom domu (početak u 12:15 sati) te u Zagrebu 25. rujna u Studentskom centru (početak u 19 sati). U Rijeci film će se prikazivati 24. rujna u Dvorani Euroherc (početak u 20 sati), a u Splitu 26. rujna u Dvorani nadbiskupskog sjemeništa (početak u 19 sati). U listopadu film gostuje u Kanadi (3.10. Vancouver, Hrvatski dom) te u dva grada američke savezne države Kalifornije (5.10. San Jose, Croatian Chatolic Mission Hall i 6.10. Los Angeles).

Za grafičko oblikovanje naslovnice filma i pratećih plakata, zaslužan je mladi dizajner Max Križanić. Pozadina naslovnice su stilizirani vukovarski bijeli križevi koji simboliziraju stradanje hrvatskog naroda, koji donose kontrast tamnoj podlozi kao simbol konačnog oslobođenja u Domovinskom ratu.
Film „3069“ osim što otvara javnosti tabu temu suicida, nosi poruku i apel hrvatskim braniteljima: “Ne dižite ruku na sebe, živite unatoč tomu koliko je izabrani put težak, jer niste sami.”

Zagreb, 16. rujna 2019. godine
Zorica Gregurić, promotorica Festivala domoljubnog filma „Gordan Lederer“

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kultura

Predsjednica Republike dodijelila Povelju Republike Hrvatske Festivalu kajkavskih popevki

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Ured predsjednice Republike Hrvatske

Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović dodijelila je Povelju Republike Hrvatske, za izniman doprinos očuvanju stvaralaštva na kajkavskom narječju, njegovanju tradicijske kulture i baštine Hrvatskog Zagorja te promicanju hrvatske nacionalne kulture i identiteta Festivalu kajkavskih popevki Krapina.

Predsjednica Grabar-Kitarović je istaknula da je Festival kajkavskih popevki kruna manifestacije Tjedna kajkavske kulture u Krapini te je čestitala organizatorima i poručila da i na lokalnoj, ali i na državnoj razini treba uložiti što je moguće više napora kako bi se sačuvali naši dijalekti. Rekla je da ta manifestacija svake godine iznova podsjeća na ljepotu i bogatstvo hrvatskog jezika bogatog narječjima na kojima su stoljećima stvarana sjajna književna djela koja su obogatila hrvatsku kulturu, baš kao i brojne pjesme izvedene na Festivalu kajkavske popevke.

“Kroz ovaj festival živi draga, domaća riječ, živi zagorska svakodnevica opjevana u lirskim stihovima, žive boje i raskoš zagorskih jeseni na prekrasnim zagorskim bregima, kletima, pod brajdama – kad u ozračju kaja i popevka dohaja. Upravo zato, zbog iznimnog doprinosa očuvanju tradicije Hrvatskoga zagorja, kulture i jezične baštine, s velikim zadovoljstvom i posebnom čašću dodjeljujem Festivalu kajkavskih popevki Povelju Republike Hrvatske”, istaknula je predsjednica Grabar-Kitarović.

Dodala je da Povelju Republike Hrvatske dodjeljuje za sve ono što su organizatori Festivala učinili u protekle 54 godine, ali i sve ono što se očekuje od njih da će učiniti sljedećih 50 i više godina. “Posebno se veselim novim uspješnim godinama ovoga festivala i mnogim brojnim hitovima koje ćemo pjevati na svadbama, krstitkama ili jednostavno kad slavimo život”, kazala je.

Prilikom boravka u Krapini, Predsjednica je posjetila 27. Zagorski gospodarski zbor, najveće okupljalište gospodarstvenika u Hrvatskom zagorju i razgledala ponudu brojnih izlagača iz cijele Hrvatske i susjednih zemalja te nazočila „Večeri novih popevki“ na 54. Festivalu kajkavskih popevki .

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari