Pratite nas

Religija i Vjera

Široki Brijeg: Duhovna obnova provincije i Kapitul na Rogožinama

Objavljeno

na

Na blagdan Svih svetih franjevačkog reda, 29. studenoga, članovi Hercegovačke franjevačke provincije okupili su se na Širokom Brijegu, kako to čine svake godine, da bi proslavili svoj »kapitul na rogožinama«. I ovaj put okupila se gotovo sva Provincija.

Kapitul su započeli molitvom Srednjeg časa, s mislima na završno suđenje našim uznicima u Haagu, te prigodnim predavanjem mons. dr. Pere Sudara, pomoćnog biskupa vrhbosanskog. Govorio je na temu »Djelovanje, uloga i svrha katoličkih škola danas«. Iznio je njihovu povijest na prostoru BiH te njihov današnji položaj. Posebno se osvrnuo na negdašnju Franjevačku klasičnu gimnaziju na Širokom Brijegu te potaknuo nazočne da se što prije ponovno posvete radu sa školskom djecom.

Uslijedila je sv. misa. Uz ovaj dan fratre veže odredba da taj dan slave misu za pokojnu braću. Stoga su i okupljena braća na Širokom Brijegu, u samostanskoj crkvi u kojoj su pokopana 24 fratra od njih 66 koji su ubijeni u Drugom svjetskom ratu i poraću, slavila sv. misu za svu pokojnu braću. Naravno da su se ovom prilikom pomolili i za pokojnog generala Slobodana Praljka, o čijoj su smrti u međuvremenu saznali, kao i za sve hrvatske uznike i napaćenu hrvatsku domovinu.

Spomenimo da o pobijenim franjevcima sada posebnu brigu vodi Vicepostulatura postupka mučeništva »Fra Leo Petrović i 65 subraće« na čelu s fra Miljenkom Stojićem. U tu svrhu, između ostaloga, svake godine se 7. veljače na Širokom Brijegu obilježava kao obljetnica ubojstva svih franjevaca, jer ga je Uprava Provincije proglasila svojim središnjim žrtvoslovnim mjestom.

U sklopu obilježavanja redovno se raspisuje i nagradni natječaj na temu pobijenih franjevaca iz područja: književnosti, glazbe, likovnosti, povijesti, računalstva, fotografije i videa. Svi oni koji žele sudjelovati na već raspisanom natječaju svoje radove Vicepostulaturi trebaju poslati najkasnije do 15. prosinca. Radovi se ne vraćaju.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Religija i Vjera

Fra Mario Knezović: Dosta je mlakosti, treba nam oganj i sila Duha Svetoga

Objavljeno

na

Objavio

Proprok Jeremija je otvoreno prozivao bezvlađe, pljačku, nemoral svoga naroda. Ti prozvani su se žalili vladaru Sidkiji kako tako buni narod i slabi snagu vojske. Kriv prorok što govori istinu.

Sidkija im je odgovorio da mu oni presude jer, reče, da i on više ne vlada tim paralelnim sustavom kriminala i umreženoga zla. Možemo li u toj slici prepoznati naše vrijeme i načine života?

Često čujemo, što je najgore čak od klera, kako treba tražiti pogodno vrijeme za navještaj i govor istine? Zar nije uvijek vrijeme reći istinu i navijestiti Krista?

Što bi to Crkvu brigali politički procesi, izborne kampanje, geostrateška gibanja, ako je u pitanju nauk Isusa Krista i iznošenje poslanja Crkve? O tim dilemama na temelju Božje riječi razmatra fra Mario Knezović.

On nastavlja kako je Isus došao oganj baciti na zemlju. Taj oganj je sila Duha Svetoga. Taj oganj treba spržiti i spaliti svaki grijeh.

Taj oganj treba spaliti modele života u kojima se zlo razmahalo, a kreposti su ugušene. Taj oganj mora spaliti licemjerstvo i snagu moćnijih koji ugnjetavaju slabije.

Hoće nas se, što je strašno, kaže fra Mario, učiti korektnosti navještaja koji je bezličan i mlak. Progovorio je i o mladima koji tako olako u razvratu bace dobivene milosti kao bisere pred svinje. Vrlo poticajnu i otvorenu propovijed možete poslušati ovdje.

Fra Mario Knezović/fratar.net

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Religija i Vjera

Sveta Jelena križarica – majka cara Konstantina

Objavljeno

na

Objavio

Sa stručnjacima je 326. godine počela iskopavanja na Kalvariji. Ostaci svetoga Isusova Križa pronađeni su po želji Konstanitina Velikog i čuvaju se u Rimu u bazilici svetoga Križa, a na mjestu našašća svetoga Križa Konstantan je dao sagraditi baziliku. To je bazilika svetoga Groba. Jelena je umrla u dubokoj starosti, između 328.-330. godine. Njezini se posmrtni ostatci čuvaju u Rimu.

Majka je cara Konstantina Velikog, rođena je 247. godine u skromnoj obitelji u Bitiniji. Služeći u staji, upoznao ju je i oženio vojni časnik Konstancije Klor. Kad joj je muž postao car, Jelena se morala po­vući, jer po rimskom zakonu bila je zabranjena ženidba između patricija i plebejke.

Tako je Jelena ostala u pozadini sve dok joj sin Konstantan nije 306. godine zauzeo carsko prijestolje.

Tada ju je sin Konstantin doveo na carski dvor i dao joj naslov „Augusta”, omogućio joj slobodan pristup carskoj riznici i dao joj je sve počasti koje su pripadale carici.

Nakon što je poučena u vjeri primila je sakrament krštenja. Jelena je iskoristila svoj visoki položaj u korist siromaha, zatvorenika, progonjenih i potlačenih. Njezinim zalaganjem u Betlehemu je izgrađena bazilika Kristova rođenja, a na Maslinskoj gori bazilika Uzašašća. Jelena je odlučila pronaći ostatke Kristova Križa na Golgoti.

Sa stručnjacima je 326. godine počela iskopavanja na Kalvariji. Ostaci svetoga Isusova Križa pronađeni su po želji Konstanitina Velikog i čuvaju se u Rimu u bazilici svetoga Križa, a na mjestu našašća svetoga Križa Konstantan je dao sagraditi baziliku. To je bazilika svetoga Groba. Jelena je umrla u dubokoj starosti, između 328.-330. godine. Njezini se posmrtni ostatci čuvaju u Rimu.

Izvor: narod.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari