Pratite nas

BiH

SIP raspisuje izbore 8. svibnja, za vikend nastavak razgovora političara

Objavljeno

na

Zakovana je odluka da će Središnje izborno povjerenstvo (SIP) na sjednici u utorak 8. svibnja donijeti odluku o održavanju općih izbora, koji su inače predviđeni za listopad ove godine, što političkim čelnicima bošnjačkih i hrvatskih stranaka ostavlja vrlo kratak rok za postizanje dogovora, piše Večernji list BiH.

Iako su stajališta zbog bošnjačkog uguravanja ultimativnih zahtjeva, koji su posve suprotni presudi Ustavnog suda u slučaju “Ljubić”, sada ekstremno udaljena, američka veleposlanica Maureen Cormack i posebni predstavnik Europske unije u BiH Lars-Gunnar Wigemark odlučili su pokušati napraviti iskorak.

To samo pokazuje kako se strani diplomati više brinu o stabilnosti Bosne i Hercegovine nego pojedini političari u ovoj zemlji koji negiraju vlastiti Ustav, presude Ustavnoga suda BiH, ali i višestoljetnu tradiciju koja je svakoga puta kada se dogodilo narušavanje završavala na vrlo ružan način.

Sinoćnji nastavak razgovora također je bio jedan od poteza u tome pravcu. Najavljeno je da će se ovi razgovori intenzivirati sljedećih dana, tako da bi političarima, koji su uživali u produljenim prvosvibanjskim praznicima, predstojeći vikend mogao biti radni.

Predsjednik HDZ-a BiH i hrvatski član državnog vrha rekao je kako je optimist da se ipak dogovor može postići. 
 – Uvijek sam pozitivan prema sastancima. Vrijeme nam lagano istječe, ali pokušat ćemo unutar FBiH naći neki konsenzus – rekao je Čović.

I vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić jasno je ocijenio kako “jednostavni” građanski model države kakav zagovaraju bošnjačke stranke vodi urušavanju BiH. 
- Tko god potiče navedenu građansku opciju, ide za uništavanjem BiH u njezinoj multietničnosti – rekao je kardinal Puljić za portal Dnevnik.ba.

Točke prijepora poznate su, a mogućnost postizanja dogovora posve je poremećena prijedlozima bošnjačkih stranaka SDA, SDP-a BiH, DF-a i SBB-a BiH. Jedan od temeljnih stupova kompromisa u Washingtonskom sporazumu, kojim je 1994. okončan rat između Hrvata i Bošnjaka, odnosio se na Dom naroda. Prije toga međunarodna je uprava, mijenjajući ove dokumente, posve narušila balans između Hrvata i Bošnjaka.

Naime, do 2000. izborni propisi i pravila nisu omogućavali mogućnost makinacija, a kasnije i diskriminiranje Hrvata. Sve je kulminiralo 2002. godine kada je tadašnji visoki predstavnik Wolfgang Petritsch, a što je danas evidentno, ovjerio podjelu BiH na srpski i bošnjački dio te Hrvate ostavio da se pokušaju boriti za vlastita prava uz višestruko brojnije narode.

Ukinut je paritet u Vladi jer su do tada Hrvati imali po osam ministara i zamjenika, kao i koncenzus u odlučivanju. Sve to dovelo je do toga da u Vladi Federacije BiH danas bošnjačke stranke i njihovi dužnosnici doslovno mogu donijeti sve odluke bez da se Hrvate, ali i Srbe išta pita, čak iako nisu legitimni predstavnici toga naroda.

Nije slučajno da su sada bošnjačke stranke zamislile udariti na Dom naroda, doslovno ga ukinuti ili pak pretvoriti u posve nevažnu instituciju te provesti bošnjakizaciju FBiH.

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Potvrđena optužnica osmorici pripadnika tkz Armije BiH za ratni zločin nad Hrvatima u središnjoj Bosni

Objavljeno

na

Objavio

Sud Bosne i Hercegovine potvrdio je optužnicu državnog odvjetništva protiv osmorice nekadašnjih zapovjednika i pripadnika Armije BiH za ubojstvo najmanje 12 hrvatskih civila i ratnih zarobljenika u mjestu Križančevu Selu u Središnjoj Bosni gdje su po podacima hrvatske strane ubijene najmanje 64 osobe u jednoj od najkrvavijih vojnih operacija bošnjačkih postrojbi.

Kako je objavio portal Dnevnik iz Mostara koji sustavno prati procesuiranje ratnih zločina nad Hrvatima, optužnica je potvrđena više od četvrt stoljeća nakon što je zločin počinjen. Za ratne zločine nad hrvatskim civilima i ratniim zarobljenicima optužnice su podignute protiv Ibrahima Purića, Ibrahima Tarahije, Nijaza Sivre, Rušita Nurkovića, Almira Sarajlića, Šaćira Omanovića, Kasima Kavazovića i Sadika Omanovića.

U vrijeme počinjenja ratnog zločina u Križančevu selu u općini Vitez Purić je bio zapovjednik 325. brdske brigade i zapovjednik taktičke skupine sjever 3. korpusa, Tarahija je bio zapovjednik treće bojne 325. brdske brigade, Sivro pomoćnik zapovjednika za sigurnost te postrojbe, Nurković pomoćnik zapovjednika za moral, informativno-propagandnu djelatnost i vjerska pitanja, dok su ostala četvorica optuženih bili vojnici u postrojbi čiji su pripadnici počinili zločine odnosno bili izravni sudionici zločina.

Oni su konkretno optuženi za ratni zločin počinjen nad žrtvama hrvatske nacionalnosti na području Križančevog Sela te manjim naseljima Šafradina i Dubravice, gdje je 22. prosinca 1993. godine ubijeno najmanje 12 zarobljenih pripadnika HVO-a koji su se prethodno predali, kao i dvije civilne osobe, žene hrvatske nacionalnosti, te su sustavno sudjelovali u pljačkanju i uništavanju njihove imovine. Tijela ubijenih su razmijenjena 40 dana nakon zločina.

Na području Viteza na širem području Križančeva sela je uoči Božića 1993. ukupno ubijeno 64 Hrvata u sklopu operacije Armije BiH čiji je cilj bio potpuno slamanje postrojbi Hrvatskog vijeća obrane u središnjoj Bosni.

(Hina)

 

Križančevo selo – Strašan zločin tkz Armije BiH nad Hrvatima Srednje Bosne

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Od 3887 službenika samo 706 Hrvata

Objavljeno

na

Objavio

Prema podacima Agencije za državnu službu BiH, od 3887 zaposlenih, Bošnjaka je 1714, odnosno 44 posto. Srba je 1366 ili 35 posto te Hrvata samo 706 ili 18 posto.

Prema Daytonskom sporazumu Bosna i Hercegovina trebala je imati svega nekoliko institucija. Glavnina nadležnosti bila je na entitetima ili županijama u Federaciji BiH, piše Večernji list BiH. Ipak, nametanjem odluka visokih predstavnika i prebacivanjem ovlasti s nižih razina vlasti na državnu stvoren je ogromni administrativni aparat.

Prema podacima sa službene stranice Agencije za državnu službu BiH, broj državnih službenika iznosi 3887, a prema službenim zvanjima, ministara i pomoćnika direktora je 211, šefova unutarnjih jedinica 666, stručnih savjetnika 1234, tajnika 19, tajnika s posebnim zadatkom 56, stručnih savjetnika 710 te viših stručnih suradnika 991. Kad se vide ove brojke, za očekivati bi bilo da državni aparat besprijekorno radi, ali smo svi svjedoci kako to nije slučaj.

Više žena

Gledajući podatke prema spolovima, muškaraca je u državnim institucijama 1813 ili 47 posto, dok su istodobno u ovim institucijama zaposlene 2074 žene, odnosno 53 posto. Sudeći prema ovim podacima, ne može se primijetiti kako postoji diskriminacija zbog spola prilikom zapošljavanja, barem kada su u pitanju državne institucije. Zanimljiva je i nacionalna struktura zaposlenih.

Prema podacima Agencije za državnu službu BiH, od 3887 zaposlenih, Bošnjaka je 1714, odnosno 44 posto. Srba je 1366 ili 35 posto te Hrvata samo 706 ili 18 posto. Državnih službenika koji se izjašnjavaju kao ostali je dva posto ili 83, dok je 18 onih koji se nisu izjasnili za bilo koju nacionalnost. I ovdje se vidi kako su Hrvati apsolutno nejednakopravni u odnosu na druga dva konstitutivna naroda, ali je to pitanje o kojem se rijetko govori. Ove brojke vjerojatno bi bile i veće da se politički predstavnici Srba i Hrvata konstantno ne odupiru idejama prebacivanja novih nadležnosti na državnu razinu, na čemu uporno rade bošnjački politički predstavnici zajedno s predstavnicima međunarodne zajednice u BiH.

Pitanje nadležnosti

Sve glasnije mogu se čuti zahtjevi, osobito iz Banje Luke, kako je potrebno oduzete nadležnosti vratiti entitetima, a što bi u konačnici dovelo do smanjenja državne administracije.

Ipak, teško je očekivati kako će se to dogoditi u bližoj budućnosti tako da je realno predvidjeti kako će, u najboljem slučaju, broj državnih službenika u budućnosti ostati na istoj razini, a vrlo je vjerojatno da će i rasti.

Samo je pitanje koliko će država biti u mogućnosti sve to isfinancirati jer ni jedan sustav u kojem je država najbolji i najpoželjniji poslodavac nije dugo trajao niti je mogao dugoročno opstati piše Večernji List BiH

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari