Pratite nas

Iz Svijeta

Sirija: Odbrojavanje za Idleb nakon neuspjeha u Teheranu

Objavljeno

na

Posljednje veliko pobunjeničko uporište u Siriji, pokrajina Idleb s tri milijuna stanovnika i nekoliko desetaka tisuća boraca, većinom džihadista, čeka sudbinu dan nakon neuspjeha summita u Teheranu, strahujući od nove humanitarne katastrofe.

Iran, Rusija i Turska nisu uspjele u petak prevladati svoja razmimoilaženja, dogovorivši se ipak da će nastaviti “surađivati” na rješenju kako bi se izbjegle civilne žrtve u tom području na sjeverozapadu Sirije, oko kojega vlast Bašara al-Asada okuplja postrojbe za, kako se čini, neposredan napad.

Ruski zračni napadi izvedeni su u petak na položaje Hajat Tahrir al-Šama, džihadističke organzacije koju je osnovao bivši sirijski ogranak Al Kaide koji dominira Idlebom, ili pak na Ahrar al-Šam, moćnu islamističku pobunjeničku skupinu, pri čemu je bilo pet mrtvih, izvijestilo je Sirijski opservatorij za ljudska prava.

Već u četvrtak stotine civila počelo je bježati iz zone predviđajući napad vladinih postrojbi.

Nakon što su ga 2015. osvojili pobunjenici, Idleb je njihovo posljednje veliko uporište. Ondje su poslani deseci tisuća pobunjenika i civila evakuiranih iz drugih uporišta oporbe koje su preuzimale lojalističke snage u zemlji.

Do ruskih je udara došlo dok se održavao u Teheranu summit između iranskog predsjednika Hasana Rohanija i njegovih kolega Vladimira Putina i Recepa Tayyipa Erdogana, te nekoliko sati prije sastanka Vijeća sigurnosti UN-a o stanju u Idlebu koji je sazvao Washington.

Summit je obilježen verbalnim nadmetanjem predsjednika Recepa Rayyipa Erdogana i Vladimira Putina. Erdogan se zdušno zalagao za sporazum oko “prekida vatre” i upozoravao na “pokolj” u slučaju napada lojalističkih postrojbi, koje podržavaju Teheran i Moskva.

Putin je odbacio prijedlog argumentirajući “da nema predstavnika oružanih skupina oko tog stola” vičnih u pregovorima oko prekida vatre.

Globalno, sve tri zemlje držale su se svojih stavova. Teheran i Moskva inzistirali su na potrebi borbe protiv “terorizma” i pravu Damaska da povrati integritet svojeg teritorija, a Turska, koja podržava pobunjenike i masovno prihvaća sirijske izbjeglice na svoj teritorij, upozoravala je na nadolazeći “pokolj”.

“Borba protiv terorizma u Idlebu neizbježan je dio misije povratka mira i stabilnosti u Siriji, ali zbog te borbe ne smiju patiti civili niti ona smije dovesti do politike spaljene zemlje”, izjavio je iranski predsjednik Hasan Rohani.

“Sirijska vlada ima pravo preuzeti nadzor nad cjelokupnim nacionalnim teritorijem i mora to učiniti”, procijenio je Putin.

Osam međunarodnih nevladinih organizacija aktivnih u Siriji pozvalo je “svjetske čelnike” okupljene u Teheranu i New Yorku da “rade zajedno na izbjegavanju najgore humanitarne katastrofe u sedam godina rata u Siriji”, u kojem je već poginulo više od 350.000 ljudi a milijun ih je izbjeglo.

Izaslanik UN-a za Siriju Staffan de Mistura založio se za konkretne mjere u petak pred Vijećem sigurnosti okupljenim u New Yorku kao bi razgovaralo o Idlebu.

“Nužne su rute za evakuaciju u svim pravcima, prema istoku, sjeveru, jugu”, kazao je on.

Odlučne u preuzimanju cjelokupnog teritorija, vlasti u Damasku skupile su pojačanja na rubu pokrajine koja graniči s Turskom a kojom dominiraju džihadisti Hajat Tahrir al-Šarma ali uključuje i znatne pobunjeničke frakcije.

Gotovo polovica od oko tri milijuna stanovnika pokrajine Idleb i nekoliko pobunjenih džepova susjednih pokrajina Hama, Alep ili Latakija raseljeno je, po UN-u.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Nova karavana honduraških migranata ušla u Meksiko

Objavljeno

na

Objavio

Foto: EPA

Nova skupina migranata iz Hondurasa ušla je u petak u Meksiko gdje je proteklih dana stiglo više od tisuću migranata iz Srednje Amerike u nadi ulaska u Sjedinjene Države stavljajući na težak ispit meksičko jamstvo sigurnog i urednog protoka ljudi.

Novi Hondurašani ušli su prije zore u južnu meksičku državu Chiapas bez kontrolnih narukvica koje su, prema naputku migracijskih vlasti, dužni nositi sve dok se ne registriraju.

“Cesta je danas bila otvorena… Nisu nam dali narukvice ili bilo što slično, samo su nas pustili da uđemo kroz meksički migrantski centar”, rekao je Marco Antonio Cortez (37), pekar iz Hondurasa koji putuje sa suprugom i dvoje djece.

Zaposlenica migracijske službe rekla je da je najmanje 1000 ljudi iz Guatemtale ušlo u Meksiko oko 5 sati ujutro bez narukvica.

Nastavili su pješačiti cestom u pratnji pripadnika savezne policije.

Meksički inistitut za migracije nije odgovorio na upit za komentar.

Skupine migranata krenule su iz El Salvadora i Hondurasa ranije ovaj tjedan formirajući novu karavanu ljudi koji napuštaju te zemlje u bijegu od siromaštva i nasilja.

Migrantske karavane u središtu su rasprave o imigracijskoj politici SAD-a, jer upravo se njima predsjednik Donald Trump služi kao izgovorom za svoj plan gradnje zida, a koji ameriki Kongres odbija financirati zbog čega je već 28 dana financijski blokiran dio saveznih službi.

Meksički predsjednik Andres Manuel Lopez Obrador odabrao je “humanitarni pristup” tom problemu te obećava da će spriječiti dolazak tih ljudi u SAD tako što će im naći poslove u Meksiku, a zauzvrat bi Trump trebao pomoći gospodarski razvoj regije.

(Hina)

 

Trump na granici s Meksikom: ‘Nema ničega boljeg od zida’

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Putin u Srbiji: Podržat ćemo uzajamno prihvatljivo rješenje Beograda i Prištine o Kosovu

Objavljeno

na

Objavio

Foto: EPA

Moskva dijeli zabrinutost srpskog vodstva i građana Srbije zbog rješavanja kosovskog pitanja i zalaže se za uzajamno prihvatljivo rješenje Beograda i Prištine, ali utemeljeno na Rezoluciji 1244 Vijeća sigurnosti UN-a, poručio je u četvrtak u Beogradu ruski predsjednik Vladimir Putin, a njegov domaćin srbijanski šef države Aleksandar Vučić naglasio je da bez Rusije neće biti rješenja za Kosovo i istaknuo kako će se prije postizanja bilo kakvog dogovora posavjetovati s ruskim predsjednikom.

Vučić je na tiskovnoj konferenciji poslije razgovora s Putinom i plenarnog susreta izaslanstava dviju država rekao kako ne može biti optimist, a drži da postizanje rješenja “nije blizu”, te da ga “nije realno očekivati u nekom skorijem roku”.

“Mi sve vrijeme pričamo o rješenju, ali ja sam realističan i ne mogu biti optimističan i govoriti o rješenju. U ovom trenutku ga ne vidim”, rekao je Vučić.

Srbija je spremna za razgovore i kompromise s Albancima, rekao je Vučić Putinu, ali i naglasio da “neće pristati na poniženje”.

“To sam rekao Putinu, nikome nećemo dopustiti da ponizi Srbiju”, istaknuo je Vučić i zahvalio na potpori Rusije na očuvanju integriteta i neovisnosti Srbije.

Vučić je Putina obavijestio i o taksama koje su Albanci uveli protiv Srbije, te o osnivanju vojske Kosova, a novinarima je prenio dojam da je Srbija “i u tom pogledu dobila značajnu podršku” ruskog predsjednika.

Predsjednik Rusije naglasio je da Moskva “dijeli zabrinutost srpskog vodstva i građana” u vezi s Kosovom, ocijenivši kako koraci koje je nedavno poduzela Priština mogu dovesti do destabilizacije Balkana.

Putin je naglasio da Rusija o Kosovu ima jasno stajalište i zalaže se za uzajamno prihvatljivo rješenje Beograda i Prištine, ali tako da se temelji na Rezoluciji 1244 Vijeća sigurnosti UN-a.

Rusija je zainteresirana za stabilnu i sigurnu situaciju na Balkanu, ali su “kosovske vlasti poduzele neke provokativne akcije koje su dodatno pogoršale situaciju”, rekao je Putin.

On je kao primjer naveo odluku Prištine o formiranju kosovske vojske, što je ocijenio kršenjem Rezolucije 1244 koja “ne dopušta postojanje bilo kakvih oružanih postrojbi na Kosovu izuzev kontingenta UN-a”.

“Dijelimo zabrinutost Srbije, jer znamo da takvi potezi vode ka nestabilnosti na Balkanu. Naša potpora će se nastaviti”, poručio je Putin.

On je ocijenio da je u dijalogu Beograda i Prištine “EU posrednik, ali malo toga postiže”.

Ruski predsjednik je to ilustrirao ocjenom da se ne provodi ono što je dogovoreno, ukazavši da albanska strana nije ispunila obvezu o formiranju Zajednice srpskih općina, što je njezina obveza iz briselskog sporazuma.

Putin je poručio da odnosi Srbije i Rusije “nisu od jučer i od danas”, već traju stoljećima i imaju “duboke i čvrste korijene”, a dva naroda vezuje “duhovna bliskost”.

On je rekao da je s Vučićem danas “po tom partnerskom i prijateljskom ključu” razmotrio sve aspekte bilateralne suradnje i međunarodna pitanja.

“Između naše dvije zemlje postoji strateška suradnja, tradicionalna za naše zemlje i za naše narode”, rekao je Putin i ukazao je da su među vodećim temama bili trgovinski odnosi i investicije, naglasivši kako je robna razmjena dosegnula dvije milijarde dolara.

Putin je najavio daljnji razvoj suradnje u energetskom sektoru i na unaprijeđenju mreže plinske infrastrukture.

“Svim tim se jača energetska sigurnost Srbije i čitavog Balkana”, naglasio je Putin i poručio da je Rusija spremna u razvoj infrastrukture u Srbiji, među ostalim i u nastavak plinovoda “Turski tok” preko teritorija Srbije, uložiti “neophodne resurse” u iznosu od oko 1,4 milijarde dolara.

Putin je rekao da Rusija “priprema taj posao”, ali da on ne ovisi samo o njoj.

“Na kraju krajeva – sve će ovisiti o drugim zemljama, među ostalim i o zemljama EU-a”, izjavio je Putin na tiskovnoj konferenciji u Beogradu poslije razgovora s predsjednikom Srbije.

Uoči bilateralnih razgovora Putin je Vučiću uručio visoko rusko državno odličje. “Iskreno mi je drago da mogu odlikovati predsjednika Srbije ordenom Aleksandra Nevskog, povijesne ličnosti koja se visoko poštuje u našoj zemlji”, rekao je Putin uručujući odličje Vučiću “za veliki osobni doprinos razvoju suradnje s Ruskom Federacijom”.

“Znamo vas kao istinskog pristalicu najtješnjih odnosa Srbije i Rusije koji napreduju zahvaljujući i vašem angažiranju. Visoko cijenimo vaša principijelna stajališta i želim vam dobro zdravlje i nove uspjehe na državnoj funkciji”, rekao je ruski predsjednik.

Zahvaljujući na odličju, Vučić je na ruskom jeziku poručio da to priznanje “znači veliku čast, ali i odgovornost u budućem radu na širenju suradnje između Rusije i Srbije”.

Vučić je rekao i da Srbija neće zaboraviti Putinu veto koji je Rusija uložila u UN-u na pokušaj Velike Britanije da rezolucijom “Srbe proglasi genocidnim narodom”. Putin je tada “štitio istinu i pravdu i zato imamo i veliku odgovornost za sve što ćemo ubuduće raditi”, rekao je Vučić.

Tijekom posjeta ruskog šefa države potpisan je 21 bilateralni sporazum, memorandum i ugovor te prateći dokumenti o daljoj suradnji.

Vučić i Putin večeras su, zajedno s patrijarhom srpskim Irinejom, u Hramu Svetog Save u Beogradu postavili kockice u boji državnih zastava u mozaik koji u toj crkvi, najvećoj pravoslavnoj bogomolji na Balkanu, rade ruski umjetnici.

Putina su na platou ispred crkve dočekale i pozdravile tisuće ljudi pristiglih iz cijele Srbije čiji su dolazak organizirale “patriotske nevladine udruge” i Srpska napredna stranka putem svojih općinskih odbora.

Mediji su javili da je Putina dočekalo između 100.000 i 120.000 ljudi, a dužnosnik prometne policije izjavio je za RTS da je u Beograd iz unutrašnjosti stiglo oko 1.200 autobusa.

Posjetom Hramu Svetog Save završen je službeni jednodnevni posjet ruskog šefa države Srbiji.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari