Pratite nas

Analiza

SIGURNOSNA KULTURA

Objavljeno

na

„Ovo je početak vaše noćne more, danas proglašavamo novi 11. rujan. Bruxelles je samo zrno od onoga što slijedi, ubit ćemo vaše ljude u borbi koja će se odvijati u vašim domovima, ulicama, bolnicama i školama.“

Ovo nije reklama za film s apokaliptičkom tematikom, to je poruka Islamske države „križarskim zemljama“ da ih očekuju crni dani zbog neprijateljstva i borbe koju vode protiv nje. Poruka je objavljena u šokantnom videu, najvjerojatnije snimljenom u iračkom gradu Mosulu, nakon višestrukih napada u Bruxellesu.

[ad id=”93788″]

Iako su još do nedavno mnogi europski i domaći političari u sinkroniziranom djelovanju s dijelom medija i samozvanih udruga za ljudska i svaka druga prava, činili sve da nas uvjere da ne postoji ozbiljna opasnost od nekontroliranog egzodusa migranata na europske prostore, događaji koji su uslijedili razuvjerili su ih na vrlo krvav način. Legendaran je nastup Vesne Pusić, u to vrijeme potpredsjednice Vlade i ministrice vanjskih i europskih poslova, koja je „vrlo zrelo i dubokoumno“ zaključila: „ Teroristi ne putuju probušenim madracima već business klasom u avionima. Sklonost da se stigmatizira ljude koji su u nevolji i da se svoja bezosjećajnost opravda strahom, mislim da je to jedan od nižih ljudskih poriva.“

Neobjašnjiva je politika svemoćne Angele Merkel i njeni gromki pozivi migrantima da slobodno prelaze granice, a oni koji su upozoravali da je pitanje migranata uz humanitarno svakako i sigurnosno pitanje dobivali su moralne packe i lekcije o humanosti.

Čak su i televizijske kamere zabilježile predsjednika Europske komisije Jeana-Cloude Junckera kako mađarskog premijera Viktora Orbana, zbog čvrstih stavova prema izbjegličkoj krizi, naziva diktatorom. Medijski prostor širom Europe sustavno je propagirao novu europsku politiku „širom otvorena vrata“ i samo malobrojni sigurnosni stručnjaci, ako su i dobili medijski prostor, usudili su se javnosti otvoreno prikazati što se događa i što slijedi. Sve navedeno dovelo je do neviđenog kolapsa državnih sigurnosnih sustava od Ankare do Stockholma sa posljedicama od kojih stara dama Europa drhti kao prut očekujući nove udarce koji dolaze sa svih strana. Drhti jer je neobjašnjivo dala vrijeme i koridor, Balkansku rutu, ISIL-u da na njeno tlo uvede i ustroji svoju logističku i operativnu infrastrukturu.

Otvorena je europska fronta bez vidljive bojišnice gdje uvjete i načine provođenja Novog rata diktira nevidljivi neprijatelj koji u malim, neovisnim skupinama sije strah i teror europskim ulicama i na sebe veže desetke europskih oružanih formacija veličine brigada i pukovnija koji smetaju jedni drugima. Tragikomičan dokaz je katastrofalna reakcija belgijskih snaga sigurnosti pri uhićenju Salaha Abdeslama.

Uhićen je u petak ali do napada u Bruxellesu, koji su izvedeni u utorak, na ispitivanju je proveo svega sat vremena. Unatoč otkriću oružja i sredstava za bombaške napade, te ozbiljnih indicija da je u pripremi velika teroristička akcija u Bruxellesu, istražitelji su vjerovali ili ne, najtraženijeg europskog teroristu ispitivali vrlo kratko jer je izgledao umorno od operacije nakon što je ranjen u pokušaju bijega. Kada se ovome doda informacija da su policajci, ranije dobivene informacije o njegovom boravku u Molenbeeku, jednostavno zaboravili proslijediti nadležnim službama, postavlja se pitanje koliko se građani Europske unije mogu pouzdati u postojeće sigurnosne sustave. Sve izraženiji je i strah političara, pa francuski premijer Manuel Valls, nakon napada u Belgiji izjavljuje da je Europa u ratu. Šef  Europola Rob Vejnrajt je upozorio da teroristički napadi u Bruxellesu pokazuju da je mreža od 5.000 terorista u Europi daleko opasnija nego što se strahovalo. „Njihova mreža je raširenija nego što smo mislili. Teško je procijeniti koliko je terorista u ovom trenutku spremno za napade, ali smo zabrinuti zbog 5.000 radikaliziranih iz Europe koji su ratovali u Iraku i Siriji.“  Visoka predstavnica EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Federica Moghenini zaplakala je dajući izjavu o napadima u Belgiji i time jasno pokazala nesnalaženje i svu nemoć europskih institucija u kriznim trenucima kada treba odlučno djelovati.

Čak i površne stručne analize ukazuju da europski sigurnosni sustavi nisu ni približno blizu unisonog modela obavještajnog djelovanja kojim bi se moglo učinkovito suprotstaviti novonastalim okolnostima i terorističkim prijetnjama. To nesnalaženje bi vrlo brzo europske gradove i države moglo vratiti na obrambenu taktiku srednjeg vijeka. Obrana utvrdama i rigoroznim kontrolama na državnim granicama, ulazima u gradove i detaljna identifikacija osoba prilikom ulaska u prostorne zone raznih objekta od javnog značaja. Vrijednosti u koje se Europa kune, kao što su građanska prava, Schengenski sporazum i Europa bez granica, slobodan protok ljudi i roba, integracijski procesi, multikulturalnost,  urušavaju se i tresu temelje Europske unije. Neizbježan je scenarij jačanja nacionalizama i sve čvršća povezanost država koje iz slične perspektive gledaju na ove izazove poput zemalja Višegradske skupine (Poljska, Mađarska, Češka i Slovačka).

Hrvatskoj se javnosti mora kristalno jasno prezentirati trenutna pozicija i opasnosti po pitanju sigurnosti njenih građana. Ne želeći  raspirivati iracionalni strah moramo biti svjesni da u našem bliskom okruženju, po izvješćima Europola i relevantnih obavještajnih izvora, egzistira značajan broj terorističkih kampova niskog intenziteta u kojima novaci ISIL-a provode obuku i pripremaju se za ratišta i terorističko djelovanje. Kada se uzme u obzir broj ljudi iz bliskog susjedstva (BiH, Kosovo, Sandžak, Albanija, Slovenija) koji ratuju ili su se vratili s ratišta Iraka i Sirije, još je jasnija ozbiljnost situacije u kojoj se nalazimo. Hrvatske državne institucije moraju biti spremne u začetku suzbiti moguće otvaranje nove izbjegličke rute iz Grčke preko Albanije, Crne Gore do Hrvatske (Jadranska ruta). Njeno aktiviranje bi bilo pogubno za hrvatsko gospodarstvo, u kojem je turizam najzdravija grana, a da ne govorimo o mogućim sigurnosnim prijetnjama.

U nacionalnu strategiju i sve segmente hrvatskog društva, mora se uvrstiti i razvijati nova grana kulture, sigurnosna kultura. Našoj djeci već od malih nogu moramo, sukladno njihovoj dobi, širom otvoriti oči i pripremiti ih za život u surovom svijetu koji smo im mi odrasli ostavili u nasljeđe. Već u osnovnim školama moramo ih sustavno učiti prepoznavanju mogućih opasnosti, da znaju kome se moraju obratiti i kako se ponašati u neželjenim, kriznim situacijama. Prijetnje s početka članka dovoljno su upozorenje da sigurnost uvrstimo u školske i edukacijske programe da ne bismo morali u budućnosti očajavati nad ruševinama naših škola.

Ivica Čutura, univ.spec.dipl.ing.sigurnosti

Kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Analiza

Analiza: Plenković sad zapravo tvrdi da je lani u samo par dana zaboravio lica i imena Grupe Borg s kojom se sastajao

Objavljeno

na

Objavio

Borg grupa, u kojoj su uz Martinu Dalić bili Ante Ramljak i Tomislav Matić iz tvrtke Texo Management, Matko Maravić i Tonći Korunić iz InterCapitala, Branimir Bricelj iz tvrtke Altera Savjetovanje i Odvjetničko društvo Šavorić i Partneri, radila je na pripremi Lex Agrokora da bi taj posao bogato naplatili savjetničkim ugovorima u Agrokoru, otkrio je Index pišući o Aferi Hotmail.

Upravo je premijer Plenković “molio” buduće pisce Lex Agrokora da se s njim sastanu “vezano za temu na kojoj rade”. Evo kako o tom pozivu piše Martina Dalić 5. ožujka, piše Index.

“Premijer moli da sutra dodete u Vladu u 15:30 vezano uz temu na kojoj radimo. Nadam se da cete uspjeti”, napisala je Dalić. Poziv se nije odnosio samo na članove Borg grupe nego i na Zdravka Marića, ministra financija.

Nakon poziva Dalić, Korunić će poslati u prilogu “uradak”, a riječ o hodogramu aktivnosti iz kojeg je razvidno da ta grupa radi tajno za vladu. “Draga Martina, U prilogu naš uradak. Skrećemo pažnju na listu pitanja koju bismo htjeli uputiti firmi”, napisao je Korunić.

Na tom sastanku raspravljalo se o aktualnoj situaciji u Agrokoru, ali i o izlasku iz te situacije, odnosno budućem zakonu. Bio je to vrlo bitan sastanak, a upravo je zbog tog sastanka odvjetnik Boris Šavorić odgodio direktan let za London. U Veliku Britaniju ipak je otišao tog dana, ali preko Beča u 18:40 sati i to nakon sastanka s Plenkovićem.

“Da li mogu povesti svog kolegu od povjerenja partnera Tonija, kojeg svi znaju. Pa ako se rasprava odulji, da imate pravnu podršku”, napisao je Šavorić u mailu.

Toni iz Šavorićeva maila je odvjetnik Toni Smrček, tako da ne stoji još jedna Plenkovićeva tvrdnja da nije znao o detaljima angažiranja tog odvjetničkog ureda jer su na sastanku bila dva odvjetnika iz Šavorićeva ureda.

Drugi sastanak tjedan dana prije nego je vlada prihvatila Lex

Drugi sastanak Borg grupe s premijerom održan je 23. ožujka, tjedan dana prije nego što će Lex Agrokor biti usvojen na vladi. Pisanje Lex Agrokora u to se vrijeme već dobro “zahuktalo”, pisao jeIndex.

Plenković ne može reći da nije znao za angažman Grupe Borg

Naime, 12. travnja 2017. Ante Ramljak je javno predstavio svoje suradnike i njihov angažman nakon donošenja Lex Agrokora. Teško je povjerovati da ih premijer nije prepoznao nakon tri sastanka s njima. Mediji su prenijeli sastav:

Povjerenik za Agrokor Ante Ramljak odabrao je osam najbližih suradnika koji bi mu trebali pomoći stabilizaciji poslovanja Agrokora i izvlačenju koncerna iz krize.

U savjetničkom timu su Marko Delić i Branimir Bricelj iz tvrtke Alter Capital, Tomislav Matić iz Texo Managementa, za pravna pitanja angažiran je odvjetnički ured Šavorić i partneri, za komunikaciju Kristina Laco iz Komunikacijskog ureda Colić, Laco i partneri, a iz samog Agrokora tu su Vladimir Bošnjak, Luka Cvitan i Anja Linić Sikavica.

BRANIMIR BRICELJ Spominjao se u kombinacijama i kao kandidat za vladina povjerenika u Agrokoru. Partner je u financijskoj tvrtki “Altera savjetovanje” i ima bogato iskustvo na području preuzimanja i spajanja, korporativnog upravljanja i restrukturiranja u različitim gospodarskim djelatnostima. Između ostalog, bio je voditelj razvoja u Plivi, a radio je u CA-IB-u gdje i Ante Ramljak.

MARKO DELIĆ Osnivač i partner u tvrtki “Altera savjetovanje” u području investicijskog bankarstva sa sjedištem u Zagrebu, usmjerene na pružanje usluga klijentima s područja Jugoistočne Europe. Prije osnivanja Altere, radio je kao direktor Deutsche bank za Centralnu Europu te u J.P. Morganu gdje je proveo 10 godina.

TOMISLAV MATIĆ Ramljakov partner iz tvrtke Texo Management koja se bavi pružanjem usluga financijskog savjetovanja prilikom prodaja, spajanja ili preuzimanja kompanija, te usluga financijskog i investicijskog konzaltinga. Radio je u Ministarstvu financija te u Quaestus fondu gdje je također radio i Ramljak.

VLADIMIR BOŠNJAK Radi u Agrokoru na poziciji izvršnog direktora za strategiju i tržišta kapitala, na kojoj je prije njega radio sadašnji ministar financija Zdravko Marić. Bošnjak je bio direktor za ulaganja u bivšoj Hypo banci, a također je radio u CA-IB-u, investicijskoj banci, članici Bank Austria Groupa.

LUKA CVITAN Od 2011. radi u Agrokoru na poziciji menadžera za strategiju i tržišta kapitala. Prije toga radio je i školovao se u Velikoj Britaniji.

ANJA LINIĆ SIKAVICA Direktorica Ureda za odnose s javnošću Agrokora. U koncernu radi od 2002. godine.

BORIS ŠAVORIĆ Za pravna pitanja povjerenik Agrokora angažirao je odvjetnički ured Šavorić i partneri. Ured pruža odvjetničke usluge u Hrvatskoj iz područja trgovačkog prava, tržišta kapitala, međunarodnih akvizicija i projekata razvoja nekretnina. Boris Šavorić bio je vođa odvjetničkih timova nekoliko važnih projekata i preuzimanja kompanija u Hrvatskoj, a nositelj je priznanja Svjetske Banke za rad i doprinos u Investing Across Borders.

KRISTINA LACO U timu Ante Ramljaka za komunikacijsku strategiju zadužena je Kristina Laco, direktorica i partnerica u Komunikacijskom uredu Colić, Laco i partneri. Laco je poznata komunikacijska stručnjakinja s bogatim iskustvom u savjetovanju menadžera domaćih i međunarodnih tvrtki koje posluju na hrvatskom tržištu, pisao je dnevnik.hr 12. travnja 2017. godine.

O tome je pisao i tportal i drugi mediji.

“Jedino problematično pitanje po meni je pitanje odabira podizvođača. Pozivam sve ljude o kojima se radi, a to su ljudi sa svojim poslovnim i ljudskim integritetom, neka naprave jednu gestu. Neka osim troškova i naknade koju je dobio Ante Ramljak vrate novac kompaniji.

Sve ono što smatraju da je suvišno i da odagnamo jednom za uvijek bilo kakvu logiku nekakvog ili nečijeg profiterstva koje samnom nema veze, niti me je itko pitao, niti sam znao tko će biti podizvođač, a još manje kolike će im biti naknade. I ne dolazi u obzir da ja politički, a još manje Vlada i HDZ trpi štetu ili odgovara zbog te situacije. Ja se svaki dan budim miran i idem spavat miran i nemam nikakav problem i rado bi da se sve rasvjetli”, rekao je jučer Plenković, nakon više od godinu dana, a nakon što su svi saznali da se ekipa koja je pisala Lex Agrokor odmah nakon toga počela masno naplaćivati.

hrvatska-danas.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Analiza

Europa je ugrožena iznutra

Objavljeno

na

Objavio

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati