Pratite nas

Kultura

Siroče iz kolone smrti

Objavljeno

na

Još mi život strašne slike vrti,
siroče sam iz kolone smrti,
tužnih scena bilo je bez broja,
ova priča ispovijed je moja.

Probao sam čašu gorke žuči,
zbogom svojoj rekao sam kući !
i krenuo na put sam bez cilja,
kud’ ostali, išao sa i Ja !

Nisam znao za majku i brata,
na pragu mi ubijen je tata !
a sestri mi odrezaše kosu,
sa sobom su odveli je bosu !

Rekoše mi, idi mali s nama,
ubit će te nađu li te sama.
Priključi se i ti zbjegu spasa,
šutke moli i ne puštaj glasa.

Poveo sam i mog’ pasa Šarka,
poklon bio od djeda mi Marka.
Djedu srce prestalo je kucat’,
kad’ u oca krenuli su pucat’.

I stigosmo nadomak Bleiburga,
tu tek nasta i žalost i tuga !
mjesto spasa nasta muka ljuta,
i pokora od križnoga puta !

Počela je hodnja neizvjesna,
težak progon od krvnika bijesna.
Ginulo se na svakom koraku…
i po danu i po mrklom mraku.

Žuljevi su bili puni krvi,
radovah se svakoj krušnoj mrvi,
dijelio sam sa svojim je Šarkom,
dok hodasmo tako jednim jarkom.

U jarku sam prepoznao strica,
oko vrata krvava mu žica !
u suzama, zazovem ga, striče !
iz sveg’ glasa čujem netko viče…

Dalje mali od fratra se toga,
il’ ćeš i ti, vidjet’ svoga Boga !
trčeć odoh, zovuć svoga Šarka,
a stric osta mrtav na sred jarka.

Sve izdržah ni sam ne znam kako,
ono što ni jači ne bih lako,
puno puta znali su me tući,
al’ spaljenoj došao sam kući.

Sa mnom nije vratio se Šarko,
što dao mi, moj ga djed je Marko.
U rijeku ga baciše sa brijega,
pa su onda pucali u njega !

Tražio sam seku, brata, mati !
u snu sam ih često znao zvati,
na srcu mi nasta nova rana,
kad’ saznao jednoga sam dana.

U sred šume duboka je rupa,
svih troje ih, vidjeli su skupa !
u krilu su mrtve majke svoje,
usnuli za vazda i njih dvoje !

Ne doživi ovo moja baka,
Hrvatska joj zemlja bila laka !
nju su prvu ubili kraj pruge,
inače bih skapala od tuge.

Ivan Pajdek / Kamenjar.com

 

Nikola Mulanović: MOJ KRIŽNI PUT

Što vi mislite o ovoj temi?

Kultura

‘Vltava’ – čarobna glazba satkana od uzvišene ljubavi prema naciji, domovini i zavičaju

Objavljeno

na

Objavio

Bedřich Smetana (1824-1884.) otac češke glazbe, utemeljitelj nacionalne opere, skladatelj i dirigent bio je u svojoj 50-oj godini života gluh, tako da na premijeri nije mogao čuti svoje remek-djelo, “Vltavu”, jedinstvenu, čarobnu simfonijsku pjesmu iz ciklusa “Moja Domovina” (“Má Vlast”).

Nije rođen u Pragu (iako se njegovo ime obično veže uz glavni grad Češke), nego u Litomyšlu, malom gradiću istočno od Praga na samoj granici Češke i Moravske, na području na kojemu je službeni jezik bio njemački. Češki je naučio tek kasnije, ali možda je upravo ta odvojenost od materinjeg jezika, pisma i češke kulture u mladom skladatelju i probudila još veću i gorljiviju ljubav prema Rodu i Domovini.

Bila mu je namijenjena sudbina pivara (jer time se bavio njegov otac), ali život ga je odveo na drugu stranu, jer se Bedřich već sa šest godina pokazao vrhunskim glazbenim talentom i nastupio pred publikom na koncertu kao pijanist. Osim klavira, učio je svirati violinu, ali je ipak ostao najpoznatiji po svojim sjajnim skladbama što ih je stvarao najprije zanesen ljubavlju prema ženama koje je volio, a potom i opusom u kojemu je slavio Domovinu, češku povijest i svoju ljubav prema zavičaju.

Ovaj glazbeni virtuoz, dirigent, pedagog i skladatelj, svjetskoj je baštini ostavi dragocjena djela među kojima su najznačajnija:

  • opere “Prodana nevjesta”, “Libuša”, “Dalibor”
  • grandiozni ciklus od 6 simfonijskih pjesama (“Moja domovina”)
  • slavna i čarobna simfonijska pjesma “Vltava”

Uzor Smetani bio je Franz Liszt s kojim je bio i veliki prijatelj, a posvetio mu je i skladbu Šest karakterističnih komada. Na nagovor Liszta Smetana je utemeljio Klavirski institut u Pragu koji ubrzo postaje važno središte glazbenog života. U to vrijeme (do 1856. godine) u Češkoj njegova djela i nisu bila tako poznata. Velike uspjehe postiže tek u Švedskoj (kuda odlazi nakon uvođenja Bachovog apsolutizma). U Göteborgu provodi 5 godina. Postaje poznati i priznati zborski dirigent, pijanist, a utemeljio je i glazbenu školu. Pored svega toga sklada i svoja prva važnija djela (simfonijske pjesme Richard III., Wallensteinov logor i Hakon Jarl).

U Prag se vraća poslije pada Bachovog apsolutizma i radi na utemeljenju nacionalne opere (jer do tada su u Češkoj operna djela izvođena na njemačkom jeziku).

Godine 1866. sklada svoju prvu operu – Braniboři v Čechách /Brandenburžani u Češkoj, a njezina je praizvedba upriličena u Privremenom kazalištu. Ovo je djelo postiglo sjajan uspjeh.

Grandiozni ciklus “Moja domovina” predstavlja jedinstvenu i neponovljivu i snažnu tonsku apoteozu mita i povijesti češke nacije, a cjelokupno djelo Bedřicha Smetane skladna je sinteza nacionalnih i aktualnih europskih glazbenih elemenata upotpunjena savršenim umjetničkim izrazom.

Čovjek ne mora biti Čeh pa da mu srce zaigra kad čuje ove harmonične zvuke koji se tako ljupko upotpunjuju, sljubljuju i stapaju u cjelinu u zadivljujućem, sjajnom i očaravajućem glazbenom remek-djelu što ga može stvoriti samo biće ispunjeno Božjim nadahnućem i žarkom ljubavlju prema Domovini koja se ne da niti može mjeriti nikakvim ovozemaljskim mjerilima.

U svome je Dnevniku na jednom mjestu ovaj veliki skladatelj zapisao: “Ja sam oruđe više sile…jedanput ću u tehnici postati Liszt, a u skladanju Mozart.”

Zaplovimo Vltavom…i uživajmo u krajoliku zavičaja neponovljivog Smetane…

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kultura

NEMOJ ME ZABORAVITI!

Objavljeno

na

Objavio

Napisat ću dio priče,
samo kraj će sretan biti
i sad čujem kako viče:
NEMOJ ME ZABORAVITI!

Heroj Domovinskog rata,
kojeg crna zemlja krije,
čekala je sestra brata,
vratio se nikad nije!

Čekala je majka sina
i brisala suze s lica,
uze joj ga Domovina,
pokri sveta trobojnica!

I otac ga ček’o dugo
al morao je jedno znati:
slomit ćeš mu srce tugo
pa ga neće dočekati.

Ali će ga zagrliti
u kraljevstvu Božje sreće,
tek će oni sretni biti
tu gdje tuga ući neće!

Velimir Velo Raspudić / Kamenjar.com

 

Još te čuvam, košuljo sveta!

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari