Pratite nas

Širokobriješki gvardijan fra Tomislav Puljić govori o humanosti Širokobriježana i pomoći braći u Bosni

Objavljeno

na

Širokobriježani su među prvima u Bosni i Hercegovini krenuli s organiziranjem prikupljanja humanitarne pomoći i slanja iste na poplavama pogođena područja Bosne i Hercegovine. Jedan od koordinatora svih ovih akcija je i širokobriješki gvardijan fra Tomislav Puljić, pa smo tim povodom i razgovarali.

“Nažalost, evo moramo razgovarati o problemima s kojima su se našla naša subraća u Srednjoj Bosni, Posavini, po Hrvatskoj, Srbiji i svim teškoćama koje su ih zatekle ovih dana. Već u petak smo mi ovdje u samostanu razgovarali i tražili načina kako pomoći mnogima u potrebi. Ljudi su nas zvali, pitali kako mogu pomoći” – ističe u uvodnom dijelu razgovora fra Tomislav Puljić.

Tako je prvi kamion s pomoći iz Širokog Brijega put Bosne krenuo već u subotu.

“Mnogi su se odmah javili, pa i naši gospodarstvenici, a željeli su od nas dobiti informacije kako pomoći. Uglavnom, mi koordiniramo preko ‘Kruha sv. Ante’ u Sarajevu. Oni nam javljaju u kojim mjestima je najpotrebnija pomoć. Mi se svima koji idu obratimo jednim pismom u slučaju da ih policija bude kontrolirala, a također to pismo ostaje i na odredištu gdje roba stiže, jer treba znati kome je namijenjena i od koga je” – kaže fra Tomislav.

Do danas je iz Širokog Brijega put Bosne otišlo pet automobila pomoći, dva šlepera, kao i tri veća kamiona.

“Većim dijelom smo slali pomoć prema Žepču, a iz Žepča i dalje prema Maglaju, Novom Šeheru… I danas polaze dva kamiona, jedan s prehrambenim potrepštinama ide za Odžak, a drugi sa 25 paleta vode vozi za Hrvatsku Tišinu. Sutra ćemo s jednim kamionom robe pokušati doći i do Orašja, a ako neuspijemo tamo roba će ostati negdje između Odžaka i Orašja” – upoznaje nas širokobriješki gvardijan s ovim aktivnostima.

Kako ističe fra Tomislav žele su potaknuti i oni koji se još nisu uključili u ove akcije da to učine, jer ljubav treba pokazati i za 15 dana, pa i mjesec ili dva, jer će nažalost ljudi ove posljedice još dugo osjećati.

“Svačija pomoć je dobrodošla i ista, i onog koji će donirati bocu ulja i onog koji će poslati pun kamion, jer svoje evanđelje moramo živjeti u praksi, negledajući na nacionalnu i vjersku pripadnost. Svi smo djeca Božija, Bog nas sve ljubi, voli i poziva da i mi tako činimo. Onaj u Žepču ili Maglaju ne zna je li to poslao Ante, Mate, Nikola ili Petar. On se jednako zahvaljuje na daru koji je iskazan” – dodaje fra Tomislav.

Prema njegovim navodima najpotrebnije su higijenske potrepštine, gotova hrana poput konzervi i pašteta, pitka voda, dok medicinsko osoblje uglavnom organizirano preko bolnica dostavlja medicinski materijal i lijekove.

“Svakodnevno u našim molitvama su svi nastradali, svi oni koji su izgubili svoje najbliže, svi koji su na bilo koji način pogođeni ovom nepogodom. Ujedno, ovo je dobra prigoda za i ubuduće da se ne čeka neka tragedija da bi se pokazala naša ljubav i humanost. Nastojmo se tako ponašati” – poručio je širokobriješki gvardijan fra Tomislav Puljić.

DI/dnevno.ba

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Pogledajte ove divne trenutke s prvog Hoda za život u povijesti grada Rijeke.

Objavljeno

na

Objavio

U središtu Rijeke jučer su se održala dva ‘hoda’. Prvi put u Rijeci održao se ‘Hod za život’, a kao odgovor na ovu inicijativu organiziran je “Hod za slobodu”. Prema policijskim izvještajima, na prvom skupu se okupilo oko 1500 ljudi, a na drugom oko 500.

Pogledajte snimke s oba skupa, a zaključke donesite sami:

U nastavku pogledajte protu prosvjed LJEVIČARA u gradu Rijeci, Krenuli su u isto vrijeme kada je krenuo i prvi Hod za život…..
Ako pogledate pažljivo video primjetiti će te jednu vrlo neugodnu stvar za njih … GDJE SU IM DJECA…?????? komentirala je jedna sudionica Hoda za Život.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kolumne

Ivan Miklenić: ‘Političke elite’ ostale bez maske

Objavljeno

na

Objavio

Nije im nimalo važna demokracija ni stvarno opće dobro hrvatskoga društva

Hrvatski građani od nedjelje 13. svibnja do uključivo nedjelje 27. svibnja imaju priliku podržati dvije građanske inicijative koje su započele prikupljati pismene potpore za raspisivanje dvaju referenduma te imaju time priliku očitovati da se osjećaju odgovornima za boljitak stanja u Hrvatskoj.

Pružanje pismene potpore za oba ta predviđena referenduma jedna je od rijetkih prilika da svi građani, a osobito građani katolički vjernici, pokušaju utjecati na usmjeravanje i političko funkcioniranje društvenoga života u Hrvatskoj.

Sudjelovanje u parlamentarnim izborima do sada vrlo je očito pokazalo da glasovi dani određenoj političkoj stranci ili određenim vrjednotama koje političke stranke u predizbornim kampanjama zastupaju mogu biti u potpunosti iznevjereni, izigrani, čak i zloporabljeni za nešto za što određeni birač nikada ne bi dao svoj glas.

Pismena potpora za raspisivanje dvaju referenduma, bude li prikupljen zakonom određen potreban broj podupiratelja, ne može ni na koji način biti iznevjerena ili zloporabljena, a može stvoriti novu izrazito demokratsku situaciju, tj. izjašnjavanje na koje bi bili pozvani svi građani s pravom glasa i na kojem bi onda mogli u duhu neposredne demokracije natjerati političare na poteze koje oni bez toga pritiska ne žele poduzeti.

Svaka osoba s pravom glasa u Hrvatskoj trebala bi se radovati zbog pokretanja referendumskih inicijativa jer one ništa unaprijed ne nameću, nego, uspiju li, pružaju priliku za slobodno izjašnjavanje i opredjeljivanje glede predmetnih pitanja.

Referendum, pružajući mogućnost da do izražaja dođe uvjerenje stvarne većina u hrvatskom društvu, nije samo izraz neposrednoga političkoga odlučivanja birača, političkoga naroda, nego je i slika stvarnih opredjeljenja u hrvatskom društvu u kojem manjine, zahvaljujući nedoraslim ili instrumentaliziranim političarima, prečesto uzurpiraju položaj većine.

Stoga je pismena potpora građanskim inicijativama za raspisivanje referenduma tek minimum koji se očekuje od svakoga čovjeka dobre volje da dadne svoj doprinos boljitku društvenoga života u Hrvatskoj.

Političari udaljeni od građana

Očekivalo bi se da su baš svi hrvatski političari i sve hrvatske političke stranke zainteresirani za stvarni boljitak društvenoga života u Hrvatskoj, no, pokazuje se, sudeći po otporu koji većina političkih stranka i političara iskazuje samim tim građanskim inicijativama koje su inicirale sadašnji postupak za raspisivanje referenduma, da su većini političara i političkih stranka važniji neki drugi ciljevi i interesi od boljitka hrvatskoga društva.

Zapanjujuća je spoznaja da su se političari u hrvatskom nominalno i formalno pluralnom i demokratskom društvu toliko udaljili od građana, od svojih birača kao da bi željeli stvoriti neku novu kastu ili neku povlaštenu klasu, što bi značilo da im je zaklinjanje na tobožnju demokraciju tek puka maska.

Iznenađujuće su riječi predsjednika Vlade: »Izborni sustav i izborno zakonodavstvo treba ostaviti predstavničkim institucijama.

Ne znam u kojoj se zemlji izborni sustav definira referendumom« jer zapravo očituju da su političari spremni o narodu odlučivati bez naroda.

Predstavničke institucije imale su punih dvadeset godina prilike ukloniti nelogičnosti, manipulacije i sprječavanje sposobnih iz izbornoga zakonodavnoga sustava, no oni koji su u njima djelovali nisu pokušali ni prstom maknuti.

Zahtjevi za promjenom izbornoga sustava u Hrvatskoj prisutni su od vremena mirne reintegracije okupirane istočne Hrvatske, no za njih nije bilo sluha, a nije ih željela poduprijeti ni većina medija jer je previše sljubljena s »političkim elitama« kojima je postojeći izborni sustav zapravo optimalan: ta bez muke dijele katkad do trećine glasova koji nisu bili dani njima u potporu!

Razumljivo je da je u takvim okolnostima i u takvim izbornim pravilima »političkim elitama« u interesu da se izborno zakonodavstvo ne mijenja, da što manje građana iziđe na izbore i da relativni izborni pobjednici kapitaliziraju glasove onih koji su bili namijenjeni strankama ili koalicijama koje nisu dosegnule propisani izborni prag.

Osobni i grupni interes kao božanstvo

Dok je osobni i grupni interes svojevrsno božanstvo u Hrvatskoj, nije iznenađenje što su »političke elite« protiv sadašnjih inicijativa za raspisivanje referenduma, no političari su pokazali da mogu postupati još gore, još netolerantnije.

Čelni političari u Rijeci i mjestu Gradcu usudili su se posegnuti za apsolutno nedemokratskim mjerama te su verbalno doslovno pokušali zabraniti prikupljanje pismenih potpora za raspisivanje referenduma.

Od takvih ipak nedemokratskih i u demokratskom društvu nezamislivih stajališta i očitovanja nisu daleko ni oni čelnici lokalnih vlasti koji su odlučili naplaćivati javna mjesta na kojima se prikupljaju potpisi, koji se ponašaju kao da su oni vlasnici javnoga prostora.

Hoće li sutra takvi političari početi naplaćivati uporabu javnoga prostora i za sva druga javna okupljanja? Dokle to mogu ići političari u Hrvatskoj protiv svojih građana i njihovih legalnih i legitimnih interesa?

Obje građanske inicijative samim postupkom prikupljanja pismenih potpora za raspisivanje referenduma još su jednom vrlo uspješno skinule maske s lica pripadnika »političkih elita« i velikoga dijela medija razotkrivši da im nije do stvarnoga slobodnoga čak ni očitovanja, a kamoli odlučivanja građana, da im nije nimalo važna demokracija ni stvarno opće dobro hrvatskoga društva.

»Političke elite« stavljene su na jednostavan, demokratski test, no nisu ga položile. Hoće li barem dobronamjerni i demokratski orijentirani članovi svih političkih stranka iz toga izvući pouku za budućnost svoju, svojih političkih stranaka i Hrvatske?

Ivan Miklenić
Glas Koncila

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati