Pratite nas

Iz Svijeta

Sirija: Ne želimo se boriti s Turskom

Objavljeno

na

Sirija se ne želi boriti s Turskom, rekao je sirijski ministar u utorak, pošto je Turska rekla da je jedan od njezinih položaja u sirijskoj pokrajini Idlibu napadnut s područja pod kontrolom sirijskih vladinih snaga.

Rusija, koja podupire sirijskog predsjednika Bašara al Asada u sirijskome građanskom ratu, i Turska, koja podržava pobunjenike, zajedno su se zauzimale za sporazum o smirivanju stanja na tom području koji je na snazi od prije godinu dana.

No sporazum je uzdrman zadnjih mjeseci, zbog čega su stotine tisuća civila napustile svoje domove.

Idlib je posljednje uporište protuvladinih pobunjenika nakon osam godina građanskog rata.

“Nadamo se da se naša i turska vojska neće boriti. To je naše principijelno stajalište”, rekao je sirijski ministar vanjskih poslova Valid al Mualem novinarima u Pekingu stojeći uz vodećeg kineskog diplomata državnog savjetnika Wang Yija.

“Borimo se protiv terorista, posebno u Idlibu, koji je sirijski teritorij, dio naše zemlje”, rekao je Mualem u komentaru na arapskom a preveden na kineski.

Dominantna snaga u pokrajini Idlibu je Tahrir al Šarm, zadnja inkarnacija bivšega Fronta Nusre koja je bila dio Al Kaide do 2016. Druge, uključujući neke s turskom potporom, također su prisutne.

“Sada je pitanje, što Turska želi u Siriji? Turska je zauzela dio sirijskog tla i ima vojnu prisutnost u nekim dijelovima Sirije”, dodao je Mualem.

“Štite li oni Front Nusru? Štite li te terorističke snage uključujući Istočni turkistanski islamistički pokret?”, kazao je referirajući se na ekstremističku skupinu koju Kina optužuje za napade na Xinjiang na dalekom zapadu koji djeluje i u drugim područjima.

“Ta se pitanja moraju postaviti Turskoj, koji su njihovi ciljevi. Borimo se protiv tih terorističkih skupina i organizacija. Cijeli svijet vjeruje da su ti ljudi protiv kojih se borimo – teroristi.”

Od travnja, sirijske vladine snage pojačale su bombardiranje tih područja pri čemu su ubile veći broj ljudi.

Vlada i njihovi ruski saveznici tvrde da je to odgovor na pobunjenička kršenja primirja uključujući i prisutnost boraca u demilitariziranoj zoni.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Ruske snage prešle Eufrat i došle do Kobanija na sjeveru Sirije

Objavljeno

na

Objavio

Ruske snage prešle su rijeku Eufrat u sjevernoj Siriji i došle su do predgrađa Kobanija, napredujući prema istoku sa Sirijskim demokratskim snagama (SDF) koje predvode Kurdi, priopćio je u srijedu Sirijski opservatorij za ljudska prava (SOHR).

Nekoliko dana ranije SDF je sklopio sporazum sa sirijskom vladom o raspoređivanju vojnika na tursko-sirijskoj granici nakon što je Turska pokrenula ofenzivu na sjeveroistoku Sirije prošli tjedan.

“Ruske snage došle su do područja izvan Kobanija, oko 4 do 5 kilometara izvan grada, nakon što su prešle Eufrat”, rekao je Rami Abdulrahman, direktor SOHR-a.

Upitan o tom izvješću, dužnosnik SDF-a je izjavio da još nije dobio informacije o takvom ruskom napredovanju.

Vojni sporazum SDF-a s Damaskom i njegovom saveznicom Moskvom predstavlja naglu promjenu u politici nakon objave Sjedinjenih Država da povlače svoje snage iz sjeveroistočne Sirije, gdje su ranije pružale potporu snagama SDF-a kako bi iskorijenili terorističku skupinu Islamsku državu. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

U sukobima prosvjednika i policije u katalonskim gradovima ozlijeđene 74 osobe

Objavljeno

na

Objavio

U masovnim sukobima prosvjednika ogorčenih zbog teških presuda zagovornicima katalonske nezavisnosti i policije u utorak navečer u katalonskim gradovima ozlijeđene su najmanje 74 osobe.

U Barceloni, Gironi, Lleidi i Tarragoni, četirima najvećim gradovima Katalonije, u isto vrijeme su počeli prosvjedi koji su prerasli u sukob s policijom.

U Barceloni se oko zgrade španjolske središnje vlade okupilo oko 40.000 prosvjednika, podatak je gradske policije. Uz povike „Na njih“, „Živjela slobodna zemlja“ i „Ulice će uvijek biti naše“ prosvjednici su krenuli uklanjati željezne ograde koje je ondje ranije tijekom dana postavila policija.

Maknuvši barijere htjeli su se približiti zgradi španjolske vlade, koju smatraju odgovornom za „nepravedne presude“ svojim čelnicima, no zaustavila ih je interventna policija palicama i štitovima. Prosvjednici su ih zatim zasuli limenkama, bocama i bengalkama. Pri tom su nosili zastave koje simboliziraju nezavisnost.

Katalonska policija, kojoj je stiglo pojačanje španjolske nacionalne policije, krenula je rastjerivati masu. Prosvjednici su uzvratili postavljanjem vatrenih barikada, paleći kontejnere i gume. Policijske sirene i zvuk helikoptera odjekivali su u noći.

Slične scene uslijedile su i u ostala tri grada Katalonije, autonomne pokrajine sa 7,5 milijuna stanovnika na sjeveru Španjolske.

Premda su katalonska vlada, osuđeni političari i bivši predsjednik katalonske vlade Carles Puigdemont, danima pozivali na mirne i nenasilne prosvjede, čini se da je strpljenje popustilo kod tisuća mladih prosvjednika. Oko ponoći je šest prometnica bilo blokirano.

Katalonska policija pozvala je stanovnike da se ne približavaju zonama s barikadama. Koristila je sredstva za rastjerivanje prosvjednika.

Ozlijeđene su 74 osobe no niti jedna teško, izvijestila je hitna pomoć.

Sukobi su trajali satima nakon čega se oglasila španjolska vlada priopćenjem u kojem je navela kako je njen „cilj jamčiti sigurnost i suživot u Kataloniji, te da će to ako treba postići čvrstinom, odgovarajućom mjerom i jedinstvom“. Premijer Pedro Sánchez je zbog nastale situacije otkazao za srijedu planirani put u sjeverni grad A Coruñu gdje je trebao prisustvovati dodjeli novinarskih nagrada.

Potpredsjednik katalonske vlade Pere Aragonés pozvao je preko Twittera prosvjednike na smirivanje. „Nemojmo im dati ono što traže. Nemojmo im pokloniti članak 155. Udaljimo se od nasilnih i neopravdanih akcija“, poručio je.

Španjolska vlada je u listopadu 2017., kao odgovor na referendum o nezavisnosti kojeg je bio zabranio Ustavni sud i posljedično proglašenje republike Katalonije, posegnula za člankom 155. ustava kojim je na nekoliko mjeseci preuzela direktno upravljanje iz Madrida nad Katalonijom gdje je raspisala izbore.

Ovo je drugi dan prosvjeda nakon što je u ponedjeljak 131 osoba bila ozlijeđena u sukobu prosvjednika i policije, od kojih jedna teško.

Prosvjedi su uslijedili nakon što je u ponedjeljak Vrhovni sud u Madridu osudio devetero katalonskih dužnosnika na zatvorske kazne od 9 do 13 godine zbog organiziranja nezakonitog referenduma 2017. i posljedičnog proglašenja republike Katalonije. Još troje dužnosnika osuđeno je na zabranu obnašanja javnih funkcija i novčane kazne.

Prosvjedi su najavljeni za čitav tjedan a sindikati koji podržavaju samostalnost pozvali su stanovnike na opći štrajk u petak. Razne organizacije najavile su dolazak na prosvjed u Barcelonu. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari