Pratite nas

Iz Svijeta

Sirija: Odbrojavanje za Idleb nakon neuspjeha u Teheranu

Objavljeno

na

Posljednje veliko pobunjeničko uporište u Siriji, pokrajina Idleb s tri milijuna stanovnika i nekoliko desetaka tisuća boraca, većinom džihadista, čeka sudbinu dan nakon neuspjeha summita u Teheranu, strahujući od nove humanitarne katastrofe.

Iran, Rusija i Turska nisu uspjele u petak prevladati svoja razmimoilaženja, dogovorivši se ipak da će nastaviti “surađivati” na rješenju kako bi se izbjegle civilne žrtve u tom području na sjeverozapadu Sirije, oko kojega vlast Bašara al-Asada okuplja postrojbe za, kako se čini, neposredan napad.

Ruski zračni napadi izvedeni su u petak na položaje Hajat Tahrir al-Šama, džihadističke organzacije koju je osnovao bivši sirijski ogranak Al Kaide koji dominira Idlebom, ili pak na Ahrar al-Šam, moćnu islamističku pobunjeničku skupinu, pri čemu je bilo pet mrtvih, izvijestilo je Sirijski opservatorij za ljudska prava.

Već u četvrtak stotine civila počelo je bježati iz zone predviđajući napad vladinih postrojbi.

Nakon što su ga 2015. osvojili pobunjenici, Idleb je njihovo posljednje veliko uporište. Ondje su poslani deseci tisuća pobunjenika i civila evakuiranih iz drugih uporišta oporbe koje su preuzimale lojalističke snage u zemlji.

Do ruskih je udara došlo dok se održavao u Teheranu summit između iranskog predsjednika Hasana Rohanija i njegovih kolega Vladimira Putina i Recepa Tayyipa Erdogana, te nekoliko sati prije sastanka Vijeća sigurnosti UN-a o stanju u Idlebu koji je sazvao Washington.

Summit je obilježen verbalnim nadmetanjem predsjednika Recepa Rayyipa Erdogana i Vladimira Putina. Erdogan se zdušno zalagao za sporazum oko “prekida vatre” i upozoravao na “pokolj” u slučaju napada lojalističkih postrojbi, koje podržavaju Teheran i Moskva.

Putin je odbacio prijedlog argumentirajući “da nema predstavnika oružanih skupina oko tog stola” vičnih u pregovorima oko prekida vatre.

Globalno, sve tri zemlje držale su se svojih stavova. Teheran i Moskva inzistirali su na potrebi borbe protiv “terorizma” i pravu Damaska da povrati integritet svojeg teritorija, a Turska, koja podržava pobunjenike i masovno prihvaća sirijske izbjeglice na svoj teritorij, upozoravala je na nadolazeći “pokolj”.

“Borba protiv terorizma u Idlebu neizbježan je dio misije povratka mira i stabilnosti u Siriji, ali zbog te borbe ne smiju patiti civili niti ona smije dovesti do politike spaljene zemlje”, izjavio je iranski predsjednik Hasan Rohani.

“Sirijska vlada ima pravo preuzeti nadzor nad cjelokupnim nacionalnim teritorijem i mora to učiniti”, procijenio je Putin.

Osam međunarodnih nevladinih organizacija aktivnih u Siriji pozvalo je “svjetske čelnike” okupljene u Teheranu i New Yorku da “rade zajedno na izbjegavanju najgore humanitarne katastrofe u sedam godina rata u Siriji”, u kojem je već poginulo više od 350.000 ljudi a milijun ih je izbjeglo.

Izaslanik UN-a za Siriju Staffan de Mistura založio se za konkretne mjere u petak pred Vijećem sigurnosti okupljenim u New Yorku kao bi razgovaralo o Idlebu.

“Nužne su rute za evakuaciju u svim pravcima, prema istoku, sjeveru, jugu”, kazao je on.

Odlučne u preuzimanju cjelokupnog teritorija, vlasti u Damasku skupile su pojačanja na rubu pokrajine koja graniči s Turskom a kojom dominiraju džihadisti Hajat Tahrir al-Šarma ali uključuje i znatne pobunjeničke frakcije.

Gotovo polovica od oko tri milijuna stanovnika pokrajine Idleb i nekoliko pobunjenih džepova susjednih pokrajina Hama, Alep ili Latakija raseljeno je, po UN-u.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

I Švicarska neće potpisati Marakešku deklaraciju

Objavljeno

na

Objavio

I Švicarska se pridružila sve većem broju država koje neće potpisati UN-ov globalni sporazum o migracijama u prosincu, najavila je vlada te države u srijedu.

Švicarska vlada objavila je kako “želi odgoditi konačnu odluku kako bi pričekala zaključke parlamentarnih rasprava”.

Izostanak podrške tom sporazumu u Švicarskoj značajan je jer je švicarski izaslanik u Ujedinjenim narodima Juerg Lauber jedan od dvojice glavnih pregovarača tog pakta.

Švicarski protivnici dogovora strahuju kako bi njegovi neobavezni politički ciljevi s vremenom mogli biti interpretirani kao pravne obaveze. Među njima su nacionalistička Narodna stranka, najveći politički pokret u državi, kao i liberalni i parlamentarci desnog centra.

Članice UN-a trebale bi se okupiti 10. i 11. prosinca u marokanskom gradu Marakešu kako bi potpisale taj sporazum.

Taj dokument kontroverzan je u mnogim zapadnim zemljama, osobito u onima na čijem su čelu konzervativne vlade. Svoje protivljenje kompaktu izrazili su Poljska, Austrija, Češka, Mađarska, Bugarska, Estonija, Izrael, Australija i Sjedinjene Države.

Kritičari Marakeške deklaracije tvrde da taj neobvezujući sporazum proglašava ekonomsku migraciju ljudskim pravom, dok zagovornici tvrde da će on popraviti međunarodno upravljanje migrantskim valovima i ojačati zaštitu ljudskih prava.

(Hina)

 

Izrael odbio UN Globalni sporazum o migracijama

 

 

Merkel: UN-ov sporazum o migracijama je ispravno rješenje

 

 

I Australija odbacuje Marakeški sporazum

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Francuska usvojila zakone protiv ‘lažnih vijesti’ u predizbornim kampanjama

Objavljeno

na

Objavio

Francuska Nacionalna skupština usvojila je dva zakona kojima se želi suzbiti lažne vijesti tijekom predizbornih kampanja, unatoč kritikama oporbe.

Predsjednik Emmanuel Macron obećao je donijeti zakon protiv lažnih vijesti ranije ove godine u svjetlu zabrinutosti u zapadnoj Europi zbog navodnog ruskog miješanja u izbore putem medijskih kuća u ruskom vlasništvu i društvenih mreža.

Novi zakoni omogućit će sucima da u predizbornoj kampanji nalože pružateljima internetskih usluga da s interneta uklone “netočne ili obmanjujuće tvrdnje ili optužbe” koje bi mogle utjecati na izbore.

Veće internetske tvrtke morat će također dati sve informacije o oglašivaču koji promiče sadržaj koji se odnosi na pitanja o kojima se vodi javna rasprava pred izbore.

Daju se i veće ovlasti radiotelevizijskim vlastima da odbace ili ukinu licence radijskim ili televizijskim postajama u vlasništvu ili pod utjecajem stranih vlada.

Macron je, primjerice, kritizirao ruske medije Sputnik i RT kao propagandne organizacije, što oni odbacuju.

Macronovi centristi i saveznici u donjem domu parlamenta usvojili su zakone u utorak navečer premda su oporba, i desna i lijeva, kao i Senat, bili protiv, smatrajući da će te mjere vjerojatno biti neučinkovite i da bi mogle ugroziti slobodu medija i izražavanja.

Sucima “nije praktično” odlučiti što je točno, a što nije u roku od 48 sati kako predviđa zakon, upozorili su, primjerice, komunisti.

(Hina)

 

ŠOLA: Merkel i Macron klize u povijest

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari