Pratite nas

BiH

Sigurnosne i pravosudne rupe migrantima omogućuju počinjenje kaznenih djela bez procesuiranja

Objavljeno

na

Foto: Ilustracija

Odluka Županijskog suda u Bihaću, prema kojoj je donesena oslobađajuća prvostupanjska presuda za ubojstvo Alžirca u Velikoj Kladuši, koje su navodno počinili također državljani Alžira Ismail Mehaili i Walid Farauiki, otvorila je Pandorinu kutiju nedorečenog zakona koji bi se trebao baviti kažnjavanjem migranata u BiH, piše Večernji list BiH.

Naime, optuženi nisu imali identifikacijskih dokumenata i iz tog razloga su oslobođeni. O problemu identiteta migranata nedavno je ukazao i ravnatelj Službe za poslove sa strancima u BiH Slobodan Ujić.

Davno napustili svoje zemlje

Među onima koji ilegalno ulaze u BiH, 99,9% njih nema nijedan identifikacijski dokument ni bilo što na osnovi čega bi se vidjelo iz koje zemlje dolaze. Riječ je o osobama koje su davno napustile svoje države, koje su bile u Turskoj, Grčkoj, pa i u Srbiji.

Točno je da nisu svi izbjeglice iz Sirije. Od do sada registriranih kojima su uzeti biometrijski podaci, iz Sirije ih je oko 30 posto, a po broju migranata slijede Pakistan, Afganistan, Irak, Iran itd. U migrantskom valu stigli su ljudi iz 40 zemalja, kazao je ravnatelj Službe za strance u BiH Slobodan Ujić. Naime, u slučaju migranata, domaće institucije u BiH, a posebice policijske agencije, nemoćne su.

Kada dođe do počinjenja kaznenog djela, policijski službenici migrante privedu u službene policijske prostorije i tu dolazi do problema. Gotovo nijedan od njih nema identifikacijski dokument države iz koje dolazi, nego su ih policijski službenici prisiljeni legitimirati na osnovi podataka koje im oni sami kažu.

Riječ je, naravno, o lažnom identitetu. Tužiteljstvo, pak, ne može podignuti optužnice na osnovi lažnog identiteta te bez obzira na to o koliko se teškom kaznenom djelu radi, migrant koji ga je počinio ponovno je na slobodi u razdoblju od 24 sata od privođenja u policijsku postaju.

Zbog svega navedenog postoji bojazan da će migrantima manjkavost sigurnosnog i pravosudnog sustava BiH, koji im omogućuje počinjenje kaznenih djela bez procesuiranja, dati krila da mogu činiti što hoće i da pritom ne budu procesuirani.

Lažni identiteti

Na probleme ilegalnih migranata već dulje vrijeme upozorava i ravnatelj Granične policije Zoran Galić, koji je nedavno izjavio kako je trenutačno sve aktivnija ruta kroz Hercegovinu.

Govoreći o rješenju problema nekontroliranog kretanja migranata kroz BiH, Galić je u više navrata naglašavao kako se ovaj problem može riješiti izmjenom Zakona o strancima u BiH. Naime, BiH bi trebala primijeniti praksu Mađarske i Srbije, koje su skratile rok za traženje azila na svega 24 sata.

Tako bi i u Zakonu o strancima u BiH prvenstveno trebalo promijeniti članak koji se odnosi na razdoblje dano strancima za traženje azila. Ono je sada 14 dana. Uz to, strancima bi u razdoblju dok ne dobiju azil trebalo potpuno ograničiti kretanje.

Skraćivanjem tog roka na 24 sata i ograničenjem kretanja izbjegao bi se prostor za manipulaciju koji se migrantima sada otvara. Naime, većina njih po ulasku u BiH da izjavu kako ima namjeru podnijeti zahtjev za azil, no tek rijetki u 14 dana to i naprave.

 

MUP-a HNŽ-a: Migranti pokazuju sve veću agresivnost prema policiji

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

BiH u potpunoj blokadi već više od osam mjeseci

Objavljeno

na

Objavio

Osam mjeseci traje postizborna kriza u Bosni i Hercegovini koja se ogleda u potpunoj nefunkcionalnosti konstituiranih tijela vlasti i opstrukcijama uspostave preostalih, piše Večernji list BiH. Razmjenjuju se optužbe i prebacuje odgovornost za ovakvo stanje, ali jasno je kako su u pitanju povezani procesi.

Formalno su, sukladno izbornim rezultatima, konstituirani Predsjedništvo BiH, Zastupnički i Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH. Još se čeka na uspostavu Vijeća ministara, a zbog opstrukcija bošnjačke strane tog procesa, Srbi su odlučili zakočiti imenovanje parlamentarnih povjerenstava. Također, Predsjedništvo BiH nikada nije bilo neaktivnije, izuzmu li se medijske, manje-više populističke izjave članova pojedinačno.

Političko Sarajevo inzistira na usvajanju Nacionalnog godišnjeg plana, kao dijelu integracijskog puta BiH u NATO. Postavljaju to kao uvjet za deblokadu imenovanja Vijeća ministara. Istodobno, optužuju srpsku strnu za blokadu procesa na državnoj, a hrvatsku za uvjetovanje izbora federalne vlasti. S druge strane, Srbi tvrde kako je pozadina cijele politike iz Sarajeva da se pobjedničke snage iz Republike Srpske, a prije svih SNSD, što je moguće dulje drže podalje od institucija izvršne vlasti na državnoj razini. Jasno je da SDA i njegovi bošnjački partneri žele održati kadrove poraženog i raspadnutog Saveza za promjene RS u Vijeću ministara do kad je god to moguće. Pri tome na njih ne vrše nikakav pritisak da prihvate Nacionalni godišnji plan u Vijeću ministara.

Iako podržava i europski i euroatlantski put BiH, kao i uspostavu vlasti, hrvatska strana je svojevrsni talac političke šahovske partije Bošnjaka i Srba. No, ulogu talaca imaju i svi građani BiH, jer bez vlasti nema ni napretka na europskom putu, kao ni novog paketa ekonomskih i socijalnih reformi. Europska komisija je u svom izvješću jasno stavila do znanja da je uspostava vlasti temeljni preduvjet za dobivanje kandidacijskog statusa i za ozbiljan reformski put BiH. Trenutačna situacija ne pogoduje ni suočavanju s ozbiljnim sigurnosnim i humanitarnim problemima, kao što je migrantska kriza koja poprima sve dramatičnije razmjere.

Postupno se dovodi u pitanje i funkcioniranje drugih institucija jer se proces imenovanja rukovodnih kadrova namjerno odugovlači. Najbolji primjer za to je odluka bošnjačke strane u Vladi Federacije da blokira imenovanje novog ravnatelja Federalne uprave policije. No, nije to jedina institucija koja je bez čelnog čovjeka i najodgovornije osobe.

Pitanje je koliko u ovoj situaciji može pomoći i aktivniji angažman međunarodne zajednice koji se ogleda i kroz sve veći interes SAD-a. Učestali su posjeti i poruke visokih američkih dužnosnika zaduženih za ovaj dio svijeta, koji su svjesni da ovako nefunkcionalna i blokirana BiH ugrožava i regionalnu stabilnost i napredak na kojima SAD s partnerima radi već godinama. Rezultat njihova pojačanog angažmana u BiH mogao bi se vidjeti vrlo brzo, piše Večernji list BiH.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

HNS predložio modele za izbor članova Predsjedništva

Objavljeno

na

Objavio

Najviše vremena u elaboriranju prijedloga i komentarima oko mogućih zamki potrošili su predstavnici stranaka okupljenih oko Hrvatskog narodnog sabora BiH na način izbora članova Predsjedništva BiH na nedavno održanoj sjednici, piše Večernji list BiH.

Pojavila su se tada neka stara, ali i modificirana rješenja izmjena koja se tiču osiguranja legitimnog političkog predstavljanja. Naime, sudionicima su predložena rješenja koja bi se trebala ponuditi partnerima s bošnjačke strane u pregovorima koji će prethoditi uspostavi izvršne vlasti u FBiH, izboru predsjednika, dvoje dopredsjednika te Vlade. Tri su modela predstavljena sudionicima o izmjenama načina izbora članova Predsjedništva BiH.

Izbjeći majorizaciju

Jedan od njih odnosi se na ranije predstavljeni model koji je izradio Institut za društveno-politička istraživanja s, uvjetno rečeno, trima izbornim područjima, A, B, C, kroz koje se bira dvojicu članova državnog vrha. Ovaj prijedlog, u biti, podrazumijeva da se dvojica članova Predsjedništva BiH biraju iz područja A, odnosno B, gdje su osvojila većinu glasova. Područja A i B su ona u kojima su Hrvati, odnosno Bošnjaci, većina, dok se područje C odnosi na mješovite sredine i također ima utjecaja na izbor dvaju kandidata.

Ovakav prijedlog, u biti, mogao bi dovesti do toga da se i ukine nacionalni prefiks iz Ustava pri izboru članova Predsjedništva, ali bi omogućio da Hrvati mogu izabrati svog člana državnog vrha, što im nije omogućeno u trima navratima nametanjem hrvatskog člana Predsjedništva. Željko Komšić je biran uz većinsku potporu bošnjačkih birača, što je izazvalo ozbiljnu krizu u BiH, budući da njegov izbor ne podržava ni jedna hrvatska politička stranka, ali ni znanstvene i kulturne ustanove. Katolička crkva također je upozorila na opasnost od preglasavanja Hrvata i nepravedan izbor.

Drugi model koji je predstavljen o izmjenama načina biranja članova Predsjedništva sličan je prvome s trima područjima, ali se temelji na županijskim granicama. Bit i ovoga prijedloga svodi se na to da se iz većinskih bošnjačkih županija bira jedan, a iz većinskih hrvatskih županija drugi član državnoga vrha.

O trećem modelu vodili su se razgovori pred dužnosnicima Europske komisije koja je pokušala posredovati pri pronalaženju rješenja za izmjene Izbornog zakona. U pitanju je tzv. elektorski model koji podrazumijeva da određena izborna područja nose određen broj bodova, na temelju čega se na kraju dobije pobjednik izborne utrke. Problem predloženog modela za vrijeme bruxelleskih pregovora bio je u tome što se zapravo ništa ne bi mijenjalo u odnosu na sadašnje stanje te bi Bošnjaci mogli ponovno birati dvojicu članova Predsjedništva.

HNS-ov model, međutim, modificiran je i rezultira mogućnošću legitimnog izbora kandidata. Za Dom naroda predstavljena su dva rješenja temeljena na presudi Ustavnog suda BiH u predmetu Bože Ljubića. Jedan od prijedloga je tzv. dioničarski model, dok se drugi svodi na to da se uvede prag po županijama za izbor izaslanika za Dom naroda.

Zakoniti prijedlozi

Naime, stranke okupljene oko HNS-a BiH tražile su da županije koje nemaju pet posto hrvatskog stanovništva u odnosu na ukupan broj ovoga naroda u FBiH ne mogu kandidirati izaslanike za Dom naroda.

Takav prijedlog, iako ga je Ustavni sud ocijenio ustavnim i zakonitim, izazvao je kritike dijela javnosti da bi pojedini Hrvati bili isključeni iz izbora za Dom naroda. Zbog toga je predložen model da se svi Hrvati koji budu izabrani u županijskim skupštinama nađu u izbornom kolegiju, ali da pri izboru za Dom naroda njihov glas vrijedi onoliko koliki je udjel te županije u ukupnom broju Hrvata u FBiH. Ovaj je model najpošteniji i ne isključuje nikoga, a osigurava legitiman izbor.

Za Mostar je predstavljeno načelno rješenje koje su postigle sve stranke u ovome gradu kako bi se konačno održali lokalni izbori na koje Grad Mostar čeka od 2012. godine.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari