Pratite nas

Nebuloze

SIP dao zeleno svjetlo Selmi Cikotiću za ministra sigurnosti BiH

Objavljeno

na

Središnje izborno povjerenstvo (SIP) BiH, nakon izvršenih provjera, potvrdilo je na današnjoj sjednici da kandidat SDA Selmo Cikotić ispunjava uvjete propisane zakonom za imenovanje na dužnost ministra sigurnosti u Vijeću ministara Bosne i Hercegovine, saznaje Srna u SIP-u.

Nakon izvršenih provjera u SIP-u, Agencija za istrage i zaštitu BiH ima rok od 30 dana da izvrši provjere koje je Cikotić naveo u obrascu SIP-a.

SDA je kandidirala Cikotića za ministra sigurnosti u Vijeću ministara BiH nakon što je Fahrudin Radončić podnio ostavku na ovu dužnost.

Podsjećamo, Udruga dragovoljaca i veterana HVO-a HR HB izrazila je protivljenje Cikotićevoj kandidaturi istaknuvši da je SDA-ov prijedlog izrugivanje i omalovažavanje hrvatskih žrtava u Bugojnu.

Također Koordinacija udruga HVO-a Cikotića smatra odgovornim protjerivanje 15 000 Hrvata iz Bugojna.

Navode i da je u Bugojnu kroz samo nekoliko dana ubijeno 200 Hrvata, u logore odvedeno oko dvije tisuće te da se 20 Hrvata još uvijek smatra nestalima jer njihova tijela nisu pronađena.

Ovakav stav braniteljskih udruga iz Bugojna podržale su i političke stranke okupljene u Hrvatski narodni sabor BiH.

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj

Nebuloze

Unatoč međunarodnim upozorenjima, Aja Sofija opet postala džamija

Objavljeno

na

Objavio

Tursko državno vijeće, najviše sudište u zemlji, poništilo je odluku iz 1934. godine kojim je Aja Sofija proglašena muzejom. Odluka je bila očekivana od onog trenutka kad je turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan predložio vraćanje statusa džamije toj znamenitosti pod UNESCO-ovom zaštitom od 1985. godine.

Udruga koja je pokrenula slučaj tvrdi da je Aja Sofija bila u vlasništvu osmanskog sultana Mehmeda II. koji je 1453. osvojio Istanbul, tadašnji Konstantinopolis, i pretvorio već 900 godina staru bizantsku crkvu u džamiju.

Ekumenski patrijarh Bartolomej, duhovni vođa oko 300 milijuna pravoslavnih kršćana u svijetu, čije je sjedište na Fanaru u Istanbulu, unaprijed je najavio je da će takva presuda razočarati kršćane i “podijeliti” Istok i Zapad.

Riječ je o još jednoj odluci turskog predsjednika kojom nastoji ojačati muslimanski karakter Turske koju je Kemal paša Atatürk nakon Prvog svjetskog rata proglasio sekularnom republikom. Pretvaranje Aja Sofije iz džamije u muzej bio je jedan od koraka kojim je potvrđena sekularizacija zemlje. Sve do dolaska Erdoğana na vlast 2002. godine ta politika nije se dovodila u pitanje.

Ako i jest, reagirala bi vojska kao čuvar sekularnosti. No, Erdoğan je u sklopu priprema za otvaranje pregovora s EU stavio vojsku pod civilnu kontrolu. Prije četiri godine vojska je pokušala srušiti Erdoğana traljavo organiziranim pučem, što mu je dalo dodatni prostor za djelovanje.

Priča s Aja Sofijom ima još jednu razinu. Erdoğan je izgubio lokalne izbore u Istanbulu, gradu iz kojeg potječe, u kojem je bio gradonačelnik i koji se smatrao njegovim uporištem. Sada se nada da će ovim potezom vratiti povjerenje svojih bivših sugrađana.

Reakcije na odluku turskog suda bit će burne. Kršćanske zemlje tražit će da se odluka preispita i doći će do novih ozbiljnih tenzija. Grčka je poručila da Turska riskira stvaranje “golemog emocionalnog razdora” s kršćanskim zemljama.

– Pozivamo turske vlasti da i dalje sačuvaju Aja Sofiju kao muzej, kao ilustraciju njihove posvećenost poštivanju kulturnih tradicija i bogate povijesti, koje su oblikovale tursku republiku, i da jamče da će ostati otvorena za sve – bio je napisao američki državni tajnik Mike Pompeo.

Aja Sofija (grč. Ἁγίa Σοφία, Hagía Sophía: Božanska Mudrost) remek-djelo je bizantske arhitekture. Gradnja je započela 532. AD u doba cara Justinijana, koji je gradnju povjerio Antemiju iz Trala i Izidoru iz Mileta. Crkva je posvećena 537., a 558. godine urušila se glavna kupola nakon potresa. Novu, 7 m višu, sagradio je Izidor Mlađi.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Nebuloze

Austrija – Usvojena rezolucija protiv održavanja komemoracije na Lojbaškom polju kod Bleiburga

Objavljeno

na

Objavio

Austrijski parlament danas je usvojio rezoluciju protiv održavanja komemoracije na Lojbaškom polju kod Bleiburga. Njome traže od federalne vlade, preciznije od ministra unutarnjih poslova, da ispita sve pravne mogućnosti da zabrani događaj u Bleiburgu. Iz nadstranačkog konsenzusa i parlamentarne većine koja je podržala zahtjev izuzeli su se zastupnici Slobodarske stranke (FPÖ) te su stav branili argumentom o slobodi okupljanja kao demokratskom temelju.

Rezolucijom zastupnici ÖVP-a (narodnjaci) kancelara Sebastiana Kurza i njihovi koalicijski partneri Zeleni, te SPÖ-a (socijalisti) i liberalni NEOS traže od ministra unutarnjih poslova Karla Nehammera (ÖVP) da razmotri sve moguće pravne mjere na nacionalnoj, bilateralnoj i europskoj razini, da uzme u obzir Povelju EU o ljudskim pravima, europske konvencije o ljudskim pravima i druge ustavne norme kako bi se okupljanje na Bleiburgau, koje nazivaju “ultranacionalističkom-fašističkom komemoracijom” zabranilo već sljedeće godine. Usto, u rezoluciji, koja je neobvezujuća, traže da vlasti Koruške dobiju  sve informacije za procjenu imovinskih transakcija Počasnog bleiburškog voda.

Tijekom parlamentarne rasprave Peter Weidinger iz ÖVP-a istaknuo je i to na komemoraciju dolaze i ljudi u spomen na preminule rođake, bez političke instrumentalizacije, no da je potrebno napraviti jasnu distancu.

– Ovom se rezolucijom jasno zalažemo da se u Austriji ne toleriraju fašistička komemoracija, ekstremizam i reinterpretacija povijesti – kazao je narodnjak.

Za Zelene zabrana je već odavno trebala stupiti na snagu. Zastupnica Olga Voglauer ukazala je i na posebnu povijesnu odgovornost Austrije te činjenicu da je antifašizam osnovni princip demokracije, dok se u Bleiburgu veličaju zločinci.

– Nije riječ o komemorativnoj misi, što je ustanovila i biskupija Gurk, već o dijelu događanja  koji je politički instrumentaliziran i služi povijesnom revizionizmu – istaknula je. S njom se složila i Sabine Schatz (SPÖ), napomenuvši kako zabrana može biti ugrožena kupovinom zemljišta. Naime, austrijski su mediji javili kako je Počasni bleiburški vod uz postojećih 30.000 četvornih metara zemljišta na Bleiburškom polju kupio i dodatnih 18 tisuća kvadrata.

Rezoluciji su se glasnim povicima uspostavili zastupnici Slobodarske stranke, dok su zastupnici  Hannes Amesbauer i Dagmar Belakowitsch upozorili kako je riječ o skliskom terenu te da treba paziti kako se ne bi ograničila sloboda okupljanja i izražavanja.

– Nije na parlamentu da odlučuje kakva okupljanje želi. To je arogantno – kazao je Amesberger. Dagmar Belakowitsch je istaknula kako austrijska demokracija podrazumijeva i podnosi pluralizam mišljenja te dodala kako su se mnogi sudionici komemoracije usprotivili tomu da ih se etiketira kao fašiste.

Ove godine zbog epidemiološke situacije u Austriji nije bilo većih okupljanja. Pokrovitelj komemoracije i ove je godine bio Sabor, a šef parlamenta Gordan Jandroković vijenac za bleiburške žrtve položio je na Mirogoju. Na samom Bleiburškom polju, u njegovo je ime to učinio veleposlanik RH u Austriji, dok je misa za žrtve održana u Sarajevu.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Oglasi

Komentari