Pratite nas

Vijesti

Simbolika jasenovačkih kolona

Objavljeno

na

Priča o dvije kolone u Jasenovcu je, s jedne strane priča o nastojanju nasljednika ubojica s Križnoga puta i ubilačke političke namjere uništenja svake klice hrvatske državnosti, zadržati svoje pravo na uništenje, te, s druge strane, priča o državnoj vlasti koja ne smije zbog izbora javno reći ono što ovi prvi misle i govore, ali im svojom kolonom i poklonom pred odavno kompromitiranim odnosom prema stvarnim žrtvama, daje za pravo, piše Marko Ljubić.

Prema tome, iako fizički imamo dvije kolone, u biti je to jedna pogubna kolona.

Pupovac, Kraus i Habulin su samo ružno političko, društveno i vrijednosno naličje hrvatske realnosti, kojoj još uvijek privid nekakve pristojnosti daju Kolinda Grabar Kitarović i Andrej Plenković sklanjajući se iza pojmova i uspomena na dane obnove države uz pomoć nekolicine sudionika tih događaja.

Baš me zanima hoće li se njih dvoje usuditi pokazati minimum samopoštovanja i poštovanja prema vlastitom narodu, pa upozoriti strane veleposlanike da bi priključenje Pupovčevoj, Habulinovoj i Krausovoj koloni bilo težak diplomatski i civilizacijski gaf, izravno usmjeren protiv državne vlasti i prije svega, hrvatskog naroda.

Kad ih već ne smiju pozvati u Knin na Dan pobjede, ili u Bleiburg na komemoraciju hrvatskoj žrtvi, bilo bi primjereno upozoriti ih da je državi domaćinu neprihvatljivo da sudjeluju u održavanju besramne krivotvorine koja je uz sve ostalo, za račun srpskih imperijalnih nastojanja, odavno ponizila realne jasenovačke žrtve.

Marko Ljubić

Kraus: Ne idemo na zajedničku komemoraciju u Jasenovac

Što vi mislite o ovoj temi?

Vijesti

Odbor EP-a poziva da se Hrvatska, Bugarska i Rumunjska prime u Schengen

Objavljeno

na

Objavio

Odbor za građanske slobode Europskog parlamenta pozvao je zemlje članice EU-a da poduzmu potrebne korake za primanje Hrvatske, Bugarske i Rumunjske u šengenski prostor te na brzi povratak na normalno funkcioniranje kako bi se osigurala sloboda kretanja i podupro gospodarski oporavak.

Europski parlament “poziva Vijeće i države članice da pojačaju svoje napore kako bi se dovršila integracija šengenskog prostora na sve zemlje članice”, kaže se u prijedlogu rezoluciju koju je Odbor za građanske slobode izglasao u četvrtak navečer.

Za rezoluciju o situaciji u šengenskom prostoru nakon pandemije covida-19  glasalo je 53 članova Odbora, 6 je bilo protiv i šest suzdržanih. Očekuje se da će se o ovom prijedlogu glasati na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta koja se održava od 17. do 19. lipnja.

Europska komisija je 22. listopada prošle godine ocijenila da Hrvatska ispunjava potrebne kriterije za ulazak u šengenski prostor i pozvala Vijeće EU-a da Hrvatsku uključi u prostor bez unutarnjih graničnih kontrola.

Vijeće EU-a, odnosno države članice, još nisu imale na dnevnom redu evaluaciju Komisije o hrvatskoj spremnosti za ulazak u šengenski prostor. Za odluku o primanju potrebna je suglasnost svih zemalja članica, dok Europski parlament o tome donosi mišljenje.

Bugarska i Rumunjska još od 2011. imaju pozitivnu evaluaciju Europske komisije, ali unatoč tome nisu dio šengenskog prostora jer nema suglasnosti svih zemalja članica.

U prijedlogu rezolucije izražava se spremnost Parlamenta da izradi mišljenje o punoj provedbi šengenskog zakonodavstva u Hrvatskoj čim to Vijeće zatraži.

Sve zemlje članice EU-a istodobno su i članice šengenskog prostora osim Hrvatske, Bugarske i Rumunjske te Cipra, koji to ne može jer ne kontrolira cijeli svoj teritorij i Irske, koja to ne želi jer bi morala uspostaviti granične kontrole sa Sjevernom Irskom. Dijelom šengenskog prostora su i četiri zemlje koje nisu članice EU-a: Island, Norveška, Švicarska i Lihtenštajn.

U prijedlogu rezolucije izražava se zabrinutost zbog sadašnje situacije jer su zbog pandemije koronavirusa uvedene kontrole na unutarnjiim graniama te se poziva na što brži povratak na normalno funkcioniranje bez unutarnjih kontrola.

“Brzi i koordinirani povratak na puno funkcioniranje šengenskog prostora od najveće je važnosti za očuvanje sloboe kretanja, jednog od glavnih postignuća europskih integracija, te za osiguranje gospodarskog oporavvka nakon pandemije”, kaže se u prijedlogu rezolucije.

U tekstu se pozivaju zemlje članice da smanjuju ograničenja kretanja u onoj mjeri u kojoj se ublažavaju ograničenja uvedena radi suzbijanja pandemije. Ističe se da bi regionalni pristup bio primjereniji od kontrola na granicama država članica te da bi se kontrole mogle ukinuti u susjednim regijama u kojima se zdravstvena situacija popravila na usporediv način

Također se pozivaju zemlje članie da što prije započnu raspravu o uspostavi plana za oporavak šengenskog prostora kako bi se spriječilo da privremene granične kontrole ne postanu polutrajne. Plan za oporovak trebao bi predvidjeti i mjere za mogući drugi val pandemije.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

MORH: Potpisan sporazum o potpori budućem NATO-vom centru izvrsnosti

Objavljeno

na

Objavio

U Ministarstvu obrane (MORH) u ponedjeljak je potpisan Tehnički sporazum o potpori kojim će MORH pružati Međunarodnom središtu za obuku specijalnih zračnih snaga za koje se vjeruje da će u budućnosti postati NATO-ov centar izvrsnosti.

Sporazum o materijalnoj, logističkoj, administrativnoj i personalnoj potpori potpisali su državni tajnik Ministarstva obrane Tomislav Ivić i direktor Međunarodnog središta za obuku specijalnih zračnih snaga (MSAP TC), pukovnik Tomislav Pušnik. Državni tajnik Ivić istaknuo je da je preuzimanjem uloge države domaćina Republika Hrvatska, zajedno s partnerima, poduzela važan korak prema daljnjem razvoju sposobnosti NATO-a kroz međunarodni program obuke kao sveobuhvatni okvir suradnje.

”Ponosni smo što će se u Središtu obučavati najbolji piloti za provedbu specijalnih zračnih operacija iz Hrvatske, Mađarske, Bugarske i Slovenije te koristim ovu prigodu da još jednom čestitam zemljama članicama na svemu što je učinjeno do sada”, poručio je Ivić.

O važnosti daljnjeg razvoja sposobnosti specijalnih zračnih snaga govorio je i načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga (GS OSRH) admiral Robert Hranj koji je vjeruje da će Međunarodno središte za obuku specijalnih zračnih snaga u Zemuniku u budućnosti postati NATO centar izvrsnosti.

Direktor MSAP-a kazao je da osnivanje središta ima izniman značaj za sve zemlje koje u njemu sudjeluju jer se obukom u ovom centru primjenjuju NATO-vi standardi za specijalne zračne snage (NATO SOF) čime se povećava i razvija interoperabilnost specijalnih zračnih snaga.

”Iako je cijeli projekt još uvijek na početku, naše ambicije su velike. Vjerujemo kako se upornim i kontinuiranim radom može ostvariti ono što planiramo, a to je da MSAP TC postane NATO centar izvrsnosti”, rekao je Pušnik.

Zamjenik direktora MSAP TC-a pukovnik Peter Simon izrazio je zadovoljstvo napretkom i načinom rada MSAP-a istaknuvši da njegovo postojanje od samog početka podupire NATO Sjedište specijalnih operacija i američko Zapovjedništvo specijalnih operacija u Europi. ”U ime naših međunarodnih članova i sudionika obuke, izražavam duboku zahvalnost Republici Hrvatskoj, kao zemlji domaćinu programa. Njihova predanost naš je ključ uspjeha”, zaključio je Simon.

Časnik za standardizaciju i sigurnost letenja u MSAP TC pukovnik Teodor Rashkov te časnik za obuku i planiranje u MSAP TC pukovnik Tomaž Oblak složili su se da je u cijeloj obuci najvažnija razmjena međusobnih iskustava i znanja te kako ulaganje u specijalne zračne snage predstavlja smjer razvoja oružanih snaga. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari