Pratite nas

BiH

Sigurnosne i pravosudne rupe migrantima omogućuju počinjenje kaznenih djela bez procesuiranja

Objavljeno

na

Foto: Ilustracija

Odluka Županijskog suda u Bihaću, prema kojoj je donesena oslobađajuća prvostupanjska presuda za ubojstvo Alžirca u Velikoj Kladuši, koje su navodno počinili također državljani Alžira Ismail Mehaili i Walid Farauiki, otvorila je Pandorinu kutiju nedorečenog zakona koji bi se trebao baviti kažnjavanjem migranata u BiH, piše Večernji list BiH.

Naime, optuženi nisu imali identifikacijskih dokumenata i iz tog razloga su oslobođeni. O problemu identiteta migranata nedavno je ukazao i ravnatelj Službe za poslove sa strancima u BiH Slobodan Ujić.

Davno napustili svoje zemlje

Među onima koji ilegalno ulaze u BiH, 99,9% njih nema nijedan identifikacijski dokument ni bilo što na osnovi čega bi se vidjelo iz koje zemlje dolaze. Riječ je o osobama koje su davno napustile svoje države, koje su bile u Turskoj, Grčkoj, pa i u Srbiji.

Točno je da nisu svi izbjeglice iz Sirije. Od do sada registriranih kojima su uzeti biometrijski podaci, iz Sirije ih je oko 30 posto, a po broju migranata slijede Pakistan, Afganistan, Irak, Iran itd. U migrantskom valu stigli su ljudi iz 40 zemalja, kazao je ravnatelj Službe za strance u BiH Slobodan Ujić. Naime, u slučaju migranata, domaće institucije u BiH, a posebice policijske agencije, nemoćne su.

Kada dođe do počinjenja kaznenog djela, policijski službenici migrante privedu u službene policijske prostorije i tu dolazi do problema. Gotovo nijedan od njih nema identifikacijski dokument države iz koje dolazi, nego su ih policijski službenici prisiljeni legitimirati na osnovi podataka koje im oni sami kažu.

Riječ je, naravno, o lažnom identitetu. Tužiteljstvo, pak, ne može podignuti optužnice na osnovi lažnog identiteta te bez obzira na to o koliko se teškom kaznenom djelu radi, migrant koji ga je počinio ponovno je na slobodi u razdoblju od 24 sata od privođenja u policijsku postaju.

Zbog svega navedenog postoji bojazan da će migrantima manjkavost sigurnosnog i pravosudnog sustava BiH, koji im omogućuje počinjenje kaznenih djela bez procesuiranja, dati krila da mogu činiti što hoće i da pritom ne budu procesuirani.

Lažni identiteti

Na probleme ilegalnih migranata već dulje vrijeme upozorava i ravnatelj Granične policije Zoran Galić, koji je nedavno izjavio kako je trenutačno sve aktivnija ruta kroz Hercegovinu.

Govoreći o rješenju problema nekontroliranog kretanja migranata kroz BiH, Galić je u više navrata naglašavao kako se ovaj problem može riješiti izmjenom Zakona o strancima u BiH. Naime, BiH bi trebala primijeniti praksu Mađarske i Srbije, koje su skratile rok za traženje azila na svega 24 sata.

Tako bi i u Zakonu o strancima u BiH prvenstveno trebalo promijeniti članak koji se odnosi na razdoblje dano strancima za traženje azila. Ono je sada 14 dana. Uz to, strancima bi u razdoblju dok ne dobiju azil trebalo potpuno ograničiti kretanje.

Skraćivanjem tog roka na 24 sata i ograničenjem kretanja izbjegao bi se prostor za manipulaciju koji se migrantima sada otvara. Naime, većina njih po ulasku u BiH da izjavu kako ima namjeru podnijeti zahtjev za azil, no tek rijetki u 14 dana to i naprave.

 

MUP-a HNŽ-a: Migranti pokazuju sve veću agresivnost prema policiji

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Europska unija će izdvojiti 14,8 milijuna eura za migrante i izbjeglice u Bosni i Hercegovini

Objavljeno

na

Objavio

Europska unija izvijestila je da će izdvojiti 14,8 milijuna eura za migrante i izbjeglice u Bosni i Hercegovini, od čega je 13 milijuna namijenjeno za ilegalne migracije, priopćeno je iz Izaslanstva Europske unije u BiH.

Iznos od 13 milijuna eura bit će dodijeljen kao potpora za upravljanje migracijama, o čemu je potpisan provedbeni sporazum s Međunarodnom organizacijom za migracije (IOM).

Preostalih 1,8 milijuna eura namijenjeno je za humanitarnu pomoć, navodi se.

Povjerenik Europske unije za politiku susjedstva i pregovore o proširenju Johannes Hahn pozvao je vlasti da koordiniraju pristup prema pitanju migracija.

“Kao što se navodi u nedavnom Mišljenju Komisije, potrebno je da vlasti Bosne i Hercegovine osiguraju učinkovitu koordinaciju kapaciteta za upravljanje granicama i migracijama na svim razinama, kao i funkcioniranje sustava azila, što je nužno kako bi zemlja u potpunosti iskoristila znatnu pomoć Europske unije, i to u interesu izbjeglica i migranata, kao i lokalnih zajednica”, navodi se u izjavi povjerenika Hahna.

Istodobno povjerenik Europske unije za humanitarnu pomoć i upravljanje krizama Christos Stylianides rekao je kako vlasti moraju zadovoljiti humanitarne potrebe migranata.

“EU je posvećena pružanju pomoći onima kojima je pomoć najpotrebnija te zadovoljavanju osnovnih potreba izbjeglica i migranata u Bosni i Hercegovini, kao dopune naporima domaćih vlasti. Važno je da dobrobit izbjeglica i migranata bude u fokusu prilikom odlučivanja o lokacijama i kvaliteti prihvatnih centara“, rekao je povjerenik Stylianides, kako ga citiraju iz izaslanstva EU-a u BiH.

Na temelju rezultata prethodne pomoći, ovim sredstvima će se osigurati smještaj za oko 5.000 izbjeglica, tražitelja azila i migranata, omogućiti pristup zdravstvenim uslugama i zaštiti te pružiti pomoć onima koji borave izvan prihvatnih centara.

Od 2007. godine Europska unija je osigurala pomoć Bosni i Hercegovini u vrijednosti od 44,8 milijuna eura u oblasti migracija i upravljanja granicama kroz Instrument pretpristupne pomoći.

Iz Europske komisije su naveli i da novu lokaciju u mjestu Vučjak kod Bihaća, na kojoj vlasti Unsko-sanske županije smještaju migrante, i EU i UN smatraju neodgovarajućom.

U posljednjih mjesec dana porastao je broj migranata koji ulaze u BiH i koji se masovno pokušavaju preko Unsko-sanske županije dokopati Republike Hrvatske i dalje nastaviti prema zemljama Europske unije. (hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Krišto pojasnila razloge povlačenja apelacije: Željela sam ostaviti prostor za dogovor

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik HDZ BiH Dragan Čović obznanio je danas da je predsjedateljica Zastupničkog doma te dopredsjednica HDZ-a BiH Borjana Krišto povukla apelaciju podnesenu Ustavnom sudu BiH. U apelaciji se osporavaju odredbe Ustava FBiH prema kojima se iz svake županije bira po jedan izaslanik iz svakog konstitutivnog naroda u Dom naroda Federacije BiH ako je isti izabran u županijsku skupštinu, što je, prema apelaciji, suprotno odredbama Ustava BiH o konstitutivnosti i jednakopravnosti naroda.Identičnu odredbu u Izbornom zakonu BiH, naime, godinu dana ranije kao neustavnu Ustavni sud BiH je stavio izvan snage.

Upitana da pojasni razloge povlačenja apelacije Krišto je za Hrvatski Medijski Servis kazala da je svojim postupkom političkim strankama u BiH željela ostaviti prostor za dogovor kako bi se donijele izmjene Izbornog zakona  koje će osigurati legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda. 

-Moram podsjetiti javnost da smo mi zahtjev za ocjenu ustavnosti odredbi Ustava Federacije BiH podnijeli već prije godinu i pol dana. Naravno da je taj zahtjev po svemu bio prioritetan s obzirom na to da je BiH prošle godine ulazila u opće izbore. Tu apelaciju svakako je trebalo riješiti, rekla je Krišto.

Krišto pojašnjava da se nakon toga otišlo u pokušaj pronalaska rješenja za provedbu posrednih izbora u Federaciji BiH (način izbora izaslanika u Dom naroda federacije BiH).

-Središnje izborno povjerenstvo (SIP BiH) na neki je način nametnulo i dodatno usložnilo sve političke i demokratske procese u BiH. U ožujku sam poslala dopis Ustavnom sudu BiH u kojem sam navela da, u trenucima kada imamo konstituiranu zakonodavnu i razgovara se o formiranju izvršne vlasti, apelacija na neki način nije prioritet, rekla je Krišto.

Strankama ostaviti prostor 

Dopredsjednica HDZ-a istaknula je da je u dopisu Ustavnom sudu BiH pojasnila kako je mišljenja da bi se političkim strankama u BiH trebalo ostaviti prostora da dogovorom dođu do rješenja kada su u pitanju izmjene Izbornog zakona BiH.

„Za odluku Ustavnog suda koja se odnosi na legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda kojom su određeni dijelovi Izbornog zakona BiH stavljeni van snage mora se naći rješenje kroz izmjene Izbornog zakona u Parlamentarnoj skupštini BiH“, rekla je Krišto, dodajući da nije željela dodatno usložnjavati političku situaciju u BiH.

Političko i medijsko Sarajevo dirigira procese

Predsjedateljica Zastupničkog doma Parlamenta BiH u izjavi za HMS komentirala je i utjecaj bošnjačkih medija i političkog Sarajeva na njenu apelaciju Ustavnom sudu BiH. Kazala je kako su se pojavili različiti natpisi koji govore da hrvatski politički predstavnici vrše pritisak na Ustavni sud BiH.

„Voljela bih da mi netko objasni na koji to način mi možemo utjecati na Ustavni sud BiH. Upravo oni su ti koji dirigiraju procese i imaju svoje ustavne suce, bilo da su međunarodni ili bošnjački. Oni kreiraju priču i politiku te znaju kakva bi trebala biti odluka te je li ili nije nešto povučeno“, istaknula je Krišto.

Proces se odvija jako teško

Krišto ponavlja da se prvo obratila Ustavnom sudu BiH kazavši da njena apelacija sada nije prioritet u smislu stavljanja na dnevni red kada se već do sada stvar nije riješila.

„Mjesec dana nakon toga sam povukla zahtjev iz istih razloga kako bismo pokušali naći rješenja kada je u pitanju implementacija odluke Ustavnog suda koja se odnosi na Izborni zakon. Ovaj proces ide jako teško iako je za izmjene Izbornog zakona nužna prosta, odnosno obična većina u Parlamentarnoj skupštini“ pojasnila je Krišto.

Apelacija “Krišto” = Apelacija “Ljubić”

Visoka dužnosnica HDZ-a BiH i HNS-a smatra da, imajući u vidu promjene Ustava Federacije BiH te obrazloženje i utemeljenje zahtjeva ova apelacija ni na koji način ne može biti drugačija od odluke Ustavnog suda BiH kada je u pitanju legitimno predstavljanje (presuda „Ljubić“).

Razlika u vrijednosti glasa puta 

Podsjećamo. predsjedateljica Zastupničkog doma Parlamenta BiH Borjana Krišto podnijela je apelaciju Ustavnom sudu BiH 12. siječnja 2018. godine koja osporava pravilo da se iz svake županije bira po jedan izaslanik iz svakog konstitutivnog naroda u Dom naroda Parlamenta FBiH ukoliko je takav izabran u skupštinu županije.

Krišto smatra da su odredbe Ustava Federacije BiH koje definiraju da primjerice Bosansko-podrinjska županija, u kojoj po posljednjem popisu žive 24 Hrvata, i Posavska županija, u kojoj je 36.000 Hrvata, biraju identično – jednog izaslanika, gdje je razlika u vrijednosti glasa 1400 puta, suprotne odredbama Ustava BiH o konstitutivnosti i jednakopravnosti naroda.

Krišto je mišljenja da je članak 8 Ustava FBiH, a napose stavci 3. i 4., u suprotnosti s Ustavom BiH, s Protokolom europske konvencije i s Međunarodnim paktom o građanskim i političkim pravima./B. Galić/HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari