Pratite nas

Gospodarstvo

Širokobriješki poduzetnik prodaje zadarsku Marasku

Objavljeno

na

”Vlasnici dionica Maraske, Saponia iz Osijeka, koja u vlasništvu drži 52,9 posto dionica i Koestlin koji u vlasništvu drži 45,35 posto dionica Maraske, započeli su pregovore o prodaji tih dionica sa zainteresiranim potencijalnim kupcem.” 

U Mepas grupi vlasnika Mirka Grbešića potvrdili su kako s potencijalnim kupcima pregovaraju o prodaji zadarske tvornice alkoholnih i bezalkoholnih pića Maraska, prenosi Jutarnji list. ”Možemo samo reći da smo u završnoj fazi razgovora.

Vlasnici dionica Maraske, Saponia iz Osijeka, koja u vlasništvu drži 52,9 posto dionica i Koestlin koji u vlasništvu drži 45,35 posto dionica Maraske, započeli su pregovore o prodaji tih dionica sa zainteresiranim potencijalnim kupcem.

Pregovori još nisu zaključeni ali je izvjesno očekivati da će se okončati sa sklapanjem kupoprodajnog ugovora”, kažu u Mepas grupi u čijem su vlasništvu, uz Marasku, Saponiju i Koestlin, i splitski Brodomerkur te Kandit iz Osijeka. Komentirajući medijske napise kako Mepas ide u prodaju Maraske zbog gubljenja tržišta zadarske tvornice u prošloj i pretprošloj godini, u Mepas grupi ističu kako poslovni rezultati Maraske ničim ne potvrđuju spomenute ocjene.

”Maraska u zadnje dvije godine ima ogroman rast tržišnog udjela u kategoriji jakih alkoholnih pića od 11 posto i rast u kategoriji sokova od sedam posto. Na poziciji sirupa smo zadržali lidersku poziciju”, ističu u Mepas grupi. Dodaju kako je Maraskin Gin Rebel u kratkom periodu ušao među top pet premium ginova u Hrvatskoj. Svi ovi rezultati govore da je Maraska na dobrom putu i da ima veliki potencijal za daljni rast i razvoj neovisno o vlasničkoj strukturi, navode u kompaniji Mirka Grbešića s sjedištem u Širokom Brijegu u BiH.

Najava prodaja Maraske stiže nakon niza vlasničkih preuzimanja i dogovora o zajedničkoj proizvodnji između domaćih tvrtki na pripadajućem tržištu. ”Načelno smo spremni razmotriti i druge slične prilike za daljnju konsolidaciju i širenje ponude prvenstveno jakih alkoholnih pića, poručili su iz Badela 1862 na pitanje jesu li zainteresirani za preuzimanje zadarske Maraske”, piše Jutarnji list.

U posljednjih godina dana Badel 1862 je kroz vlasničko preslagivanje unutar kompanije preuzeo bivšu sisačku Segesticu, kroz dogovor s Dalmacijavinom stavio je pod kontrolu portfelj alkoholnih pića splitske tvornice a ušao je i u strateško partnerstvo s šibenskim Vinoplodom.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

MMF: Slijedi najgora ekonomska kriza nakon Velike depresije

Objavljeno

na

Objavio

Pandemija koronavirusa pretvorit će ovogodišnji ekonomski rast u negativan, rekla je u četvrtak čelnica Međunarodnog monetarnog fonda, upozorivši da se svijet suočava s najgorom ekonomskom krizom od Velike depresije 30-tih godina prošlog stoljeća.

Pandemija će imati “najgore ekonomske posljedice od Velike depresije” 1929., rekla je Georgieva koja je svoju procjenu dala uoči proljetnog zasjedanja MMF-a i Svjetske banke.

Najpogođenije će biti zemlje u razvoju i brzorastuća tržišta, dodala je, i oni će trebati stotine millijardi dolara strane pomoći.

“Prije samo tri mjeseca, očekivali smo rast prihoda po glavi stanovnika u 160 naših zemalja članica u 2020”, rekla je.

“Sada su se stvari okrenule naopako: očekujemo pad prihoda ove godine po glavi stanovnika u preko 170 zemalja”, kazala je.

Georgieva je dodala da očekuje djelomični oporavak sljedeće godine, ako se pandemija ublaži u drugoj polovici ove godine. Ali je upozorila i da se situacija može i pogoršati.

Karantene koje su nametnule brojne vlade natjerale su kompanije na zatvaranje i otpuštanje ljudi.

Ranije ovaj tjedan, UN-ova studija pokazala je da se 81 posto od svjetske radne snage, njih 3,3 milijarde, zbog epidemije suočilo s djelomičnim ili potpunim zatvaranjem radnog mjesta. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Preraspodijeljena 2,1 milijarda proračunskih kuna za posljedice koronavirusa

Objavljeno

na

Objavio

Vlada je u četvrtak donijela odluku o preraspodjeli sredstava planiranih u državnom proračunu za 2020. godinu, kojom se radi saniranja posljedica epidemije koronavirusa ukupno preraspodjeluje 2,1 milijarda kuna, od čega najviše za mjeru očuvanje radnih mjesta.

Preraspodjelom se osiguravaju uštede, odnosno financijska sredstva u iznosu od 2,1 milijarde kuna, rekao je ministar financija Zdravko Marić, uz napomenu da se radi o prvoj preraspodjeli te da će za dva do tri tjedna uslijediti i druge.

Gotovo 90 posto preraspodijeljenih sredstava odnosno 1,87 milijardi kuna namijenjeno je za provedbu mjere očuvanja radnih mjesta kod poslodavaca kojima je zbog posebne okolnosti uvjetovane epidemijom koronavirusom narušena gospodarska aktivnost.

Za provedbu mjera Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) vezanih uz odobrenje novih kredita za likvidnost gospodarskim subjektima osigurano je 80 milijuna kuna, a za financiranje nabave opreme za mikrobiološku dijagnostiku novog korona virusa, zaštitne opreme i dezinficijensa te za dežurstvo na telefonskim linijama u sklopu Službe za zaraznu epidemiologiju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo 53,2 milijuna kuna.

Za provedbu mjere za očuvanje radnih mjesta u pravnim osobama u sustavu sporta namijenjeno je 40 milijuna kuna, a za potpore samostalnim umjetnicima, samozaposlenima i fizičkim i pravnim osobama u kulturnim i kreativnim industrijama te osiguranja sredstava fizičkim i pravnim osobama u području kulture za produženo razdoblje pripremnih aktivnosti za odobrene projekte u kulturi planira se 34 milijuna kuna.

Za mjere potpore za programe financiranja obrtnih sredstava i poboljšanja likvidnosti ugroženih gospodarstvenika u turizmu preraspodijeljeno je 25 milijuna kuna, a 20 milijuna kuna za provedbu mjere pomoći sektoru poljoprivrede zbog ograničenja prometa i povećanja manipulativnih troškova.

Nadalje, 16,2 milijuna kuna osigurano je za nabavu zaštitne opreme, najam viličara i eko WC-a te deratizaciju sukladno zahtjevima Nacionalnog stožera civilne zaštite u situaciji epidemije koronavirusa, a za financiranje ostalih mjera namijenjeno je šest milijuna kuna.

Potrebna sredstva za provedbu navedenih mjera osiguravaju se uštedama odnosno smanjenjem rashoda i to najvećim dijelom smanjenjem financijskih planova Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, za 305 milijuna kuna, Ministarstva znanosti i obrazovanja, za 294,8 milijuna kuna, Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske Unije, za 152,9 milijuna kuna, Ministarstva unutarnjih poslova, za 129,5 milijuna kuna, Ministarstva hrvatskih branitelja, za 77,2 milijuna kuna te Ministarstva zaštite okoliša i energetike, za 75,9 milijuna kuna.

Preraspodjela je provedena na temelju Zakona o izvršavanju Državnog proračuna za 2020. godinu, sukladno kojem se sredstva za saniranje posljedica epidemije koronavirusa mogu odlukom Vlade, ako za to postoji mogućnost i sukladno potrebi, tijekom proračunske godine osiguravati preraspodjelom bez ograničenja, odnosno u iznosu većem od propisanoga zakonom kojim se uređuje proračun. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari